Ključni ukrajinski saveznici sastaju se u Bruxellesu kako bi nastavili dogovarati detalje moguće mirovne misije koja bi bila poslana u Ukrajinu u slučaju sklapanja mirovnog sporazuma s Rusijom.
Sastankom će predsjedati francuski ministar obrane Sébastien Lecornu i njegov britanski kolega John Healey, koji će se u sjedištu NATO-a u Bruxellesu sastati s ostalim ministrima obrane iz tzv. koalicije voljnih — skupine u koju se ubrajaju brojne europske zemlje, Kanada i Australija, ali ne i Sjedinjene Američke Države.
> Ukrajina i SAD započinju s tehničkim konzultacijama o sporazumu o mineralima
Načelnici Glavnog stožera Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske boravili su prošli tjedan u Ukrajini te su ovog tjedna izvijestili svoje kolege, priopćilo je francusko Ministarstvo oružanih snaga. Ovi sastanci pomažu u definiranju onoga što bi Kijev želio od mirovne misije — koju smatra ključnom za sprječavanje ponovne ruske agresije, osobito s obzirom na to da su SAD i druge zemlje blokirale ukrajinske nade za članstvo u NATO-u.
Zelenski: Naši partneri razumiju što Ukrajini treba
„Razgovaramo o prisutnosti stranih vojnika na kopnu, u zraku i na moru. Protuzračna obrana, kao i druga osjetljiva strateška pitanja. Naši partneri razumiju što Ukrajini treba. Postoje neka geografski osjetljiva područja na kojima želimo imati dodatnu potporu,“ rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za Politico na konferenciji za novinare u Kijevu prošlog petka, nakon sastanka vojnih predstavnika Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
„Nismo govorili samo o broju vojnika, već i o mandatu tih snaga te o infrastrukturi. Datumi i razumijevanje trenutka u kojem možemo realno računati na dolazak kontingenta, meni su jako važni,“ dodao je Zelenski, istaknuvši kako očekuje konkretnija saznanja unutar mjesec dana.
Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na Ukrajinu i Rusiju da prekinu sukobe i postignu mirovni dogovor; Ukrajina je spremna, ali Rusija je već prekršila djelomični prekid vatre dogovoren prošlog mjeseca — zasad bez posljedica od strane američkog predsjednika.
> Američki senatori za sankcije Rusiji ako blokira mirovne pregovore s Ukrajinom
Desetak zemalja moglo bi biti spremno pridružiti se koaliciji i poslati vojnike u Ukrajinu, rekao je novinarima Pavlo Palisa, zamjenik šefa ureda predsjednika Zelenskog i njegov glavni savjetnik za obranu.
UK se nada uključivanju SAD-a
„Razmatra se i sudjelovanje baltičkih i nordijskih zemalja. U svakom slučaju, to se može provesti kroz bilateralne sporazume sa svakom članicom koalicije,“ rekao je Palisa.
Ipak, mnoge zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, oklijevaju poslati svoje vojnike u Ukrajinu bez određene vrste američke potpore — tzv. sigurnosne garancije — koje uključuju zračnu potporu, logistiku i obavještajne podatke, a koja je malo vjerojatna pod Trumpovim vodstvom.
U međuvremenu, Rusija poručuje kako bi raspoređivanje savezničkih snaga bez mandata Ujedinjenih naroda bilo neprihvatljivo.
Rasprava među europskim saveznicima Ukrajine vodi se o tome hoće li snage o kojima se razgovara biti dovoljno brojne da odvrate Rusiju od napada. Ipak, Kijev vjeruje da je proces već u ozbiljnoj fazi.
„Jedino je pitanje u kojem će se formatu to provesti. Zato su i razgovori u tijeku: postoji naša osnovna vizija, i postoji vizija naših partnera temeljena na njihovim mogućnostima. Nakon što se svi detalji dogovore, moći ćemo prijeći na konkretnije razgovore,“ rekao je Palisa.
> Guterres: Ukrajina ima legitimnu vladu; Zelenski: Putin nije spreman za izravne pregovore
Ključna je protuzračna obrana
„Savršeno nam je jasno da su za donošenje takvih odluka potrebne sinkronizacije vojnog i političkog aspekta. Tek tada možemo ići dalje,“ dodao je.
Ukrajina trenutno ima jednu od najjačih i najsposobnijih vojski u Europi, što predstavlja njezino glavno jamstvo sigurnosti. No, s obzirom na blokadu ulaska u NATO, treba joj prisutnost savezničkih snaga na terenu kako bi se održao mir i odvraćala Rusija. U najgorem scenariju ruskog napada, ti bi se vojnici uključili u buduće sukobe.
„Ukrajina ima svoju viziju rasporeda takvih snaga koje bi djelovale kao jamci sigurnosti. Sve te teme još moraju biti prodiskutirane, dogovorene i potvrđene na političkoj i vojnoj razini,“ rekao je Palisa.
Ukrajina također smatra da bi svaka zapadna vojska koja bi bila poslana u Ukrajinu bila popraćena snažnom protuzračnom obranom i drugim zaštitnim mjerama koje bi dodatno štitile i ukrajinske građane.
„Na primjer, ako francuska brigada uđe na određeno područje, čak i uz minimalnu gustoću — recimo, tri vojnika po kilometru — morat će imati zračnu zaštitu. To je standard vojnog planiranja,“ rekao je Palisa. Brigada obično broji između 3.000 i 5.000 vojnika.
Sastanak Kontaktne skupine za obranu Ukrajine
A to znači više sustava protuzračne obrane, sposobnosti za elektroničko ratovanje, bolju koordinaciju s avijacijom, zaštitu za strane pomorske snage, pouzdanu logistiku i drugo.
„Riječ je o složenom pitanju koje zahtijeva pažljivo planiranje i uzimanje u obzir mnogih faktora. Upravo se na tome sada radi,“ zaključio je Palisa.
Dan nakon sastanka koalicije voljnih, NATO će biti domaćin sastanka Kontaktne skupine za obranu Ukrajine — američke inicijative za koordinaciju vojne pomoći Ukrajini. Sastankom će supredsjedati Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, dok će američki ministar obrane Pete Hegseth sudjelovati putem videoveze, piše Politico.
> Plenković: Vlada vodi ispravnu politiku prema Ukrajini, radimo to za hrvatskog čovjeka
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Politico.eu
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.