Trnjanski kresovi održali su se 11. godinu zaredom, 10. svibnja na Savskom nasipu u Zagrebu, povodom 80. godišnjice ”oslobođenja” Zagreba od vlasti NDH. Manifestacija tradicionalno uključuje paljenje kresova kao ”čin sjećanja i otpora”, piše na stranicama ove manifestacije. Okuplja se, navode, ”s porukom borbe protiv suvremenih oblika fašizma i podrške društvenim pokretima poput prosvjeda u Srbiji i palestinske borbe”.
Program traje od 5. do 10. svibnja i uključuje radionice, izložbe, tribine, nastupe zborova i ”grah za narod”. Glavni organizator ove manifestacije je Mreža antifašistkinja Zagreba u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem (SNV), Savezom antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH), i SKD Prosvjeta. Financijsku potporu dobili su od Grada Zagreba i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Jedan od partnera u organizaciji Trnjanskih kresova je i klub Močvara, a njegova uloga uključuje organizaciju kulturnih i glazbenih događanja tijekom manifestacije.
>Pod pokroviteljstvom ministrice Obuljen Koržinek: Pjevali o ‘srpskom Dubrovniku i Kninu’
Što su Trnjanski kresovi i kako se financiraju?
Trnjanski kresovi je manifestacija kojom pojedini građani obilježavaju ”oslobođenje” Zagreba od vlasti NDH. Odnosno ulazak partizana u Zagreb 8. svibnja 1945. godine. Tada je jugoslavenska komunistička vojska zauzela glavni grad Hrvatske i uvela novi totalitarni režim.
Naime, ulaskom partizana u Zagreb 8. svibnja 1945. započela su masovna ubojstva civila i vojnika koji su se povlačili pred komunističkim snagama. Mnogi su bili zarobljeni i odvedeni na Križni put, gdje su bez suđenja ubijeni. Brojni dokumenti i svjedočanstva potvrđuju da su partizani provodili masovne likvidacije, a žrtve su uključivale hrvatske vojnike, civile, intelektualce, svećenike i mnoge druge.
Trnjanski kresovi redovito su financirani od Grada Zagreba i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Organizatori ove manifestacije također redovito dobivaju sredstva iz državne blagajne. Time im se omogućuje nesmetano promicanje ideoloških stavova suprotnih vrijednostima većinskog hrvatskog naroda. Ti stavovi često zanemaruju ili otvoreno osporavaju poštovanje prema hrvatskoj državnosti i Domovinskom ratu. Isto tako marginaliziraju sjećanje na žrtve komunističkog totalitarizma ili ih u većini slučajeva osporavaju.
>Grad Zagreb opet će biti pokrovitelj Trnjanskim kresovima
Trnjanski kresovi prestali su se održavati krajem 1980-ih
Trnjanski kresovi prvi su put održani 1977. godine, u organizaciji tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Manifestacija je bila smještena na Savskom nasipu kod Mosta slobode, simboličnom mjestu ulaska partizanskih snaga u Zagreb 8. svibnja 1945. godine. U skladu s tadašnjim društveno-političkim kontekstom, događaj je služio kao forma ideološkog okupljanja mladih, s kombinacijom političkog obilježavanja i kulturno-glazbenog programa.
U dijelu medija i krugova, Trnjanski kresovi nazivani su i “socijalističkim Woodstockom” premda s Woodstockom nemaju nikakve sličnosti, osim ako se ne uzme u obzir da su se i jedan i drugi događaj odvijali na travi. Manifestacija je prestala krajem 1980-ih, paralelno s političkim promjenama i slomom jugoslavenskog režima. Tijekom gotovo 25 godina bila je potpuno ugašena i zaboravljena.
>Jugoslavenska zastava na Trnjanskim kresovima: Tko je odgovoran i kolike su kazne?
Nakon 25 godina manifestacija je obnovljena 2008.
Prvi pokušaj obnove dogodio se 2008., no bez značajnijeg odjeka u javnosti. Ponovna, veća obnova manifestacije uslijedila je 2015., povodom 70. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Tada ju je organizirala Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ), inicijativa koja okuplja ekstremno lijeve aktiviste. Od tada se Trnjanski kresovi održavaju svake godine u svibnju.
Na manifestaciji se tradicionalno pale kresovi. Osim toga, uključuje i glazbene nastupe, govore te kulturno-društveni program s izraženom političkom porukom. Veliča se antifašizam, feminizam te rodna ideologija. Redoviti gosti Trnjanskih kresova su političari lijevog spektra koji romantiziraju propali jugoslavenski režim i zanemaruju njegove totalitarne aspekte.
Primjerice, na manifestaciji se redovito pojavljuje gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. U svom govoru 2022. naglasio je da “Zagreb nikada nije bio pokoren” te kazao da je ”antifašistička baština” temelj suvremene Hrvatske.
>Grad Zagreb i ove godine podržava gay paradu i Trnjanske kresove: Hoće li poduprijeti Hod za život?
Trnjanski kresovi vrve od komunističkih simbola usprkos činjenici da je riječ o zločinačkom režimu
Na Trnjanskim kresovima redovito se mogu zapaziti različiti komunistički simboli. Primjerice partizanske uniforme i kapa s petokrakom, zastava bivše SFRJ, ali i slike i slogani povezane s Josipom Brozom Titom i NOB-om. Parole poput ”Smrt fašizmu – sloboda narodu” također se pojavljuju kao način izražavanja stavova sudionika.
Podsjetimo, u Hrvatskoj ne postoji specifičan zakon koji zabranjuje isticanje jugoslavenske zastave ili nošenje odora JNA. Takvi postupci mogu biti sankcionirani ako se procijeni da vrijeđaju moralne osjećaje građana ili narušavaju javni red i mir. S druge pak strane redovito se kažnjava isticanje simbola NDH. Pa i onih koji nisu specifični za taj režim, ali su se koristili unutar njega, i to uglavnom zbog narušavanja javnog reda i mira.
>Koju stranu zastavu smijete istaknuti i zašto se isticanje jugoslavenske ne kažnjava?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.