Zašto je Visoki prekršajni sud dvotrećinskom većinom odlučio da je ‘za dom spremni’ u Thompsonovoj pjesmi legalan?

Foto: Snimka zaslona

Potvrđujući zaključak Prekršajnog suda u Šibeniku, Visoki prekršajni sud, odbijajući optužbu protiv Marka Perkovića Thompsona, obrazlaže kako “nije dokazano da je upravo sporni pozdrav koji je sastavni dio stihova pjesme ‘Bojna Čavoglave’ izvođene od strane okrivljenika u eksplicitnoj vezi s ustaškim obilježjima niti da je remetio javni red i mir, sve to tim više što iz izvedenih dokaza, iskaza ispitanih svjedoka policijskih službenika proizlazi da je na koncertima vladala pozitivna atmosfera i da nisu zaprimili niti jednu pritužbu građana”. Stoga su sutkinje VPS-a, predsjednica vijeća Anđa Ćorluka te članice Ivana Mašić i Mirjana Margetić odbile žalbu PU šibensko-kninske, piše Marinko Jurasić za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premda su prekjučer objavljeno stajalište opće sjednice VPS-a i ustavnopravni stručnjaci ocijenili protuustavnim, sutkinje su se pozvale upravo na ustavno načelo zakonitosti po kojem “nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego što je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo”, a sadržano je i u članku 7. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pozvale su se i na odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju Vasiliauskas u kojoj se ističe značenje tog jamstva kao bitnog elementa vladavine prava, a koje se treba tumačiti i primjenjivati “na takav način da se pruži učinkovita zaštita od proizvoljnog progona, osuđivanja i kažnjavanja”. Ne može se kazneno pravo ni retroaktivno, a ni ekstenzivno tumačiti na štetu okrivljenika, na primjer analogijom. Uzevši u obzir sve utvrđeno u slučaju Marka Perkovića, “nisu izvedeni jasni i konkretni dokazi iz kojih bi proizlazilo da je okrivljenik uzvikivanjem spornog pozdrava ostvario konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u smislu remećenja javnog reda i mira”, obrazloženo je u presudi VPS-a čiji je izlazak iz suda lani zaustavljen u službi evidencije suda dok joj prekjučerašnje stajalište opće sjednice VPS-a nije dalo zeleno svjetlo.

(…)

ZDS i dalje kažnjiv

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U dodatnom priopćenju predsjednice VPS-a Karmen Novak Hrgović ističe se kako sud nije odlučivao o ustavnosti poklika “Za dom spremni” koji je protivan članku 39. Ustava i kažnjiv po članku 5. ZPPJRM-a te se sudska praksa u tom pogledu nije promijenila. Na sjednici VPS-a odlučivalo se treba li se javno izvođenje “Bojne Čavoglave” jednako tretirati. U tom je smislu ključno što je motiv njezina izvođenja, provokacija građana ili obilježavanje sjećanja na Domovinski rat. VPS pozvao se i na odluku ESLJP-a u slučaju Vajnai u vezi s mađarskom zabranom petokrake, a u kojem se ističe kako u demokratskom društvu nije nužno ograničavati slobode kako bi se zadovoljili diktati javnih osjećaja, bilo stvarni bilo imaginarni.

“I kad je riječ o spornim obilježjima fašizma i komunizma, društvo mora ostati razumno u svojoj prosudbi”, obrazložio je ESLJP. U slučaju Faber protiv Mađarske na mjestu masovnog pogubljenja Židova koje je 1944. počinila mađarska pronacistička vlada, jedan je desničar, kontraprosvjednik, razvio zastavu dinastije Arpadovića koja je za pronacističkog režima 1944. bila u službenoj uporabi. Zbog toga je kažnjen, ali ESLJP je odbio argumente mađarske vlade kako to predstavlja govor mržnje koji ne uživa zaštitu slobode izražavanja. Pošli su od toga da je zastava tijekom povijesti imala više značenja, a Faber ju je koristio “u novom kontekstu, prosvjeda koji se održavao 2007., a koji nije bio usmjeren ni na veličanje nacizma ni ratnih zločina”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.