HND štiti Radmanovu privatnost, a potpredsjednica Slavica Lukić iznosila laži o privatnosti građanskih aktivista

Foto: fah

Novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković osudio je napad na privatni život glavnog ravnatelja HRT-a, Gorana Radmana, ali je pritom zaboravio kako se o povredu istih načela teško ogriješila njegova prva suradnica Slavica Lukić, potpredsjednica HND-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom inicijative prikupljanja potpisa za referendum o braku kao zajednici žene i muškarca, Slavica Lukić objavila je 8. lipnja 2013. difamirajući članak o tzv. vođama neokonzervativne revolucije u Hrvatskoj. Članak je bio prepun neistina o privatnom životu osoba koje joj se ne sviđaju, a tekst je pritom pun potpuno proizvoljnih konstrukcija, te u tijeku njegova pisanja nije niti kontaktirala one o kojima je pisala. No, krenimo redom.

HND osudio napad na privatni život Gorana Radmana

“Javno iznošenje tvrdnji o privatnom životu sadašnjeg glavnog ravnatelja HRT-a, kao i bilo kojeg drugog u budućnosti, pogotovo optužujućih, a bez iznošenja dokaza, HND smatra i smatrat će nedopustivom praksom koja zahtijeva javnu reakciju. Na žalost, ovaj napad na gospodina Radmana tek je za sada posljednji u nizu sve češćih medijskih nasrtaja na privatni život javnih osoba, uključujući one iz medijskog okruženja”, kažu u HND-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Društvo će i dalje ukazivati na takvo ponašanje, a novo rukovodstvo HND-a inicirat će jasne procedure koje neće dozvoljavati primanje u članstvo HND-a novinara i urednika odgovornih za nastanak i objavu sadržaja koji krše temeljne principe novinarske struke. ‘Ukoliko među novinarima i urednicima koji čine takve prekršaje ima članova HND-a, bit će pokrenut postupak pred Novinarskim vijećem časti, sve do njihova isključenja iz HND-a, dodaju.

Gdje su bili kada je Slavica Lukić zadirala u privatne živote?

Zanimljivo je kako nije bilo reakcije HND-a, koji je tada bio pod vodstvom Zdenka Duke, na iznošenje tvrdnji, bile one istinite ili ne, kada je Slavica Lukić pisala o privatnim životima Vice Batarela, Vuka Brigljevića, Dubravke Hrabar, Stjepana Bartulice, Željke Markić, Ladislava Iličića. Nećemo se baviti time što je iznosila i kako ih je povezivala,  propuštajući da ikoga od njih išta o tome pita, nego time na koji način im je “sudila”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najbolje je o svemu tome, u svom prosvjednom pismu, progovorila profesorica Dubravka Hrabar.

Osvrnula se na tekst naslova “Tko su ljudi na čelu neokonzervativne revolucije u Hrvatskoj”. Jasno je poručila kako naslov sugerira dvije neistine: “Da u Hrvatskoj postoji organizirani pokret neokonzervativizma, kojem su, dakako, na čelu neki ljudi (ili „neljudi“), te da je riječ o društveno neprihvatljivom načinu mijenjanja sustava (političkog ponajprije, a potom moguće i vrijednosnog) koji se kroz povijest uvijek nazivalo revolucijom, a znamo da taj pojam gotovo uvijek ima negativne konotacije, a neizostavno ostavlja iza sebe žrtve”.

Upozorila je na činjenicu da je cijeli tekst zapravo intoniran  mržnjom, usmjeren da čitateljima otvori mogućnost vjerovanja kako ” u Hrvatskoj postoje nepoželjni ljudi, stigmatizirani svojim članstvom u nekim (nepoćudnim) organizacijama ili udrugama”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nejasno je, navodi prof. Hrabar, i po čemu su navedeni ljudi “ključni akteri” u lancu događaja koje se u medijima običava nazivati “neokonzervativnom revolucijom”, odnosno, tako ih se naziva samo u Jutarnjem listu. Zanimljivo je i kako ti “ključni akteri” nisu po volji vladajućoj politici. Zbog toga ih Slavica Lukić u svome tekstu blati?

Slavica Lukić u svome tekstu upozorava da je angažman “ključnih vođa” usmjeren na “borbu oko društvenih vrijednosti”, ili na “bitku za duše mladih”, a zaboravlja, kako navodi prof. Hrabar, da mnogi ljudi misle “da je hrvatsko društvo u dubokoj moralnoj i društvenoj krizi koja se očituje na svim razinama i zadire u sve pore društva”.

Zanimljivo je da Lukić o “vođama” sudi i na temelju toga kako “nisu odgađali majčinstvo i očinstvo, imaju troje ili više djece i nadasve su posvećeni vjernici”, kao da je to nešto loše, a ne sasvim normalno.

Lukić lošim smatra da “vođe” “upadljivo često naglašavaju da su „građanski“ aktivisti …”, te navodi da im se “pripisuje značajna uloga u pravnom savjetovanju konzervativnog pokreta…“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, kako navodi prof. Hrabar, svoje pisanje Lukić “završava nemogućnošću odgovora na pojedina pitanja (financiranja i prihoda udruga, moguće najave budućih (negativnih!) inicijativa, itd.) i time, rekla bih, otvara novo poglavlje „lova na vještice“ kojem, vjerujemo u Europskoj Uniji nema mjesta”.

Zar takva osoba može donijeti promjene?

Pitamo se kako može novinarka koja je poznata po iznošenju lažnih informacija o onima koji se ne sviđaju aktualnoj vlasti, donijeti promjene?

Spomenimo i kako je Slavica Lukić osuđena za sramoćenje, te je trebala platiti 26 tisuća kuna novčane kazne jer je svojim tekstom osramotila “Medikol”; sudac Marko Benčić zaključio je kako je novinarka “u cilju sramoćenja privatnog tužitelja putem tiska, kao autorica članka objavljenog dana 21. veljače 2013. godine u dnevnim novinama Jutarnji list, pod naslovom ‘Država će Medikolu dati 116 milijuna kuna da ne bi bankrotirao?’, želeći prikazati Polikliniku Medikol nedovoljno stručnom medicinskom ustanovom, iznijela navod: ‘U liječničkim krugovima ističu da je Magdalena, za razliku od Medikola, stabilna, sređena i visokostručna ustanova u kojoj bolesnici mogu računati na vrhunsku liječničku skrb’, te je time nanijela štetu ugledu “Medikola”.

Ovu presudu je ukinuo Županijski sud u Zagrebu, uz pojašnjenje da se u njezinom slučaju radilo o “vrijednosnom sudu”, a ne “činjeničnoj tvrdnji”, te nema uvjeta za kažnjavanje po odredbama o sramoćenju, i zakazano je ponovno suđenje.

Zaključno, zadiranje u privatni život je nedopustivo, ali su nedopustivi i dvostruki kriteriji kojima se vodila i vodi Slavica Lukić. Hoće li dvostruki kriteriji HND-u (p)ostati praksa, pokazat će se vrlo brzo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.