Hoće li se najpopularniji ministar u Vladi kandidirati za predsjednika HDZ-a?

Zagreb, 11.02.2016 - Ministar kulture Zlatko Hasanbegović dao je izjavu za medije nakon sjednice Vlade RH. foto HINA/ Damir SENÈAR /ds
Foto: fah

Predsjedništvo HDZ-a okupilo se u ponedjeljak poslijepodne kako bi utvrdilo detalje izbora novog predsjednika stranke po načelu “jedan član jedan glas”, nakon ostavke Tomislava Karamarka, dosadašnjeg predsjednika. Za sada je poznat samo jedan potencijalni kandidat, Andrej Plenković. Jedan od potencijalnih kandidata, čije se ime često spominjalo u javnosti, Tomislav Tolušić, odbacio je tu mogućnost gostujući u Dnevniku Nove TV.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Član Predsjedništva HDZ-a Darko Milinović u srijedu je izvijestio da odustaje od kandidature za predsjednika HDZ-a, davši potporu za to mjesto europarlamentarcu Andreju Plenkoviću.

Postupak kandidature završava 6. srpnja u ponoć.

Potpredsjednica HDZ-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić potvrdila je da se neće kandidirati za predsjednicu stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gostujući u Dnevniku N1 televizije HDZ-ova europarlamentarka upitana očekuje li kandidaturu Zlatka Hasanbegovića, odgovorila je: “Moguće. Zašto ne? I on je član. Mislim da on isto tako ima svoju vrijednost koju donosi HDZ-u i može privući jedan dio glasačkog tijela i vrijedan je član. Europa je pratila njegove stavove kroz medije i njegova obrazloženja i mislim da su ona bila prihvatljiva“, naglasila je Maletić.

Aktualni ministri Miro Kovač i Zlatko Hasanbegović još ne otkrivaju namjeravaju li se kandidirati na čelo stranke.

Hasanbegović je novinare uputio da o tome pitaju vidovitog Milana, a na pitanje što će biti presudno za odluku uzvratio je, “kako grah padne”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpora članstva Hrvatske demokratske zajednice Zlatku Hasanbegoviću unutar stranke nije upitna. Na posljednjem općem saboru stranke dobio je najviše glasova u izborima za članove predsjedništva (1227).

Najpopularniji ministar u Vladi Tihomira Oreškovića od samoga početka izložen je neviđenoj hajci dijela medija i SDP-ovih parapolitičkih udruga skrivenih pod krinkom “organizacija civilnog društva nevladinog, neovisnog, neprofititnog sektora”. Već najava ukidanja Stručnog povjerenstva za neprofitne medije pokrenula je glumatanje i histerične ispade na Trgu sv. Marka protiv ministra kulture.

Medijskoj hajci pridružili su se i neki inozemni mediji, ali i bivši teroristi Crvenih brigada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Akademska zajednica i 77 povjesničara izrazili su zabrinutost napadima na ministra Hasanbegovića, ističući su da je to dosad nezabilježen slučaj javnog napada na jednog ministra u vladi Republike Hrvatske. Izrazili su također zabrinutost zbog “iskrivljenog prenošenja i neznalačkih tumačenja” pojedinih izjava novoimenovanog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Takvim iskrivljenim prenošenjem i neznalačkim tumačenjem, napose Hasanbegovićeva nastupa u emisiji Otvoreno svibnja 2015., namjesto argumentirana sučeljavanja – što je bit ne samo historiografije nego i svake javne politike – prostor za javnu raspravu sužen je na rijetko viđen način, upozorili su povjesničari.

“Želi li se društvo približiti razrješenju ključnih prijepora hrvatske povijesti u prošlom stoljeću, a onda i sretnijem razvitku u ovom, valja razvijati kulturu dijaloga i međusobnoga uvažavanja, za što su zaoštreni oblici prosvjedničkih aktivnosti najmanje primjereni”, smatraju povjesničari i akademska zajednica.

Zamjenica ministra kulture Ana Lederer upozorila je Večernji list da uopće ne govore “o tome koliko je tisuća kulturnjaka dalo potpis za ministra Hasanbegovića!”, dodala je da je demokratsko pravo da izražavaju svoje mišljenje i stavove koji su suprotni stavovima aktualnog ministra, ali i to je dio demokracije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podršku ministru Hasanbegoviću dali su brojni građani potpisujući peticiju, također i branitelji kojima je dosta hajke na ministra Hasanbegovića, no i blaćenja cijele Hrvatske.

