Odvjetnik Krešimir Planinić: U ime obitelji jezgrovito je prikazala što nije dobro ili nejasno u Obiteljskom zakonu

Foto: Narod.hr

Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić predstavila je u srijedu radnu skupinu u kojoj su stručnjaci i predstavnici udruga, a kojoj je zadaća analizirati Obiteljski zakon iz 2015. na koji je Ustavnom sudu podneseno više zahtjeva za ocjenom ustavnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetila je da je Ustavni sud dobio deset zahtjeva za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona koji je na snazi od 1. rujna 2015.

Tijekom predstavljanja odvjetnica Matijević Vrsaljko rekla je da radnu skupinu čine doslovno predstavnici svih relevantnih stručnjaka, teoretičara i praktičara iz fakulteta, centara, sudova, udruga, odvjetnika, profesionalnih udruženja i ustanova koji imaju što reći o primjeni i sadržaju postojećeg Obiteljskog zakona.

Obiteljski zakon tangira svakog građanina Republike Hrvatske i zato mora biti dobro sačinjen, zapravo besprijekoran, a to će biti ako ga rade stručnjaci, što do sada nije bio slučaj, rekla je tajnica radne skupine odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Matijević Vrsaljko istaknula je kako su za potrebe što kvalitetnijeg rada radne skupine pribavili prijedloge i mišljenja 79 centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica te stručnjaka iz tih centara, potom uglavnom obiteljskih sudova iz desetak Općinskih sudova, zatim prvi put prijedloge i mišljenja odvjetnika te udruga koje se svjetonazorski razlikuju poput Autonomne ženske kuće Zagreb, U ime obitelji, Udruge Dijete-razvod, udruge B.a.B.e. i Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo.

Uz to su pribavljeni prijedlozi i mišljenja profesionalnih udruženja poput Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske udruge socijalnih radnika, ureda pravobranitelja, Pravnih fakulteta i Katedri za obiteljsko pravo, Centara za posebno skrbništvo i građana koji su sudjelovali u stručnoj raspravi. Pozivu su se odazvale pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom dok je jedino pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić odbila sudjelovati, izvijestila je Matijević Vrsaljko.

Tajnica skupine zaključila je prilikom predstavljanja radne skupine kako Obiteljski zakon mora biti kratak, jasan, dostupan, upotrebljiv, primjenjiv i na dobrobit svih građanki i građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odvjetnik Planinić: Postojeći Obiteljski zakon vjerojatno će se suspendirati

“Djeluje mi kao da će biti jedinstven zaključak o negativnoj ocjeni postojećeg Obiteljskog zakona”, rekao je za Narod.hr odvjetnik Krešimir Planinić, član upravnog odbora U ime obitelji.

“Sudjelovao sam danas kao član radne skupine na prvom sastanku. Bilo nas je preko dvadeset članova radne skupine vezano za ocjenu postojećeg Obiteljskog zakona. Mogu reći da sada ono što je gotovo jedinstveno stajalište da je takav zakon nejasan i nepotpun. Još trebaju pristići sva očitovanja članova radne skupine da imamo na uvid i vjerujemo da ćemo na sljedećem sastanku donijeti podosta jedinstven zaključak, bez obzira na heterogenost udruga koje sudjeluju od B.a.b.a., Autonomne kuće, pa do U ime obitelji i katedri obiteljskog prava. Djeluje mi kao da će biti jedinstven zaključak o negativnoj ocjeni postojećeg obiteljskog zakona”, ističe Planinić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodaje da većina članova radne skupine ide u smjeru da se suspendira ovaj postojeći Obiteljski zakon i da se do daljnjega primjenjuje Obiteljski zakon iz 2003., stari, i da se poboljša kroz jedan duži vremenski period uz temeljitije pripreme.

Takvog su mišljenja svi sudionici, od sudaca do onih koji se bave obiteljskom problematikom i predstavnika centara za skrb.

“Sljedeći je sastanak već zakazan za 11. travnja i nakon toga bi mogli imati nacrt zaključka oko toga, i nakon uvida i čitanja materijala drugih svih koji su se očitovali, a koji nisu bili nazočni, vjerujem da bi do krajaj travnja mogli imati stav o tome”, ocjenjuje Planinić.

