Riječka policija privela je prorektora Sveučilišta u Rijeci, Gordana Jelenića, zbog nošenja palestinske zastave tijekom noćnog feminističkog marša 8. ožujka kojeg su organizirale feminističke i LGBT organizacije iz Rijeke. Jelenić je kažnjen zbog kršenja članka 26. Zakona o prekršajima javnog reda i mira, no zašto se isti zakon ne primjenjuje kod isticanja jugoslavenske zastave? Ona za sada u Republici Hrvatskoj ne podliježe nikakvim pravnim sankcijama.
Policija je Jelenića zaustavila nakon završetka skupa i privela u postaju, gdje mu je uručen prekršajni nalog prema članku 26. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je isticao zastavu strane države bez prethodnog odobrenja. Jelenić je najavio da će uložiti žalbu na prekršajni nalog.
Zakon se ne primjenjuje kad je u pitanju jugoslavenska zastava
Nije sporno da je Jelenić priveden prema Zakonu, jer je isticanjem Palestinske zastave, koju prethodno nije prijavio nadležnim tijelima, prekršio članak 26. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Članak 26. glasi: Tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1000,00 eura.
No, ono što je pak sporno je da se isti Zakon ne primjenjuje u slučaju isticanja jugoslavenske zastave. Budući da Jugoslavija više ne postoji, njezina zastava ne spada pod ovu kategoriju. U Republici Hrvatskoj ne postoji zakon koji (pod određenim okolnostima) zabranjuje isticanje jugoslavenske zastave.
Jugoslavenska zastava čest je prizor na (neo)komunističkim manifestacijama
Tijekom Gay pridea u Zagrebu 2024. godine zabilježeno je isticanje zastave bivše Jugoslavije. Na Trnjanskim kresovima 2024. godine također se isticala jugoslavenska zastava. U Kumrovcu na Titov rođendan redovito se vijore jugoslavenske zastave, no do sada nije zabilježeno nijedno uhićenje zbog toga.
Zabilježen je samo jedan slučaj uhićenja i to u Jakšiću kod Požege 2022. godine kada je muškarac na svojoj kući istaknuo jugoslavensku zastavu na dan bivšeg praznika SFRJ. Policija je tada protiv njega podnijela prekršajnu prijavu zbog vrijeđanja moralnih osjećaja građana (članak 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira).
>Jugoslavenska zastava na Trnjanskim kresovima: Tko je odgovoran i kolike su kazne?
Kada bi policija mogla kazniti isticanje jugoslavenske zastave?
Iako ne postoji specifičan zakon koji zabranjuje isticanje jugoslavenske zastave ili nošenje odora JNA, takvi postupci mogu biti sankcionirani ako se procijeni da vrijeđaju moralne osjećaje građana ili narušavaju javni red i mir. Sankcije ovise o konkretnim okolnostima i reakcijama javnosti te su podložne interpretaciji nadležnih tijela. Drugim riječima, hoće li policija kazniti onoga tko ističe jugoslavensku zastavu ovisi isključivo o njihovoj ”dobroj volji”. No, to najčešće nije slučaj.
Policija bi ih mogla kazniti prema:
Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira:
- Članak 5.: Predviđa kazne za radnje koje vrijeđaju moralne osjećaje građana ili narušavaju javni red i mir. Isticanje jugoslavenske zastave može se smatrati takvom radnjom, ovisno o percepciji javnosti.
- Članak 26.: Regulira isticanje zastava stranih država bez odobrenja nadležnih tijela. Budući da Jugoslavija više ne postoji, njezina zastava ne spada pod ovu kategoriju.
Kaznenom zakonu:
- Članak 325.: Kažnjava javno poticanje na nasilje i mržnju prema skupini ljudi zbog njihove nacionalne ili etničke pripadnosti, vjere ili seksualne orijentacije. Samo isticanje jugoslavenske zastave ne spada automatski u ovu kategoriju, osim ako je popraćeno govorom mržnje ili sličnim postupcima.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.