Hoće li napokon iz trećeg pokušaja Vrhovni sud dobiti novog predsjednika pitanje je koje bi u iduća dva tjedna moglo dobiti i odgovor. Državno sudbeno vijeće objavilo je životopise i programe svih petoro kandidata trećeg javnog poziva, među kojima je i favorit predsjednika Zorana Milanovića – sudac Radovan Dobronić. Protiv njega nemaju ništa protiv ni u SDSS-u, nego žele da ta saga oko izbora napokon završi.
Osim njega prijavljeni su i Marin Mrčela, Lana Peto Kujundžić, Šime Savić i Barbara Gundić.
> Milanović i Plenković postigli dogovor: Dobronić će biti novi šef Vrhovnog suda?
> Novi Milanovićev favorit za predsjednika Vrhovnog suda poznat po presudi bankama zbog ‘švicarca’
Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja UDB-aša
Radovan Dobronić, u svom je programu potvrdio da se protivi izručenju UDB-aša temeljem europskog uhidbenog naloga(19.-20. stranica).
“Isto tako, bilo je puno govora o europskom uhidbenom nalogu. lako to nije grana prava kojom sam se bavio, mislim da je jedna stvar nesporna. Ako je riječ o primjeni EU prava i to onog koje je obvezujuće, onda naše tumačenje i primjena tog prava mora biti u skladu s onom praksom koju je usvojila većina zemalja EU-a i koju je već, eventualno, potvrdio i sud EU-a, dakle nikakva posebna hrvatska praksa s tim u vezi, a koja bi bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica, nije moguća. Budući da se ovdje radi o izručenju hrvatskih državljana i pitanju njihovih osobnih sloboda i ljudskih prava (makar i da su počinili kaznena djela) potrebno je čim prije preispitati praksu, a na raspravu treba pozvati i predstavnike akademske zajednice, s obzirom na važnost ovog pitanja kako iz motrišta primjene prava EU-a tako i iz motrišta zaštite ljudskih prava i pravne sigurnosti”, navodi se u programu.
Milanovićeva prethodna kandidatkinja bila je protiv izručenja Perkovića
Zlata Đurđević, Milanovićeva prethodna kandidatkinja, inače je poznata po tome što se protivila izručenju UDB-aša Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj zbog likvidacije hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Ona je tvrdila da je odluka Vrhovnog suda o izručenju protuustavna.
Ipak, Đurđević je bila i članica radne skupine za izmjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, ali kako nije mogla uskladiti fakultetske obveze, nije sudjelovala u radu te je javnim pismom kritički istupila protiv izmjena tog zakona nazvanih lex Perković, a kojima su se kršile preuzete obveze prema EU glede izručenja državljana i kojim se pokušalo spriječiti izručenje Perkovića i Mustača.
> Milanovićeva kandidatkinja bila je protiv izručenja Perkovića
> Tko su Josip Perković i Zdravko Mustač, osuđeni pripadnici UDB-e?
Tko je Dobronić?
Rođen je u Čakovcu 1960., zagrebački Pravni fakultet završio je 1985., a prvi je posao dobio u Zagrebačkoj banci. Osam je godina tamo radio i to u službi za odnose s društvenopravnim osobama, a onda je otišao na stručnu praksu na Općinski sud.
Položio je pravosudni ispit, a zatim se vratio u Zagrebačku banku gdje je vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Tu je sigurno stekao znanje koje mu je kasnije pomoglo kad je kao sudac odlučivao o valutnoj klauzuli u švicarskim francima.
Zagrebačku je banku Dobronić nakratko zamijenio Državnom direkcijom za robne rezerve, a 1996. skrasio se u Trgovačkom sudu.
Dobronić je inače poznat i po tome što je odbio tužbu HRT-a protiv HND-a zbog neovlaštenog prikazivanja jednog isječka iz emisije Latinica. No Visoki trgovački sud usvojio je žalbu HRT-a i poništio Dobronićevu presudu u prilog HND-a.
Prije 15 godina je Dobronić posljednji put pokazao ambiciju za preuzimanje neke visoke pozicije u pravosudnoj hijerarhiji, ali nije to dobro završilo za njega. Javio se na natječaj za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no naknadno je povukao svoju prijavu i do danas je ostao “običan” sudac.
Poznat po presudi bankama zbog ‘švicarca’
Sudac Trgovačkog suda, poznat po presudi protiv osam banaka zbog kredita što su ih davale uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, prvi je koji se prijavio na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda.
Banke se, naravno, nisu pomirile s tom prvostupanjskom presudom, žalile su se višim sudskim instancama, a u veljači je ove godine Ustavni sud odbacio njihovu ustavnu tužbu.
Dobronić najizgledniji kandidat?
Kako može biti izabran?
Dobronić bi se, ako njegova kandidatura prođe u Saboru, našao u okruženju koje mu ne bi bilo baš naklonjeno. No budući da se odlučio upustiti u ovu političko-pravnu avanturu, moglo bi se zaključiti da je na sve spreman. Da bi bio izabran, potrebno je da ga podrži najmanje 76 saborskih zastupnika.
U svakom slučaju, tko god bude izabran, prije toga će morati proći saslušanje pred Odborom za pravosuđe čiji će članovi o kandidatima na kraju izreći svoje mišljenje, ali riječ je o formalnosti koja na odabir predsjednika suda zapravo nema utjecaj. Saborski zastupnici imaju pravo sudjelovati na sjednici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
