Nakon smrti Radovana Dobronića bira se novi predsjednik Vrhovnog suda, najvišeg suda u Republici Hrvatskoj. Kako je objavljeno, stigla je samo jedna prijava koju je podnijela Silvija Stubičar, sutkinja općinskog građanskog suda u Zagrebu. No, u medijima se navodi ime kontroverzne Sandre Artuković Kunšt kao favoritkinje predsjednika Zorana Milanovića, koji Hrvatskom saboru predlaže kandidata za ovu funkciju.
U petak u ponoć istekao je rok za podnošenje prijave za mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Kako je potvrđeno iz Državnog sudbenog vijeća (DSV), zasad je stigla samo jedna prijava. No, za objavu službene informacije pričekat će tjedan dana jer postoji mogućnost da je netko od kandidata svoju prijavu poslao poštom te da još nije stigla.
>DSV objavio tko će voditi Vrhovni sud do izbora Dobronićevog nasljednika
Zašto je važan Vrhovni sud?
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.
Vrhovni sud najviši je sudu Republici Hrvatskoj koji u okviru svoga djelokruga i nadležnosti:
>Dobronić na čelu Vrhovnog suda: Zašto je taj sud važan i kako je izabran novi predsjednik?
– osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,
– odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,
– odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj,
– rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom,
– razmatra aktualna pitanja sudske prakse, te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika radi podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,
– obavlja druge poslove određene zakonom (članak 20. Zakona o sudovima).
Kako se bira predsjednik Vrhovnog suda?
Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske zbog drugih zakonom određenih razloga (članak 44. a stavak 1. Zakona o sudovima). DSV dakle raspisuje natječaj, prikuplja prijave, provjerava formalne uvjete te važeće kandidature šalje predsjedniku Republike.
>Preminuo Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda
Predsjednik Republike potom, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, predlaže kandidata Saboru, koji naposljetku bira i razrješuje predsjednika Vrhovnog suda.
Tko će biti novi predsjednik?
Jedina prijava koja je do petka u ponoć stigla je prijava sutkinje općinskog građanskog suda u Zagrebu Silvije Stubičar. Na tu funkciju stupila je 2003. Ranije je bila viša savjetnica na Upravnom sudu RH i sudska savjetnica na Trgovačkom sudu RH.
No, u medijima su se ranije pojavila nagađanja da bi Zoran Milanović mogao predložiti Sandru Artuković Kunšt – sutkinju sa zagrebačkog Županijskog suda koja je u vrijeme njegove Vlade bila zamjenica ministra pravosuđa Orsata Miljenića.
Artuković Kunšt je kćer je bivšeg većinskog vlasnika tvornice “Franck” Milana Artukovića (sada je to Ivan Artuković), koji je prethodno bio član nadzornog odbora Zagrebačke banke, Podravke i Dukata. Artuković Kunšt više se puta našla u središtu pozornosti.
Zanimljivo je da je sudjelovala na LGBT konferenciji u Bruxellesu 2014. gdje je kritizirala održani referendum o braku te je. Izjavila je „da se definicija braka na silu ugurala u Ustav…“
Kao bivša zamjenica ministra pravosuđa sudjelovala na homoseksualnoj povorci u Amsterdamu 2012. te na povorkama u Zagrebu i Splitu 2014. čime je javno iskazala podršku tim događajima.
Svoju ideološku pristranost pokazala, među ostalim, i u intervjuu Jutarnjem listu od 5. 8. 2013. u kojem je navela: „Anarhizam je uvijek bio moje političko opredjeljenje. Ne znam koliko je sad dobro reći (smijeh). Anarhizam i feminizam me obilježavaju“.
Narod.hr već je ranije detaljno pisao o njoj što možete pročitati na poveznici ispod:
Možda će vas zanimati
Tko je sutkinja Sandra Artuković Kunšt nakon čijeg izuzeća je odbačena tužba protiv Vigilarea?
Sandra Artuković Kunšt u Bruxellesu je vrijeđala hrvatski Ustav i birače – zbog referenduma o braku
Zanimljivo je da je Milanović 2021. imao svoju kandidatkinju koja se uopće nije javila na natječaj DSV-a. No, taj njegov prijedlog, unatoč inzistiranju, na kraju nije bio prošao u Saboru.
Kako je tekao izbor 2021.?
Radovan Dobronić, koji je preminuo nakon bolesti, za predsjednika Vrhovnog suda izabran je 2021. No, taj izbor nije tekao glatko.
Na čelu Vrhovnog suda od 20. srpnja 2017. bio je Đuro Sessa. Prijavio se i za novi mandat na prvom javnom pozivu koji je u veljači 2021. raspisalo Državno sudbeno vijeće. Predsjednik RH Zoran Milanović nije ga predložio Saboru, kao niti ostalo troje kandidata koji su se prijavili. Predložio je svoju kandidatkinju Zlatu Đurđević, koja se nije prijavila putem javnog poziva.
>Đurđević otkrila hoće li se javiti na novi javni poziv za predsjednicu Vrhovnog suda
Na drugi DSV-ov javni poziv, raspisan nakon što je Ustavni sud zaključio da predsjednik RH Saboru može predložiti samo kandidata koji se prijavio na javni poziv DSV-a, Sessa se nije javio jer ga predsjednik očito nije želio predložiti Saboru za imenovanje.
Milanović je i dalje ustrajao na kandidatkinji Zlati Đurđević koja se javila na ponovljeni natječaj. Prijedlog predsjednika Zorana Milanovića odbio je 81 zastupnik u Saboru. Osim većine vladajuće koalicije, povjerenje profesorici Đurđević uskratili su i Hrvatski suverenisti i Domovinski pokret.
>Kandidat za predsjednika Vrhovnog suda: Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja UDB-aša
Nakon višemjesečne trakavice, Milanović je za predsjednika Vrhovnog suda Saboru predložio Radovana Dobronića koji je naposljetku, sa 120 glasa za i 3 protiv, izglasan u Saboru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.