Nedjelja, 4 svibnja, 2025
18.8 C
Zagreb
Pratite nas:
NEKAD KARADŽIĆEV PROTIVNIK

Tko je Milorad Dodik, čovjek koji godinama izaziva kontroverze i prijeti odcjepljenjem?

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milorad Dodik godinama ne prestaje izazivati kontroverze. Sporne su mnoge njegove izjave, a sada je već nekoliko mjeseci u fokusu javnosti zbog osude koju ne priznaje. Nedavno su ga pokušali uhititi pripadnici SIPA-e (Državna agencija za istrage i zaštitu BiH) u Istočnom Sarajevu, no to su spriječili pripadnici MUP-a RS-a.

U Bosni i Hercegovini sad već tjednima vlada napeta situacija nakon što je predsjednik Republike Milorad Dodik osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodik je nakon toga u RS-u zabranio rad institucija BiH. Izdan je i nalog za njegovim uhićenjem što je dodatno rasplamsalo situaciju. Unatoč tomu, Dodik je u nekoliko navrata uspio prijeći granicu, otići i vratiti se u BiH. Snage RS-a nedavno su spriječile pokušaj njegovog uhićenja. U međuvremenu, Dodik izaziva oštre reakcije svojim medijskim istupima.

>SIPA pokušala privesti Dodika, spriječio ih MUP RS-a

>Unatoč tjeralici, Dodik otišao u Srbiju: Pokrenuta istraga kako je prešao granicu

Popis njegovih izjava i djela je dug. Svakako se radi o kompleksnom političaru koji će ostaviti pečat na Bosnu i Hercegovinu, a u nastavku donosimo sažetiji pregled njegovog djelovanja.

>Sud BiH izdao nalog za privođenje Milorada Dodika

Politički put Milorada Dodika?

Milorad Dodik predsjednik je Republike Srpske rođen u Laktašima 12. ožujka 1959. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu. Politički aktivan postaje još 80-ih, a od 1986. do 1990. obavljao je više funkcija u Općini Laktaši, između ostalog bio je i predsjednik Izvršnog odbora.

Milorad Dodik za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini djelovao je kao oporbeni političar vladajućem SDS-u ratnog zločinca Radovana Karadžića. Na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990. izabran je u Parlament BiH na listi Saveza reformskih snaga. Zbog neslaganja s tadašnjom vladajućom strukturom u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), formirao je Klub nezavisnih zastupnika iz kojeg se kasnije formirala Stranka nezavisnih socijaldemokrata, a kasnije i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

>Dodik sletio u Zračnu luku Ben Gurion u Tel Avivu

U Narodnu skupštinu Republike Srpske kao zastupnik izabran je 1997. godine, a godinu dana kasnije izabran je za predsjednika Vlade Republike Srpske. Ovu funkciju obavlja do siječnja 2001. U Narodnu skupštinu ponovo je izabran 2002. godine, i tu dužnost obavljao je do 2006. kada u februaru po drugi put preuzima dužnost predsjednika Vlade Republike Srpske. Treći put postaje predsjednik Vlade Republike Srpske u prosincu iste godine.

>Što se događa u BiH? Dodik prijeti, Plenković zabrinut, Čović tvrdi da mir nije ugrožen

Za predsjednika Republike Srpske izabran je i 2010. i 2014. Na općim izborima u BiH 2018. izabran je na dužnost srpskog člana Predsjedništva BiH, a 2022. ponovno za predsjednika Republike Srpske, po treći put.

Dodik 1996.: Ratne zločince treba izvesti pred sud

Nakon i za vrijeme rata u Republici Srpskoj Dodik je bio jedan od glavnih oponenata Karadžića. Zbog toga je međunarodna zajednica u njemu vidjela umjerenoga političara koji bi mogao koristiti u provedbi Daytonskog sporazuma. Dodik je čak podržavao rad Haaškog suda i osudu zločinaca. Magazin Slobodna Bosna je 22. ožujka 1996. objavio intervju s Dodikom u kojemu je on rekao da “sve naše odnose prema međunarodnim institucijama izvlačimo iz sporazuma koji je postignut u Daytonu. Samim tim, mislimo da je neophodna suradnja s haškim sudom. Potrebno je da se svi koji su počinili konkretan ratni zločin izvedu pred sud”.

>Dodik ponovno niječe genocid u Srebrenici, tvrdi da se ne zna koliko je ljudi ubijeno

Na pitanje novinara odnosi li se to i na Radovana Karadžića i Ratka Mladića, Dodik ističe:

“I njih dvojica. Neka sud utvrdi jesu li krivi ili ne, a ne da svoju odgovornost svaljuju na leđa cijelog srpskog naroda. Krivica je individualna stvar, pa neka svako ispašta zbog zločina koje je počinio”.

