Na desetom summitu Inicijative triju mora, održanom u Varšavi, okupili su se čelnici država i predstavnici međunarodnih organizacija. Prisustvovali su i brojni sudionici iz poslovnog sektora. Tema razgovora bili su aktualni globalni izazovi, s posebnim naglaskom na jačanje energetske sigurnosti Europe. Tijekom summita, Hrvatska je preuzela predsjedanje ovom strateškom platformom. Inicijativa okuplja zemlje smještene između Baltika, Jadrana i Crnog mora.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Hrvatski prioriteti: Energetika, infrastruktura, transatlantska suradnja
Premijer Andrej Plenković predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja. Glavni ciljevi su jačanje gospodarske i energetske suradnje, unapređenje infrastrukture i jačanje transatlantskih odnosa.
Najavio je i organizaciju sljedećeg summita te poslovnog foruma u Hrvatskoj. Naglasio je da Inicijativa nije samo regionalni projekt. Ona je i alat za jačanje kohezije Europske unije te povezanosti sa Sjedinjenim Američkim Državama.
>Energetski kolaps na Pirenejskom poluotoku: Cijena zelene agende
Novi partneri i članice
Inicijativi su se kao strateški partneri pridružile Španjolska i Turska. Albanija i Crna Gora postale su pridružene članice. Time je dodatno potvrđen geopolitički značaj ove platforme.
Sudionici su isticali važnost povezivanja u energetici, prometu i digitalizaciji. Poslovni forum u Varšavi okupio je brojne gospodarske aktere iz srednjoeuropskih zemalja.
Hrvatska kao energetsko čvorište
Hrvatska je posebno istaknuta kao novo energetsko čvorište regije. Premijer Plenković naveo je da više od 65 % ukapljenog plina stiže na hrvatski LNG terminal američkim brodovima.
Proširenje kapaciteta terminala na otoku Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara dodatno će ojačati regionalnu opskrbu. U tom je kontekstu istaknut i susret s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom. Tijekom susreta potvrđena je čvrsta energetska suradnja Hrvatske i SAD-a.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Financijski alati i parlamentarna suradnja
Osim energetike, Hrvatska planira unaprijediti financijske instrumente Inicijative. Važan cilj je i jačanje parlamentarne suradnje. Time se platforma želi dodatno približiti zakonodavcima i javnosti.
Plenković je podsjetio na začetke Inicijative. Istaknuo je vizionarstvo tadašnjih predsjednika Hrvatske i Poljske koji su 2015. pokrenuli projekt. Cilj je bio povezivanje srednjoeuropskog prostora i smanjenje razvojnog jaza unutar EU-a.
>Europska komisija odobrila hrvatsku državnu potporu za proširenje LNG terminala
Podrška Ukrajini
Sudionici summita snažno su podržali Ukrajinu. Predsjednik Volodimir Zelenski obratio se okupljenima putem videoporuke.
Plenković je povukao paralele s hrvatskim iskustvom iz 1990-ih. Naglasio je važnost poštivanja međunarodnog prava u postizanju pravednog mira.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Poruke čelnika: Suradnja jača otpornost
Poljski predsjednik Andrzej Duda, kojemu je ovo bio posljednji summit kao domaćinu, osvrnuo se na postignuća Inicijative. Naglasio je njezinu rastuću važnost, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Slične poruke poslali su i predsjednici Češke, Estonije i Bugarske. Istaknuli su otpornost i stratešku vrijednost zajedničkog djelovanja u današnjem sigurnosnom okruženju.
>Grabar-Kitarović: Putin me uvjeravao da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv
Gospodarski značaj za Hrvatsku
Trgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama članicama Inicijative dosegla je gotovo 23 milijarde eura. To čini više od trećine ukupne hrvatske vanjskotrgovinske razmjene.
Snažno prisustvo domaćih energetskih i infrastrukturnih kompanija na forumu potvrđuje važnost regionalne suradnje. Inicijativa triju mora sve je važniji okvir za gospodarski rast i povezivanje srednjoeuropskog prostora, javlja HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.