Ministar Dobrović: Preduvjet za kvalitetan sustav gospodarenja otpadom je participacija građana

Što donosi novi plan gospodarenja otpadom? Jesu li milijarde eura za već izgrađene centre bačene u vjetar zbog novih ideja iz Ministarstva? Hoće li zbog kašnjenja projekata poput Lećevice i Karepovca propasti stotine milijuna iz europskih fondova? Kako će građani odvajati otpad? U emisiji Otvoreno su gostovali: Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i prirode (Most), Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije (SDP), Bernard Ivčić, Zelena akcija i Zlatko Ževrnja, župan Splitsko-dalmatinske županije (HDZ).

Ministar Slaven Dobrović rekao je kako je plan gospodarenja otpadom bio izlagan još u jesen 2015., ali je tada bilo prikupljeno mnogo primjedbi. Osnovna razlika u odnosu na prethodni plan je odmicanje od obrade miješanog otpada u centrima te pomak prema sustavima odvojenog prikupljanja. Preduvjet za kvalitetan sustav gospodarenja otpadom je participacija građana, rekao je. Pojasnio je kako za sortiranje otpada u kućanstvu nije potrebno imati pet odvojenih kanti, već da su dovoljne samo tri- za biorazgradivi otpad, reciklabilne tvari i ostatak. Ukoliko netko ne želi odvajati otpad, trebao bi platiti veći račun i to je moguće postići.

Ako se oslanjamo samo na centre za mehaničko- biološku obradu, time smo izabrali skupu stranu tehnologiju kojom se ne postižu ciljevi recikliranja.

Zlatko Komadina smatra da se planovi ne mogu mijenjati sa svakim ministrom te da treba postojati neki kontinuitet. Treba postojati prijelazno razdoblje i ono što je gotovo mora ići u funkciju. Mislim da je ekonomski neopravdano da naš centar koji je gotov stoji zaključan i da ne radi. Istakuno je kako grad Rijeka ima centar, a plaća 20 milijuna kuna za odvoz otpada, a za otvaranje centra potrebna je uporabna dozvola.

Splitsko- dalmatinska županija je u visokoj fazi realizacije dokumentacije za naš Centar čistog okoliša u Lećevici, rekao je Zlatko Ževrnja. Cijeli taj sustav vrijedi 75 milijuna eura, od čega je 72 % moguće pokriti bespovratnim sredstvima Europske unije. Radi se o 400 milijuna kuna. Rekao je kako su za centar dobili zeleno svjetlo od Europske komisije te da nedostaje samo suglasnost Ministarstva zaštite okoliša.

Rekao je kako predsjednik Vlade nije upoznat s činjenicom da je Vlada 29. travnja dobila ozbiljnu opomenu od Europske komisije za dorađeni plan gospodarenja otpadom. Istaknuo je da je, osim toga, i jučer stigla pisana opomena od Komisije na loše pripremljen plan.

Dobrović je rekao da Hrvatska kasni jer je plan trebao biti donesen prije 2 i pol godine. Ževrnji je predložio da prouči preporuke Europske komisije jer se ono što su oni uvrstili u plan odnosi na te preporuke. Za dokument s kritikama plana iz Komisije rekao je da je riječ o neformalnom osvrtu. Jasno je da ovaj plan nailazi na mnoge oponente pojedinih grupacija koje su dosada jako dobro figurirale u realizaciji hrvatskog plana.

Bernard Ivčić je rekao da Zelena akcija podržava smjernice novoga plana. U Hrvatskoj se svake godine odlaže 1 750 000 tona otpada, a u Europi su po prikupljanju otpada od nas gore samo Malta i Latvija. Smatra da je moguće kroz idućih 5 ili 6 godina povećati količinu odvojenog otpada do 50 %. Kao primjer dobre prakse istaknuo je grad Prelog.

Kada je riječ o odvajanju otpada kod kuće, Dobrović uopće ne sumnja da su građani spremni sudjelovati jer se radi se o općem interesu. Sve je stvar dobre volje i uvjete za to svatko ima. Pokazao je dvije vrste materijala koje obrtnici u Hrvatskoj uvoze od svojih susjeda- reciklat dobiven od otpadnog materijala. Stvaranje vrijednog resursa od otpada je cilj kružnog gospodarstva, u kojemu je ogroman potencijal za stvaranje zelenih radnih mjesta. Ivčić se nadovezao i rekao da je otpad prevrijedan resurs da bi se spaljivao te da ga treba reciklirati i vraćati natrag u sustav. Smatra da nije problem pronaći prostor za tri potrebne kante.

Izvor: narod.hr
Photo: snimka zaslona