>Dodik o privođenju: Muslimani su krenuli rušiti RS

U istom intervjuu rekao je da Bosnu i Hercegovinu smatra svojim državom, prenosi portal Buka.

Od priznanja do negiranja genocida u Srebrenici

No, s vremenom Dodik je promijenio svoju retoriku i ponašanje. Postao je jedan od kontroverznijih političara. Dodik je 2007. u televizijskom intervjuu priznao genocid u Srebrenici.

Ja znam savršeno dobro što je bilo, bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Haagu. I to je nesporna pravna činjenica”, rekao je Dodik.

Godinama kasnije tvrdi suprotno. Jednom prilikom rekao je da to jest “bio zločin”, ali da se “politička kvalifikacija genocida ne može upotrijebiti za ono što se tamo dogodilo”, dok je 2023. rekao da se “tamo nije dogodio genocid, to znamo svi ovdje u Republici Srpskoj”.

Veličanje ratnih zločinaca

Nije mu strano ni veličanje ratnih zločinaca Karadžića i Mladića za koje je ranije smatrao da trebaju ići pred sud.

Ne smijete zaboraviti ni Karadžića ni Mladića. To su ljudi koji su u jednom teškom trenutku uzeli voditi ovaj narod… a mi smo spremni odreći se tih naših povijesnih veličina samo zato jer je netko rekao da su oni izvršili zločin”, izjavio je na skupu u veljači 2024., a prenio je Jutarnji list.

Tvrdi kako Karadžiću na suđenju u Den Haagu zapravo nije dokazan niti jedan zločin a krivim su ga proglasili “jer je stao na branik slobode”. “Ovo što je njima učinjeno čista je povijesna podvala… Sve su slagali”, rekao je Dodik.

>Dodik i Čović ostaju partneri u BiH

Dodik dobro surađuje s Draganom Čovićem koji ga se nije odrekao ni nakon presude. Dodik se znao nametnuti kao “branitelj bosanskih Hrvata” pa je tako nedavno rekao da treba vratiti ideju o obnovi Herceg-Bosne. Branio je i gradnju Pelješkog mosta kojem su se protivili bošnjački političari i Željko Komšić.

Izjave o ustašama i Bleiburgu

Ipak, poznat je po svojim kontroverznim izjavama o Bleiburgu.

“Evo mog stava o tome, u Bleiburgu ih je sve trebalo pobiti. Nikakve empatije nema prema bilo kome. I one koji su hodali godinama, trebalo je naći i pobiti. Nikakvu distancu ne mogu napraviti prema tome kada pogledam što su nam uradili”, rekao je Dodik prije nekoliko godina.

>Dodik pripadnike HV-a nazvao potomcima ustaša, a obranu BiH ‘nastavkom ustaške politike’

Nedavno je pripadnike Hrvatske vojske nazvao ustašama. Povodom 29. obljetnice ratnih operacija HV-a, HVO-a i Armije BiH rekao je kako je to bila “agresija koju su počinili potomci ustaša”.

>Dodik: ‘Na Bleiburgu ih je sve trebalo pobiti’

“To je bila ideologija NDH 1941. godine, a nastavljena je devedesetih godina prošlog stoljeća. Ono što nisu završile ustaše do 1945. godine, nastavili su njihovi potomci i sljedbenici”, rekao je Dodik.

Što o Dodiku govore odlikovanja?

Milorad Dodik dobitnik je više priznanja i odlikovanja: Orden Nemanjića, Orden Republike Srpske na lenti, Orden Petra Velikog s lentom, koji dodjeljuje Nacionalni odbor za društvena priznanja Ruske Federacije za izvanredan doprinos unapređenju rusko-srpske suradnje.

>Geopolitička analiza: Vučićevo odlikovanje Putina preko Dodika?

Za naročite zasluge za srpsku državu i narod predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao ga je najvećim priznanjem Republike Srbije – Ordenom Republike Srbije na velikoj ogrlici. Srpska pravoslavna crkva odlikovala ga je Ordenom svetog Save prvog reda, a jeruzalemski patrijarh mu je dodijelio Sveti krst čuvara Hristovog groba. Tijekom posjete Rumunjskoj, odlikovan je Ordenom Eparhije temišvarske za doprinos očuvanju srpskih interesa i veza.

Više od deset godina bio je predsjednik KK „Igokea“, čiji je jedan od osnivača, a KK „Partizan“ iz Beograda dodijelio mu je titulu počasnog predsjednika kluba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci