Ukrajina u pat poziciji: Pristati na uvjete ili ostati bez podrške?

U emisiji HRT-a Otvoreno gostovali su izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, prof. dr. sc. Gordan Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu te izv. prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Tema razgovora bile su Ukrajina i Rusija, s posebnim fokusom na ulogu međunarodne zajednice i sigurnosne izazove.

Gordan Bandov: Krim je ključan za obje strane

Gordan Bandov istaknuo je da je Krim od ključne važnosti za Rusiju, ali i za Ukrajinu.

– On je geopolitički i strateški jako značajan. Onaj tko kontrolira Krim, imat će značajan utjecaj u Crnom moru i ima ulazak u tople vode. One su vrlo bitne jer promet omogućuju. Rusija će sigurno inzistirati na Krimu. Smatralo se da sva područja koja ona samoproglašava njezinim nisu toliko bitna kao Krim. On je ključan i o njemu će se lomiti koplja – rekao je Bandov.

Komentirao je i sastanak bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji se nedavno održao u Vatikanu:

– Zadnjih par mjeseci nije bio taj dojam. Ostavljen je dojam kao da su razgovarala dva ravnopravna partnera i da su spremni sjesti i razgovarati o budućnosti. Vatikanska diplomacija je sigurno utjecala na atmosferu koja se mogla tamo osjetiti – rekao je.

Dodao je kako je zalaganje za mir općeprihvaćeni cilj, no:

– Najbitnije je da taj mir bude dugoročno održiv i pravedan.

>Cvrtila: Rusiji je Krim potreban zbog geostrateških razloga, a ne osvajanja 2014.

Gordan Akrap: Snaga argumenta protiv argumenta snage

Gordan Akrap osvrnuo se na trenutačnu sigurnosnu arhitekturu i razlike u pristupima međunarodnoj politici:

– Imate u pravilu dva pristupa rješavanju izazova s kojima se suočavamo. Hoćemo li se koristiti snagom argumenta ili argumentom snage? Snaga argumenta je ona sila i ona snaga i ona težnja kojom svi racionalni ljudi žele raditi prema napretku, dok je argument snage oni koji koriste moćnici i silnici u određenom trenutku. Međutim, znamo da sve takve sile propadaju i da se raspadaju, jer nitko ne može dugo, pogotovo u današnje vrijeme, održati se korištenjem snage kao argumenta – rekao je.

Istaknuo je kako Europska unija nastoji stvoriti koaliciju zemalja koje poštuju međunarodno pravo:

– Europska unija inzistira i stvara ‘koaliciju voljnih’ koja teži zadržavanju svih pravila na kojima je počivala dosadašnja sigurnosna arhitektura, ne samo u Europi nego i na globalnoj razini.

Skeptičan je prema dugoročnom angažmanu Sjedinjenih Američkih Država:

– U ovakvim situacijama svijet pamti i ima slonovsko pamćenje. Onaj tko postane nerelevantan i nevjerodostojan partner u trenucima kad ga najviše trebate, gubi uporište koje inače ima – dodao je.

>Koalicija voljnih razmatra raspoređivanje snaga u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma

Đana Luša: Trump igra igru velikih sila

Đana Luša osvrnula se na politiku Donalda Trumpa:

– Trump bi, da se njega pitalo, prekinuo rat prvi dan kada je došao na predsjednički položaj. To je nešto što je i obećao Amerikancima i čime bi na neki način podcrtao svoju ulogu tog novog globalnog lidera. Treba vidjeti što u stvari Trump želi. On je u svom prvom mandatu kroz svoju strategiju nacionalne sigurnosti SAD-a ponovno u prvi plan stavio to natjecanje velikih sila.

Nastavila je:

– Sada imam osjećaj kao da se vraća u Europu 19. stoljeća i da formira neki koncert sila gdje on na neki način trguje s Rusijom, možda u budućnosti i s Kinom i gdje će te velike sile nekako koegzistirati unatoč natjecanju, ali dijelit će sfere interesa i plijen. I to je upravo ono što vidimo u ovim pregovorima.

