Donosimo 20 zanimljivih činjenica o izboru novog pape

Uskoro započinje Papinska konklava za izbor našeg novog Pape. Dok je dr. Taylor Marshall istraživao povijest papinskih konklava, izdvojio je dvadeset zanimljivih činjenica. Evo što je pronašao.

> Don Damir Stojić o Stepincu: Papa je tako odlučio radi nekog većeg dobra

Kako se birao Papa u ranoj Crkvi?

Izvorno, Papu su birali mjesni biskupi oko Rima, rimsko svećenstvo i “dobri ljudi” Rima. Sveti Ciprijan, pišući o izboru pape Kornelija, navodi ove tri skupine kao izvorno biračko tijelo u trećem stoljeću, mnogo prije nego što je ustanovljena služba kardinala. Ovaj labavi način izbora često je izazivao pomutnje i pojavu protupapa.

Je li car mogao staviti veto na izbor Pape?

Godine 533., papa Ivan II. formalno je priznao pravo ostrogotskih kraljeva na potvrdu papinskih izbora. To pravo je kasnije prešlo na careve Svetog Rimskog Carstva, a potom na austrijskog cara. Takozvani “carski veto” posljednji je put upotrijebio austro-ugarski car 1903. protiv izbora kardinala Mariana Rampolle. Nakon tog veta izabran je Giuseppe Sarto – sveti Pio X! On je odmah zabranio buduće korištenje “carskog veta”.

> Kontroverzni film ‘Konklava’: Zašto ga ne treba gledati?

Što je s laicima?

Godine 789., istaknuti rimski laici (plemići) bili su isključeni iz glasovanja. No, papa Nikola I. vratio im je pravo glasa 862. godine.

Kada je osnovan Kardinalski zbor?

Godine 1059., samo rimski kardinali (kler “na šarkama”, prema značenju riječi “cardinalis”) imali su pravo birati Papu. Kardinali su uključivali biskupe šest okolnih biskupija Rima (kardinali biskupi) te rimsko svećenstvo (kardinali svećenici i đakoni). Današnja struktura i hijerarhija kardinala još uvijek odražava tu podjelu.

Postoji li hijerarhija među kardinalima?

U 11. stoljeću, kardinali biskupi sastavljali bi listu kandidata, a ostali kardinali bi potom glasovali. To im je davalo posebnu moć. Danas svi kardinali imaju jednako pravo glasa.

Jesu li laici imali pravo glasa?

Godine 1139., Papa je ukinuo dotadašnju potrebu za “pristankom naroda” pri uvođenju novog Pape. Prije toga, ako je narod klicao, izbor se smatrao dobrim; ako je došlo do nereda, ne baš…

Samo nekoliko kardinala može izabrati Papu

Kada je izabran papa Aleksandar IV., u Kardinalskom zboru bilo je samo sedam kardinala!

> Smrt pape Franje: Počinje sedisvakancija i pripreme za konklave

Koja je većina potrebna za izbor Pape?

Prema odredbi iz 1179., za valjani izbor Pape potrebna je dvotrećinska većina. Tako bi u slučaju konklave sa sedam kardinala (kao kod Aleksandra IV.), bilo dovoljno pet glasova. U kasnijim vremenima, konstitucija Ivana Pavla II. dopuštala je izbor običnom većinom nakon 33 ili 34 kruga glasanja.

Značenje riječi ‘konklava’

Zbog učestalih odgoda izbora, 1274. godine određeno je da se kardinali moraju ZAKLJUČATI dok ne izaberu Papu. Riječ „conclavis” doslovno znači „zaključani s ključem”.

Konklava koja je trajala dvije godine!

Najduža konklava trajala je od 1314. do 1316. godine, za vrijeme Avignonskog papinstva.

Papa kao Mojsije

Godine 1587., papa Siksto V. ograničio je broj kardinala na 70, slijedeći uzor Mojsija koji je izabrao 70 starješina (6 biskupa, 50 svećenika i 14 đakona). Papa Ivan XXIII. počeo je povećavati taj broj, a Pavao VI. ga je proširio na 120. Na ovom izboru ima 115 kardinala s pravom glasa (iako ima više kardinala starijih od 80).

> Bl. Alojzije Stepinac i Međugorje: Zašto su hrvatska očekivanja od pape Franje ostala otvorena?

Koliko star može biti kardinal elektor?

Godine 1970., papa Pavao VI. odredio je da kardinali s više od 80 godina više ne mogu glasovati.

Mora li Papa biti kardinal?

Papa Urban VI. (1378.) bio je posljednji Papa izabran izvan Kardinalskog zbora.

Mora li biti svećenik?

Papa Lav X. (1513.) bio je posljednji Papa koji nije bio svećenik u trenutku izbora.

Mora li izabrani kardinal biti prisutan?

Ne. Papa Hadrijan VI. izabran je dok nije bio ni prisutan u Rimu. Iznenađenje!

Žene?

Žene ne mogu biti izabrane za Papu jer ne mogu biti svećenici ni biskupi. Međutim, postoji lažna legenda o “papisi Ivani”.

Može li kardinal odbiti izbor?

Da. Kardinal može biti valjano izabran, ali može odbiti papinsku službu. Papa postaje tek kada pristane.

Kada Papa bira svoje ime?

Ako kardinal prihvati izbor, dekan Kardinalskog zbora ga pita: “Quo nomine vis vocari?” (Koje ime želiš uzeti?). On tada izjavljuje novo papinsko ime.

> Mostarkić Gobbo: Franjo – papa s razlogom

Poznata objava izbora Pape

Kada Crkva objavljuje novog Papu, koristi se tradicionalna formula:

Annuntio vobis gaudium magnum: Habemus Papam! Eminentissimum ac Reverendissimum Dominum, Dominum [ime], Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem [prezime], qui sibi nomen imposuit [papinsko ime].

„Objavljujem vam veliku radost: Imamo Papu! Njegovu uzoritost i preuzvišenost gospodina, gospodina [ime], kardinala Svete Rimske Crkve [prezime], koji je sebi uzeo ime [papinsko ime].”

Što Papa prvo učini?

Novi Papa započinje svoj pontifikat davanjem prvog apostolskog blagoslova Urbi et Orbi (“Gradu i svijetu”). Uz taj blagoslov veže se oprost od grijeha (indulgencija), čak i ako se sluša putem radija ili televizije.

> Andrijanić analizira tko bi mogao biti novi papa: Vrijeme je za diplomata, Crkva je podijeljena

Tko je Taylor Marshall?

Dr. Taylor Marshall je američki katolički autor, teolog, filozof, podcaster i javni govornik poznat po promociji latinske mise. Rođen je 29. ožujka 1978. u Fort Worthu, Teksas (SAD). Nakon što je služio kao episkopalni svećenik, zajedno sa suprugom Joy prešao je na katoličanstvo 2006. godine. Osnivač je New Saint Thomas Institutea, online obrazovne platforme za katoličku teologiju. Autor je više knjiga, uključujući “Infiltration: The Plot to Destroy the Church from Within“. Otac je osmero djece. Obitelj Marshall poznata je po svojoj predanosti katoličkoj vjeri i tradicionalnim obiteljskim vrijednostima, što često dijele putem društvenih mreža i drugih medijskih platformi.​

> Polšak Palatinuš: Tri pontifikata i univerzalna Crkva

Izvor: Narod.hr/Taylormarshall.com