U ime obitelji već je dostavila svoje prijedloge koordinatorici radne skupine 18. ožujka u traženom formatu. “Jezgrovito smo prikazali što nije bilo dobro ili što je nepotpuno ili nejasno, koje su to odredbe i koji je prijedlog za poboljšanje i najbitnije – kakav je stav u odnosu na daljnju primjenu Zakona i kako postupati dalje s Obiteljskim zakonom”, pojašnjava Planinić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ovom se trenutku primjenjuje Zakon koji je ponovno donesen od strane ministrice Opačić, tj. njezinog tadašnjeg ministarstva koji je faktično gotovo prepisan onaj stari koji je suspendiran iz 2014.

Opisujući kronologiju nametanja lošeg Obiteljskog zakona Planinić kaže da se “sada primjenjuje novi Zakon iz 2015. koji je sličan onome koji je suspendiran. Za taj je Zakon također podnijeta ocjena ustavnosti. Podnijeta je i za prvi iz 2014., koji je sud suspendirao i onda je u kratkom roku donesen novi Zakon koji je gotovo isti samo ušminkan i onda je opet podnesen prijedlog za ocjenu ustavnosti i sada Ustavni sud traži od hrvatske Vlade odgovor što namjerava dalje tako da znaju hoće li ulaziti u analizu toga novog Zakona ili će Vlada promijeniti sukladno naputcima.”

Na Planinića je prvi sastanak radne skupine ostavio pozitivan dojam i nada se skorim zaključcima.

“Ostao je jedan vrlo pozitivan dojam od inicijative ministrice i same radne skupine, članova radne skupine, koja je heterogena ali se svi bave obiteljskom problematikom i svi su bili vrlo konstruktivni u tom smislu pa čak mogu reći i jedinstveni oko stavova, tako da smo imali vrlo konstruktivnu raspravu koja je podugo potrajala ali mislim da je nešto iznjedrila i da će se to vrlo skoro vidjeti i naš stav će biti jasan do kraja travnja”, zaključuje odvjetnik Krešimir Planinić.

SDP-ovo uvođenje kaosa nametanjem lošeg Obiteljskog zakona

Podsjetimo, o Obiteljskom zakonu iz 2014., najavljivanom dvije godine ranije, javna rasprava provedena je u rujnu 2013., kada su profesori obiteljskoga prava s četiriju hrvatskih sveučilišta upozoravali kako do nacrta prijedloga Obiteljskoga zakona nije trebalo ni doći, već je postojeći Obiteljski zakon trebalo poboljšati (u 10 posto sadržaja).

Zakon je SDP-ova saborska većina donijela 6. lipnja 2014., a stupio je na snagu 28. lipnja 2014. Prvi put u hrvatskoj povijesti Ustavni je sud, u rekordnom roku, neustavnim i nezakonitim proglasio odredbe netom donesenog zakona zbog moguće velike štete koje bi primjena Zakona mogla izazvati.

Bez čekanja konačne odluke Ustavnog suda, radna skupina Ministarstva socijalne politike i mladih, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke o suspenziji preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka za novo izglasavanje u Saboru.

Novi Obiteljski zakon donesen je 18. rujna 2015. s 84 glasova “za”, 22 “protiv”, 8 suzdržanih zastupnika, te je stupio na snagu 1. studenog 2015. Novi Zakon pokazao se kao kozmetička promjena Obiteljskog zakona iz 2014.

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar prilikom donošenja zakona koji je stupio na snagu 1. studenoga rekla da je politički nekorektno slati Obiteljski zakon u proceduru tada i da se tim postupokom ministrica Opačić ruga Ustavnom sudu.

Ustavni sud rekao je svoje

U ime obitelji podnijela je Ustavnu tužbu koja je dovela do toga da je Ustavni sud proglasio da je zakon loš i neusklađen s Ustavom RH. Dali su primjedbe i prijedloge da se briše više od 50 članaka.

Radna skupina, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke Ustavnog suda preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka.

Zanimljivo je i da je u četvrtoj po redu “javnoj” raspravi tadašnja ministrica Opačić odbila 90 posto primjedbi stručne i zainteresirane javnosti. Nisu uvaženi prigovori 76 socijalna radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.