Dodala je kako je Ukrajina dovedena u tešku poziciju:

– Ukrajina je dovedena u jednu pat poziciju gdje ako odbije te uvjete, biva etiketirana kao ona koja ne želi mir, unatoč tome što je Zelenski već u nekoliko navrata rekao da je spreman na bezuvjetno primirje. To ne odgovara Putinu, a Trump jednostavno igra igru. Iz poslovnog svijeta je preveo svoj način komuniciranja – rekla je.

>Trump: Vjerujem da je Zelenski zbog mira spreman odreći se Krima

Sigurnosni izazovi za Europu

Luša je upozorila da je Europska unija imala dovoljno vremena da se pripremi na eventualno povlačenje američke pomoći:

– Europska unija je profitirala iz cijele Trumpove politike jer je osvijestila da se kao i nakon Drugog svjetskog rata sama mora pobrinuti za svoju sigurnost. Vidjeli smo taj voljni momenat kroz grupiranje ‘koalicije voljnih’ koja je stvarno spremna vojno pomoći Ukrajini – rekla je.

No, dodala je da Trump ne vidi Europu kao ravnopravan politički faktor:

– Trump ne uvažava Europljane kao ravnopravne partnere u novom poretku koji stvara.

Bandov: Vjerodostojnost je ključ u međunarodnim odnosima

Gordan Bandov je upozorio na dugoročne posljedice američke nepredvidivosti:

– Strašno je bitno biti vjerodostojan partner. Ako ste vjerodostojan partner, tada će vam partnerstvo biti puno čvršće. Kada niste vjerodostojan partner, onda vaši dosadašnji partneri traže neke druge partnere. I dugoročno bi se to moglo na neki način moguće reflektirati u nekim partnerstvima koje u ovom trenutku možda nisu baš potpuno vidljiva, osjetljiva, ali bi se mogla na neki način značajno ojačati. Azija je posebna priča. Biti vjerodostojan partner je strašno bitno u međunarodnoj zajednici, kao i u životu – istaknuo je.

Akrap: Rusija ima znatno veće probleme nego Ukrajina

Gordan Akrap istaknuo je kako sukob u Ukrajini može potrajati:

– Pitanje je kolikim financijskim zalihama raspolaže Rusija. Mislim da bi Ukrajinci voljeli da se carinska politika predsjednika Trumpa nastavi još dugo vremena. Zato što je dovela do smanjivanja cijene nafte na svjetskom tržištu. Znamo da Kina i Indija kupuju naftu od Rusije, odnosno energente, po bitno smanjenim, 25–30% manjim cijenama, tako da je lako pretpostaviti da Rusija mora prodavati svoje energente po nižoj cijeni od proizvodne cijene – rekao je.

Dodao je i podatke o stanju infrastrukture:

– Rusija troši negdje oko 10% svog BDP-a i 40% proračuna na vojnu proizvodnju. Više od 50% rafinerija na europskom teritoriju je uništeno. Zato Rusi traže moratorij na napad na energetska postrojenja. Mislim da Rusija nije toliko u toj situaciji da bi mogla duže vrijeme osigurati opskrbu i financijsku i demografsku svim tim vojnim naporima – rekao je.

Zaključio je:

– I Ukrajina ima svoje probleme i financijske i demografske i sigurnosne, ali Rusija ima više, pogotovo što je Rusija agresor. Rusija, da bi održavala svoj agresivni stroj u Ukrajini, mora znatno više ulagati, mora imati više ulaganja i troškova nego što treba Ukrajina koja se brani.

>Rutte: Sve članice NATO-a se slažu da je Rusija dugoročna prijetnja Savezu

Luša: Ako se u Ukrajini postigne mir, pitanje je koliko će on trajati 

Đana Luša je naglasila da kada se živi u vremenu neizvjesnosti, to utječe na svaki segment međunarodnih odnosa.

– Nestabilna su tržišta, sigurno ste osjetljivi, ne znate kako ćete se pozicionirati, ne vjerujete svojim dosadašnjim partnerima, čime i dalje potencirate tu nesigurnost. Uvjeti u kojima sada živimo su neodrživi u smislu održavanja mira u međunarodnim odnosima. Ako se u Ukrajini i postigne mir, pitanje je koliko će on trajati s obzirom na cijenu koju će Ukrajina za to platiti, zaključila je.

Izvor: narod.hr/HRT