“Hasanbegovića poznajem kao vrijednog znanstvenika. Nije ni počeo mandat, a već se čulo da ništa ne valja. To nije u redu, baš kao ni vaditi rečenice iz konteksta izlaganja. Ovi koji govore o njegovu povjesničarskom revizionizmu očito smatraju da bi neke povijesne teme trebale biti zapečaćene, onako kako su ih nekoć komiteti definirali, i to bi tako trebalo valjda ostati, neovisno o dokumentima i novim dokazima”, komentirao je povjesničar s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dr. Josip Dukić za Slobodnu Dalmaciju kao jedan od potpisnika skupnog pisma podrške kolegi na čelu Ministarstva kulture, inzistirajući pritom na razlikovanju falsificiranja i revidiranja povijesti.

“Ne treba se plašiti revidiranja, novih dokaza, interpretiranja događaja novim materijalima, kao ni recimo otvaranja arhiva koji su godinama bili zatvoreni i za javnost i za znanstvenike. U znanosti nema dogmi, a svi znamo da se dosta toga u našoj povijesti, pa i vezano uz Drugi svjetski rat, partizane, ustaše, četnike i druge interpretiralo pod pritiskom ideologije. To je kao da sad netko kaže da ni u komunizmu baš ništa nije valjalo, naravno da su to gluposti. Uz to, ništa iz povijesti nije toliko istraženo da se ne može dodatno istražiti”, drži dr. Dukić.

Rođen i odrastao u Zapruđu

Dr. sc. Zlatko Hasanbegović povjesničar je koji na dužnost ministra dolazi s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Autor je knjiga na temu muslimana u Zagrebu i Hrvatskoj te niza znanstvenih tekstova.

Rođen je u Zagrebu, 1973. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu a jednopredmetni studij povijesti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao.

Glavnim je urednikom časopisa Pilar. Predsjednikom je Nadzornog odbora Počasnoga blajburškog voda, suradnikom različitih inicijativa za utvrđivanje žrtava poratnog komunističkog terora, posebice među muslimanima u Bosni i Hercegovini te članom Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.

Predmet njegovih znanstvenih interesa odnos je modernih hrvatskih nacionalnih ideologija, napose pravaštva i njegovih izdanaka, prema islamu i muslimanima u Bosni i Hercegovini u 19. i 20. stoljeću.

Istražuje muslimansku sastavnicu hrvatske građanske kulture do 1945. godine te političko-stranačke i vjersko-nacionalne odnose u Bosni i Hercegovini od Austro-Ugarske okupacije do komunističkoga preuzimanja vlasti.

Zlatko Hasanbegović sudjelovao je od samog početka u građanskoj inicijativi U ime obitelji – javno podupirući pravo hrvatskih građana da na prvom narodnom referendumu iznesu svoj stav o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice žene i muškarca.

Oženjen je i otac dvoje djece.

Rođen i odrastao na novozagrebačkom asfaltu prekosavskog Zapruđa bio je i jedan od prvih BBB-a, iz prvog naraštaja. Popularni časopis Sprint iz tog vremena napravio je 1988. reportažu o mladićima iz Zapruđa, podgrupi New blue generation, koji su strastveno navijali za Dinamo. Zlatko Hasanbegović tada je imao 15 godina i novinaru je rekao: “Šminkeri imaju Saloon, mi imamo Dinamo.”

Odrastanje u urbanoj buntovničkoj građanskoj sceni predratnog Zagreba, događanja u Domovinskom ratu, kao i obiteljska tragedija obilježila je odrastanje ministra kulture do te mjere da se odlučio za životni poziv znanstvenika i povjesničara koji će poštenim, neideološkim i znanstvenim pristupom dati doprinos sebi, svojoj obitelji i svome narodu za demistifikaciju prošlosti.

Treba istaknuti da je ministrov djed Sabrijan Prohić još davne 1942. kao trgovac došao u Zagreb, te je stekao brojne nekretnine u Frankopanskoj ulici i Ilici u samom centru Zagreba. Za vrijeme II. svjetskog rata udomljuje i spašava židovsku djevojčicu čiji su roditelji odvedeni u logor i zbog toga biva maltretiran od ustaša. Dolaskom partizana nastavlja se progon obitelji, a djeda, koji je bio vlasnik jedne od najvećih privatnih biblioteka u gradu, komunisti ubijaju 1946. Dobar dio tih poslijeratnih ubojstava bio je također motiviran pridobivanjem nekretnina u središtu grada.

Obitelj novoga ministra tako je već odavno osjetila na svojoj koži netoleranciju i ideološki teror dvaju isključivih sustava i političkih diktatura s naših prostora. Nažalost, njihovi duhovni i fizički potomci ne prestaju proganjati pamfletističkom netolerancijom i mržnjom do današnjeg dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.