U svibnju ove godine očekuje se usvajanje sporazuma o pandemijama, dokumenta koji bi, po svemu sudeći, mogao ozbiljno narušiti suverenitet država članica Svjetske zdravstvene organizacije. Nakon gotovo ultimatumske rečenice “Sad ili nikad”, koju je nakon ženevskog sastanka u veljači ove godine izrekao Tedros Adhanom Ghebreyesus predsjednik SZO-a, medijski prostor gotovo je posve utihnuo po pitanju ove teme. Istražili smo kakav je stav Hrvatske oko sporazuma o pandemijama.
Plenković ‘ZA’ globalni pristup pandemijama
“Hrvatska čvrsto vjeruje u potrebu globalnog zajedničkog pristupa borbi protiv pandemije”, izjavio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković još krajem 2020. godine.
Plenković je na jednoj od sjednica Opće skupštine UN-a istaknuo da Svjetsku zdravstvenu organizaciju “treba očuvati kao vodećeg autoriteta i čuvara javnog zdravstva na globalnoj razini”.
Govoreći o pandemiji koronavirusa, Plenković je potvrdio predanost Hrvatske Programu UN-a o održivom razvoju do 2030., ali i pariškom sporazumu iz kojega je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD.
Plenković i Covid-19
Andrej Plenković je višestruko iskazivao svoju globalističku crtu kada je u pitanju period ‘korona-krize’. U svojim je tadašnjim govorima naglašavao da “optimizam u borbi s covidom-19 ulijeva to što nekoliko cjepiva čeka odobrenje i upotrebu” te da je “sljedeći izazov na globalnoj razini osigurati pravednu i pravodobnu dostupnost cjepiva”.
Kao prioritet je isticao osiguranje “koordinirane i jasne komunikacije o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva”. Dodao je da će se “tako spriječiti širenje lažnih informacija”.
U prosincu 2020. tadašnji i sadašnji premijer Hrvatske kazao je da “podaci o Pfizerovom cjepivu pokazuju da je 95 posto učinkovito”. “Najveći europski stručnjaci kažu da ćemo se kao društvo zaštiti ukoliko 70 posto stanovnika bude cijepljeno. Ciljamo da se 70 posto sugrađana cijepi”, govorio je.
“Naš odgovor na ovu bolest trebao bi uključivati i pomoć ljudima, zaštitu njihovog zdravlja i ekonomskog blagostanja, uz istodobnu zaštitu našeg planeta”, smatrao je tada Plenković. Podsjetimo i na njegov tadašnji ‘poziv’ medijima u kontekstu protivljenja dijela stanovnika cijepljenju.
“Ono što očekujem je od svih medijskih kuća da se uključe u ovo, čvrsto. To podcrtavam. Da otklanjamo nebuloze koje se pojavljuju u eteru. Što više u eteru bude suvislih ljudi koji govore što je istina, više će se ljudi cijepiti. Manje košta dobar PR nego smrt od covida.”
Veza SZO i Hrvatske
Prema podacima Ministarstva zdravstva RH, Hrvatska je članicom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) postala u lipnju 1992. godine. Vrlo intenzivna suradnja sa SZO postoji od njenog samog osnutka.
Veza između SZO-a i našeg Ministarstva zdravstva je Ured SZO-a u RH. On, kako navodi ministarstvo, “osigurava koordiniranu podršku i aktivnu suradnju”.
Suradnja se, navode, temelji na dvogodišnjim ugovorima o suradnji između Europskog ureda SZO i Hrvatske. Oni se sklapaju prema zajednički određenim javnozdravstvenim prioritetima za koje Hrvatska traži podršku od Europskog ureda SZO.
“Neka od ključnih područja rada su jačanje zdravstvenih sustava i javno zdravstvo, kronične nezarazne bolesti, promicanje zdravlja i zdravih stilova življenja, socijalne odrednice zdravlja, zarazne bolesti, zdravstvena sigurnost i utjecaj okoliša na zdravlje”, navodi Ministarstvo zdravstva.
Znanstvenik Vrček o manipulacijama pandemijskim sporazumom
Znanstvenik Valerije Vrček u svom članku “Manipulacije pandemijskim sporazumom – Iščekujući »pandemiju x«” objavljenome u Glasu Koncila u svibnju 2024. godine, upozorio je na kontroverznost dokumenta, ali i dvojako tumačenje njegovog značenja. Također, podsjetio je i na stajališta nizozemskih i britanskih vlasti oko referenduma o sporazumu, upozoravajući na mogućnost da hrvatska Vlada neće posegnuti za željom da sazna volju naroda.
“S obzirom na iskustvo propaloga (ili zabranjenoga?) referenduma protiv COVID-potvrda tijekom pandemije koronavirusa, malo je vjerojatno da će hrvatska Vlada omogućiti javnosti sudjelovanje u raspravama o lojalnosti hrvatskoga članstva u SZO-u”, ukazao je Vrček.
Valerije Vrček upozorio je na evidentan udar na suverenitet Hrvatske koji se krije u pandemijskom sporazumu.
“Pandemijski sporazum kao birokratski derivat nalikuje toploj vodi u brizi za zdravlje. Jer svako civilizirano društvo raspolaže interesima i mehanizmima da štiti zdravlje svojih članova. Nije jasno po čemu bi zdravstvena situacija u uređenoj državi bila bolja pod ženevskim patronatom. Naprotiv, monopol globalne institucije nad javnozdravstvenim politikama prijetnja je suverenitetu pojedinih država te, iz iskustva, nasrtaj je na osobne slobode i omogućuje blagoslov cenzure”, upozorio je Vrček. Sporazum je nazvao i “maskiranim proizvodom”.
>Vrček: Svjedočanstva cijepljenih kao lekcija za budućnost
Novi pokušaj kontrole
“Pandemijski sporazum može zaštititi zdravlje ljudi baš kao što Istanbulska konvencija može spriječiti nasilje nad ženama. Neovisno o željenim rezultatima (ili debaklu), oba dokumenta sadrže ubačene elemente koji nisu povezani s javno izrečenim ciljevima. U pozadini se zapravo nalaze prikrivene želje. S jedne strane prisvajanje globalne moći, s druge strane legalizacija rodne ideologije. Nikada nije isključeno da sporazumi i konvencije dobrih namjera završe u ambalaži za maskiranje proizvoda”, upozorava Vrček.
Upozorava da “pandemijski sporazum nalikuje i na pokušaj izgovora odgovornih zbog brzopletih proročanstava o »novom normalnom«”.
“Tijekom pandemije to je bio službeni poklič i opis sudbine svijeta koja slijedi nakon pobjede nad koronavirusom. Taj se novogovor, naravno, nije ostvario, pa su »evanđelisti straha« ostali bez oružja. Sada, eto, s pandemijskim sporazumom mogu opet mobilizirati i kontrolirati svijet, najavljujući, kada smatraju potrebnim, novu pandemiju X. Jasno je da ratifikacija takve pandemijske nostalgije može biti odobrena samo društvenim plebiscitom. Izjašnjavanjem ili referendumom upravo onih koji će plaćati cijenu nove javnozdravstvene vladavine”, upozorio je znanstvenik Vrček.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.