Sukob u Ukrajini ulazi u novu fazu, obilježenu sve glasnijim razgovorima o mogućim teritorijalnim ustupcima i traženju puta prema primirju. Dok ukrajinske vlasti oprezno pripremaju javnost na teške odluke, stručnjaci upozoravaju da Rusija vodi stratešku igru u kojoj Krim ima presudnu geopolitičku važnost. U razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a, profesor Vlatko Cvrtila analizirao je trenutačne diplomatske napore, uključujući i utjecaj vatikanske diplomacije, stanje na bojišnici te moguće scenarije za buduće pregovore.
Rusija mora imati Krim iz geostrateških razloga, a ne zato što su ga osvojili 2014. godine. Priča o teritorijalnim ustupcima o kojima sve više govore ukrajinske vlasti, vrsta je pripreme stanovništva, rekao je profesor Vlatko Cvrtila.
Uloga vatikanske diplomacije u mirovnim pregovoirma
Profesor Vlatko Cvrtila komentirao je ulogu vatikanske diplomacije u organizaciji susreta Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa.
– Sigurno je tu pripomogla vatikanska diplomacija. Znamo da ona ima velike vještine i jako dobre informacije. Slika dvojice predsjednika koji sjede jedan nasuprot drugog, govori 1000 riječi. Čini se da je ovo prvi put da je predsjednik Zelenski imao priliku govoriti s predsjednikom Trumpom, rekao je.
Čini se, istaknuo je, “da je razgovor utjecao na predsjednika Trumpa”.
– Ako gledamo prvu izjavu nakon tog sastanka, ona odudara od onog što je govorio posljednjih nekoliko mjeseci. Više je išao na ruku Ukrajini, nego Rusiji, ali situacija se već danas mijenja, kazao je.
– Prva važna stvar koju je čuo, a to je ponovio i predsjednik Macron, je to da je Ukrajina za bezuvjetni prekid vatre, dodao je.
>Zelenski i Trump sastali se u Bazilici sv. Petra, tijekom dana novi susret
Rusiji odgovara odugovlačenje pregovora
Cvrtila je naglasio kako je Rusiji u interesu odugovlačiti s pregovorima jer im dobro ide na bojišnici.
– Uvijek smo tome (op. a. primirju) bliže, nego što smo bili prije mjesec dana. Međutim, ovdje je ključna strana Rusija za koju vidimo da dosta odugovlači, a to je istaknuo i Trump. Oni igraju tu stratešku igru jer im dobro ide na frontu. Vjerojatno misle da će sve ono što osvoje prije pregovora, ostati u njihovim rukama, rekao je.
Ipak, kaže Cvrtila, “SAD je u jednom trenutku rekao da će se povući iz pregovora ako ne dođe do dogovora”.
– To bi se moglo dogoditi, SAD ima druge prioritete i planirali su da će se rat prije završiti. Još uvijek nemamo ništa konkretno što bi moglo dovesti do primirja, dodao je.
>Gradonačelnik Kijeva: Ukrajina će morati privremeno predati teritorij u zamjenu za mir
“Rusija bez Krima nema mornaricu u Crnom moru”
Istaknuo je i kako su priče o teritorijalnim ustupcima vrsta pripreme stanovništva.
– Taj narativ o tome da Krim ostaje Rusija jer je 2014. nešto osvojeno, o tome se možda može razgovarati. To se pušta i javnost kao vrsta pripreme stanovništva, rekao je.
Napadi Rusije na civilne objekte, tvrdi Cvrtila, “su psihološko ratovanje da se stvori što jači pritisak u javnosti da se počne s pregovorima, čak i ako se dio teritorija prepusti”.
– To je političko samoubojstvo za Zelenskog, ustavno nemoguće, ali želi se stvoriti dojam javnosti kako je to potrebno. To je jedna velika igra i pitanje je kako će se to završiti, kazao je.
Upitan na što bi Rusija pristala u pregovorima, Cvrtila je odgovorio kako će sigurno ostati na prostoru koji su zauzeli.
– Krim je sigurno njihov. Oni ga moraju imati, ne zato što su ga 2014. godine osvojili, nego zbog strateških razloga. Ako nemaju Krim, oni zapravo nemaju mornaricu na Crnom moru, rekao je.
– Naravno da Rusija neće pristati na odlazak s teritorija koje su osvojili. Eventualno se može razgovarati o tome da se okupacija ne prizna, nego da se razgovara o statusu tog teritorija u nekom dužem periodu, dodao je.
>Trump: Pristanak Rusije da ne zauzme cijelu Ukrajinu je velik ustupak
“Europa bi trebala biti jedan od jamaca mira”
Kratko se osvrnuo i na ulogu Europe u pregovorima i post-ratnom periodu.
– Europa bi trebala biti jedan od ukrajinskih jamaca i pomoći u obnovi Ukrajine, ali mir u Ukrajini, a to je jasno i Starmeru i Macronu, nemoguće je postići bez aktivne uloge SAD-a. Vidimo da kada Steve Witkoff ode u Moskvu, smanje se aktivnosti Europe, naglasio je.
Uloga Europe ostaje značajna, ali mora biti koordinirana s SAD-om, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.