Parapolitička udruga Gong koja se godinama predstavlja kao „neovisni promatrač izbora“ dobrim dijelom financira se izvana, odnosno stranim donacijama. U svijetlu Trumpovog ukidanja agencije USAID (United States Agency for International Development) odlučili smo provjeriti tko od stranih faktora i u kojem obujmu financira Gong.
> Trump ukida USAID-a: Što je u pozadini ove velike borbe?
O financiranju udruga, poglavito u Gradu Zagrebu, naveliko pišemo u kontinuitetu. Mnoge od udruga koje primaju novac iz državnog ili lokalnog proračuna, ili jednog i drugog, često su ideološki i politički obojene, što dovodi u pitanje legitimnost i svrhu financiranja takvih organizacija iz javnih proračuna koje pune svi porezni obveznici, neovisno o njihovom političkom opredjeljenju.
> Plenković tvrdi da Gong nije neovisan: UiO i Narod.hr na to upozoravaju godinama
Gong i politika
Bliskost Gonga i politike, čime teza o stranačkoj neovisnosti te udruge pada u vodu, najviše se očitovala u dva konkretna slučaja. U vrijeme referenduma o braku 2013. Gong se kao „neovisni promatrač izbornih procesa“ otvoreno svrstao na stranu PROTIV. Pet godina kasnije, izvršni direktor Gonga Dragan Zelić izabran je za izvršnog tajnika SDP-a. Također, Gong kao vrijednost kojom se vodi navodi i „antifašizam“, što u hrvatskom kontekstu podrazumijeva „vrijednosti“ takozvane Narodnooslobodilačke borbe, odnosno komunističke revolucije, što je nespojivo s parlamentarnom i liberalnom demokracijom za koju se Gong navodno zalaže.
Možda će vas zanimati
Strana lova slijeva se u udruge: Tko to uopće kontrolira i kako je u drugim državama?
Mnoge od njih financiraju se dijelom iz državnog proračuna i europskih fondova, a dijelom pak od stranih vlada i organizacija
Jedno od glavnih ciljeva Gonga danas jest uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Iako na prvi pogled to zvuči kao poželjna praksa, udruga jasno ne komunicira da se takav odgoj koji predlaže temelji isključivo na lijevoj ideologiji.
> GONG i GOOD inicijativa ponovno guraju Građanski odgoj po mjeri ljevičara
Gong bilježi 68% stranih donacija
Godišnji izvještaj za 2024. još nije objavljen, stoga smo podatke o stranom financiranju Gonga pronašli u izvještaju iz 2023. godine.
„Tijekom 2023. Gong je uplatio 142 949 eura poreza, prireza i doprinosa za zdravstveno i
mirovinsko osiguranje za radnike_ce i vanjske suradnike_ce, uključujući i PDV“, navode iz udruge. Međutim, otkuda je došao taj novac koji je otišao na plaće?
Za sufinanciranje projekata Gong je iz državnog proračuna u 2023. primio iznos od 37 725 eura. To je 5% ukupnih godišnjih prihoda.
Sredstva financiranja u 2023. većinom su dolazila od međunarodnih organizacija (Europska komisija, National Endowment for Democracy, Internews). Udio stranih donacija u ukupnim prihodima iznosi 68%. Najveći udio financiranja Gong je u 2023. ostvario od sredstava Europske komisije – kroz projekte CERV-a i Erasmuse.
Rast prihoda u 2023. godini, ali samo 5 eura donacija od građana
Nadalje, 19% financijskih sredstava u 2023. došlo je od donacija iz državnog proračuna za EU projekte i 5% za sufinanciranje EU projekata (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske), a 8% od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba – Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Fonda za aktivno građanstvo – Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice, navodi se u izvješću.
> Gong pokrenuo cenzuru na društvenim mrežama da zaštiti Možemo
Ukupni prihodi Gonga u 2022. godini iznosili su 687 168,62 eura. Od toga, 82.850,09 eura stiglo je iz proračuna Republike Hrvatske za EU projekte. Prihodi od ugovorenih donacija iznosili su 561.564,66 eura. Od članarine je uprihođeno tek nešto više od 500 eura, a od intelektualnih usluga nešto manje od 10 000 eura.
Iduće, 2023. godine, Gong je ostvario veći prihod – 802 025,99 eura. Iz proračuna RH stiglo je 148 412 34 eura za EU projekte. Prihodi od ugovorenih donacija također su porasli, na 637 678,55 eura. Prihodi od intelektualnih usluga porasli su za više od 5000 eura.
Ono što iskače u 2023. godini je pad prihoda od članarina za 100 eura i samo 5 eura donacija od građana!
Više od pola milijuna eura stranih donacija
Ukupni rashodi u 2022. iznosili su 741 101 eura, što je više od prihoda. Međutim, u 2023. rashodi su bili manji u odnosu na prihode (768 282 eura od 802 025,99 eura).
Od ukupnog prihoda u 2023. godini Gong je od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija primio 532 854,14 eura. Iz proračuna RH dobio je 186 154,95 eura. Najmanji dio prihoda dolazi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba – 63 615,26 eura. Visoki prihodi iz stranih izvora svakako bude skepsu i pozivaju na oprez jer se ipak radi o udruzi koja želi djelovati na dva polja: u izbornim procesima i u području školstva.
U Operativnom i financijskom planu za 2024. godinu Gong je planirao uprihoditi 594 301 euro, a potrošiti 609 381 euro. Uzevši u obzir prethodna izvješća, glavnina donacija vjerojatno je i u protekloj godini stigla iz stranih izvora: inozemnih vlada i međunarodnih organizacija.
Uz gore navedene (Europska komisija, National Endowment for Democracy, Internews), Gong financira i Otvoreno društvo Georga Sorosa, The Isocrates Foundation i The Network of European Foundations.
Pretragom američke državne potrošnje naišli smo i na donaciju State Departmenta iz 2019. u visini od 25 000 dolara. Taj novac bio je namijenjen “projektu Faktograf i borbi protiv dezinformacija u Hrvatskoj”.
S obzirom na karakter udruge Gong, radi li se ovdje o stranom utjecaju na izborne procese u Republici Hrvatskoj?
*Ovaj je članak plod istraživačkog novinarstva redakcije Narod.hr-a. Neovisno i profesionalno novinarstvo važno je za demokraciju u svakom društvu. Podržite rad portala Narod.hr putem DONACIJE.
> Strana lova slijeva se u udruge: Tko to uopće kontrolira i kako je u drugim državama?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.