Da smo se priviknuli na život pod maskama, govore i prizori s ulica, građanima maske polako postaju dio obvezne dnevne opreme.
S druge strane, zbog porasta zabrinutosti, liječnici kažu da pokazatelji govore o pojačanoj potrošnji alkohola, duhana i marihuane.
Posve je jasno da promjena načina života zbog pandemije djeluje na psihu svih nas, izjavio je nedavno ministar zdravstva Vili Beroš, potvrdivši ono što psiholozi i psihijatri najavljuju. Istraživanja će tek uslijediti, no u praksi se posljedice već pokazuju.
Problemi i kod mladih
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, doc. Petrana Brečić, kazala je da su se u Kliniku počeli vraćati njihovi stari bolesnici. Od 40-ak prijama u bolnicu dnevno gotovo dvije trećine čine bolesnici koji su i otprije imali neki psihički poremećaj i oni dolaze u pogoršanju svog osnovnog poremećaja. U ambulantnom sustavu imaju i do 250 pregleda dnevno. Najviše ljudi pak osjeća tjeskobu, pritisak i strah od neizvjesnosti, kako zdravstvene tako i egzistencijalne. S tim se problemima češće nego psihijatrima obraćaju u psihološka savjetovališta.
Strah za egzistenciju
”Neuobičajeno je što se javlja veći broj roditelja tinejdžera koji imaju izražena odstupanja u ponašanju. U manjoj mjeri anksioznizni su, povlače se i ne izlaze iz kuće zbog straha od korone, a češće su to izraženije promjene u ponašanju, povrh uobičajenog adolescentskog bunta javlja se više neke drskosti i agresivnosti. Neobično je što se to događa ljeti, nakon završetka školske godine s kojom obično prođu i napetosti pa nam se roditelji inače ljeti i ne javljaju s tim problemima. U općoj populaciji primaran je strah za egzistenciju, od gubika posla i slično, pa su ljudi u nekom pritisku preživljavanja, no kad takvo stanje potraje, isplivat će više mentalnih problema”, opisala je prof. Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog društva Tesa, koje zbog oštećenja u potresu djeluje telefonski i internetom.
Stručnjaci na telefonima za psihološku pomoć u obiteljskim centrima uočili su da se broj poziva povećava kako se povećava broj zaraženih. Najviše zovu osobe srednje, odnosno starije životne dobi. Povećan je i broj poziva djevojaka od 20 do 26 godina koje se žale na probleme sa spavanjem, uznemirene su i boje se, imaju potrebu za pretjeranom dezinfekcijom doma, a zbog nepridržavanja epidemijskih mjera od strane drugih ljudi osjećaju osobnu ugrozu.
Kako izgleda svakodnevni život pod maskama?
U poštu, banku, kod frizera, po kruh, u svim trgovinama i javnom prijevozu, bez maske nema nikamo.
Nošenje maske u gotovo svim zatvorenim prostorima više nije preporuka nego obveza. Iako je većini pod njima teško raditi i disati, na šalterima u pošti danas gotovo da nije bilo lica bez maske, piše RTL.
“Što se mora nije teško, meni je 80 ljeta i što mi se god kaže ja sam poslušan. Da mi se kaže da trebam nositi dvije maske, nosio bih dvije”, rekao je Mladen iz Splita.
“Velik broj ljudi, ma većina ljudi poštuje. Oni koji dođu bez, primamo ih i obave što imaju, upozorimo ih, ali valjda će i oni naučiti nešto”, rekla je zaposlenica Hrvatske pošte Branka Neveščanin.
Prije dolaska u jednu cvjećarnicu treba se najaviti telefonom, mjeri se temperatura, drži se razmak i naravno nose se zaštitne maske.
I friziramo se pod maskama
“Mušterije većinski pitaju trebaju li staviti. Stave, svi je imaju spremno, ali većina te maske vrti po rukama i to onda nije dobro”, rekao je cvjećar Ivo Radaljac.
Friziranje pod maskama u jednom salonu traje još od ponovnog otvaranja i prvog popuštanja mjera u svibnju.
“Odmah im kažemo da smo svi obavezni imati maske, kako mi tako i oni. Nitko se ne buni, naravno kad bojaš kosu, da obojaš i masku i ja odmah nagovijestim da će maska nakon nas morati ići u smeće”, rekla je vlasnica frizerskog salona Ines Klemenčić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa