Nedjelja, 9 veljače, 2025
3.8 C
Zagreb
Pratite nas:
ANALIZA

Trump ukida USAID-a: Što je u pozadini ove velike borbe?

Podijeli

Podijeli

Veliku uzbunu u SAD-u, ali i čitavom svijetu, izazvala je najava američke administracije Donalda Trumpa o zatvaranju USAID-a – Američke agencije za međunarodnu pomoć, tj.  njezino ”utapanje” u Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a. Osim toga, taj akt bi podrazumijevao značajno smanjenje ogromnih novčanih sredstava koje američki porezni obveznici izdvajaju za djelovanje USAID-a u inozemstvu, kao i bitno smanjenje zaposlenog osoblja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državni tajnik Rubio i čelnik DOGE Musk optužuju USAID

Američki državni tajnik Marco Rubio otvoreno je optužio vodstvo USAID-a za opstrukciju, te rekao da je ta agencija pod njegovom nadležnošću. Istovremeno, vrlo oštre riječi došle su iz usta čelnika DOGE (Vladin ured za efikasnost) na čelu s Elonom Muskom. U poruci na X-u, Musk je poručio da je vrijeme da USAID “umre”, ili jednostavnije rečeno – da nestane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedna od najozbiljnijih optužbi iz usta Elona Muska bila je da je USAID, koristeći dolare američkih građana, financirao istraživanja biološkog oružja, uključujući i COVID-19, koji je ubio milijune ljudi.

 

USAID osnovan u doba Hladnog rata

Važno je istaknuti da je Američka agencija za međunarodnu pomoć osnovan u potpuno drugačijim međunarodnim okolnostima i u drugim vremenima, sredinom 20. stoljeća. Tada su okolnosti nalagale potrebu za jednom takvom agencijom.

1961. američki predsjednik John Kennedy osnovao je USAID i to u političkim trenucima kada je na vrhuncu bila “hladnoratovska borba” Amerike sa Sovjetskim Savezom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Associated Press/javno dobro

Bilo je to vrijeme snažnog komunističkog ekspanzionizma u svijetu na gotovo svim kontinentima. Cijela istočna Europa i gotovo cijela srednja Europa bila je pod željeznom palicom diktatorskih režima komunizma, uključujući Hrvatsku unutar Jugoslavije pod tvrdim režimom Tita i Komunističke partije. Podsjetimo se, tvrdi i represivni komunizam, nakon masovnih postratnih ubojstava i otimanja privatne imovine, te 1961. u Jugoslaviji još je bio staljinistički rigidan i držao zatvorene granice, tj. zabranjivao slobodno kretanje građanima Jugoslavije.

Ilegalni bjegovi preko granice bili su masovna pojava, a mnogi slobodoljubivi ljudi su ostajali zbog toga bez života ili završili u zatvorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga je predsjednik Kennedy htio je učinkovitiji način suprotstavljanja sovjetskom utjecaju u međunarodnoj zajednici, putem pomoći od SAD-a. Smatrao je da je State Department frustrirajuće birokratski ograničen u tom pitanju.

Kongres je donio Zakon o stranoj pomoći i predsjednik Kennedy je 1961. osnovao USAID kao neovisnu agenciju. Možemo to slobodno usporediti sa potrebom osnivanja NATO pakta malo ranije u sličnim međunarodnim okolnostima. NATO je inicijalno nastao 1949. kao oblik vojnog saveza s ciljem suprotstavljanja agresivnom komunističkom Varšavskom paktu na čelu sa Sovjetskim Savezom.

Tada su bile takve međunarodne okolnosti.

Prosvjed protiv zatvaranja, foto: Fah

Svijet se promijenio

Ali međunarodne okolnosti su se od tada do danas umnogome promijenile. Pao je komunizam u većini svijeta, srušen je Berlinski zid, srušene su komunističke višenacionalne “tamnice naroda” kao Sovjetski Savez, Čehoslovačka i Jugoslavija, srušeni su brojni komunistički i antidemokratski režimi diljem svijeta od istoka Azije, preko Afrike do Južne Amerike.

Svijet se promijenio.

Međutim, Američka agencija za međunarodnu pomoć je nadživio Sovjetski Savez, kao što je NATO savez nadživio ugašeni Varšavski pakt. Dapače, ironično je da se NATO savez čak proširio i primio bivše članice danas nepostojećeg Varšavskog pakta.

>Meloni: ‘Soros se miješa u demokraciju, a ne Musk’

Pristaše i kritičari USAID-a

Danas pristaše USAID-a tvrde da se američka pomoć, osim samog humanitarnog karaktera, preko te organizacije suprotstavlja međunarodnom ruskom i kineskom utjecaju. Kina ima svoj vlastiti program pomoći inozemstvu koji se zove “Pojas i put”, a diljem svijeta koji djeluje u mnogim zemljama koje SAD također želi kao partnere. O tome malo kasnije.

Politički podržavatelji USAID-a dolaze, uglavnom, iz redova Demokrata i lijevog spektra američke političke scene, koja dominira američkim mainstream medijima. Oni tvrde da je osoblje USAID-a posvećeno poboljšanju života ljudi u svijetu osiguravanju hrane gladnom stanovništvu, rješavanju zdravstvenih pitanja i drugim vrstama pomoći. To je jedna, pomalo idilična, slika djelovanja USAID-a. Slično zvuče “hrvatski antifašisti” kada idilično i utopijski pokušavaju predstaviti svoje ideje i revizije stvarnih događanja u prošlosti.

Foto: Fah

>Trump objavio detalje: Što će u njegovoj administraciji raditi Elon Musk?

Najčešće, stvarnost bude bitno drugačija od slatkih riječi.

Kritičari USAID-a kažu da su programi pomoći nesvrhoviti, rastrošni i što je najgore – promiču aktivnu (neo)liberalnu agendu koja urušava Ameriku i cijeli Zapad.

Još dalje u kritii je otišao Elon Musk koji je nazvao USAID ”zmijskim gnijezdom radikalno lijevih marksista koji mrze Ameriku”. Optužba o marksizmu možda zvuči radikalno u 2025. godini, ali kod stanovnika bivših komunističkih zemalja određene ideologije i nametljiv način njihova provođenja bude vrlo loša sjećanja na totalitarne i neljudske sustave bazirane na perverznim idejama Karla Marxa.

USAID u Hrvatskoj

Podsjetimo se još i ovoga: USAID je bio aktivan u Hrvatskoj 1990-ih i početkom 2000-ih, koje su bile najturbulentniji dio moderne hrvatske povijesti obilježene Domovinskim ratom, te postratnim agresivnim pokušajima diskreditacije ratnog predsjednika Franje Tuđmana i bezbrojnih medijsko-političkih laži o hrvatskim oslobodilačkim operacijama Oluja i Bljesak. U tome ne samo da su prednjačili pojedini političari i mediji iz Hrvatske, već i brojne nevladine organizacije civilnog društva.

USAID-ova aktivnost u Hrvatskoj nije bila primarno u oblicima humanitarne pomoći. Podsjetimo se, 2004. predstavnici 34 hrvatske nevladine organizacije i građanskih inicijativa primili su od USAID-a priznanja za uloženi trud i ostvarene rezultate u sklopu Programa malih financijskih potpora CroNGO.

Direktor USAID-a za Hrvatsku Jeffers rekao je da je to razlog dosadašnje i buduće uključenosti USAID-a u snaženje civilnog društva u Hrvatskoj.

“Napredak u izgradnji civilnog društva i demokracije u Hrvatskoj razlog je interes USAID-a i zato ćemo i sljedeće tri godine podupirati nove projekte CroNGO-a”, rekao je šef USAID-a za Hrvatsku. CroNGO je bio šestogodišnji program razvoja NGO-a koji preko USAID-a financirala američka vlada.

USAID – imperijalistički alat u stranim državama?

Musk vidi USAID kao prenapuhani relikt iz doba hladnog rata koji je izgubio svoju prvotnu svrhu. Smatra ga oružjem za strana uplitanja SAD-a u druge države, koja se pokrivaju kroz razne oblike humanitarne pomoći. Osim toga, troše se velike količine novca američkih poreznih obveznika, s čime oni nisu zadovoljni. Još jednu stvar je važno istaknuti: američki građani velikom većinom podržavaju smanjenje potrošnje i odljev novaca američkih građana kroz međunarodne programe tipa USAID.

Kritičari USAID-a su brojni, kako u Americi, ali i u drugim državama svijeta u kojima USAID djeluje. Najčešće tvrde da je USAID  ”baršunasta i meka rukavica” kojima se prikriva ”željena šaka” američke vanjske politike.

Foto: Fah

USAID se ne bavi samo humanitarnom pomoći, već i financiranjem nevladinih organizacija, organizacija civilnih društava i medija. Primjerice, USAID-ov Balkan Media Assistance Program, prema vlastitom pisanju, jača “neovisne medije” u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, tvrde iz same organizacije.

Kritičari tvrde drugo: da USAID često djeluje kao oružje američke vanjske politike u državama gdje treba ”promicati demokraciju”, ”ljudska prava” ili “medijske slobode”. Ili jasnije rečeno davati podršku onim političkim snagama koje podržava američka politika, kao i potkopavanje onih snaga koje ista ne podržava.

Vazalne države

Prema Mikeu Benzu, bivšem dužnosniku State Departmenta i sadašnjem izvršnom direktoru Foundatiom for Freedom Online, USAID nije samo još jedna agencija za pružanje pomoći – USAID je okosnica američkog carstva.

”Ovo opisuje naš vanskopolitički establišment”, objašnjava Benz, misleći na State Department, Ministarstvo obrane (Pentagon) i Obavještajnu zajednicu. Ti entiteti su, tvrdi Benz, okosnica američkog globalnog carstva, pomoću kojih se kontroliraju ”vazalne države” i strana tržišta, piše Times of India.

Benz tvrdi da je USAID uspostavljen da usmjerava nadzirani kaos u državama, djelujući kao “središte” oko kojeg se okreće američki međunarodni utjecaj. “Kada ljudi čuju USAID, fokusirani su na pomoć. Ali to nije to, radi se o institucijama koje treba izgraditi u stranim državama u interesima SAD-a”, tvrdi Benz.

Prema Benzu, USAID služi kao vezivno tkivo u američkim diplomatskim, vojnim i obavještajnim naporima u inozemstvu, kanalizirajući milijarde dolara kako bi ostvarili diplomatski i ekonomski utjecaj na druge države. “Nije riječ o pomoći, nego o imperijalnom alatu”, rekao je Benz za USAID.

 

“Tihi partner” u izgradnji svjetske dominacije

USAID je bio i jest američki ”tihi partner” u izgradnji svjetske dominacije i unipolarnog “američkog svijeta” koji je danas na izdisaju i doživljava transformaciju. Uz nemale prijetnje mogućim ratovima i vojnim sukobima.

Neki kažu da je USAID-ovo djelovanje bilo manje dramatično od vojnih intervencija, ali često učinkovitije. Kroz razvojne programe, pomoći u katastrofama, gospodarska pomaganja, USAID je izgradio saveze, otvorio tržišta i pokušavao sprječiti kaotična politička stanja.

Pogledajmo primjer Afganistana. USAID je nije u Afganistanu dijelio samo hranu; gradio je škole, financrao lokalne medije i podupirao prijateljsku vladu prema interesima SAD-a. Slično su u Ukrajini nevladine organizacije, koje podržava USAID, pomogle u oblikovanju političkog društva nakon ulične revolucije i nelegalnog svrgavanja predsjednika Janukoviča u Kijevu 2014. godine. Čak i na mjestima kao Afrika, gdje je pomoć definirana kao čisto humanitarna, kontekst je jasan: osvojiti srca i umove ljudi, a držati podalje – Kinu.

Upravo Kina brine podržavatelje USAID-a, jer Peking širi svoju inicijativu ”Pojas i put”, potpisuje brojne ugovore o infrastrukturi u stranim državama i dijeli zajmove, bez američkih agenda o ljudskim pravima ili demokraciji. To radi iz čistih pragmatičnih interesa. Neskriveno i brutalno, kakva politika i jest u svojoj biti. Tamo gdje se USAID povlači, uskače Kina, nudeći alternativni model razvoja, ali bez političkih platformi o “širenju demokracije” ili zbrkanih političkih reformi.

Trumpov novi smjer međunarodne politike

To je ono što brine podržavatelje USAID-a, geopolitičke implikacije bi mogle biti da Amerika izgubi dio svoje međunarodne moći. Podržavatelji predsjednika Trumpa vide stvari drugačije i smatraju da Trump ima alternativu koja je bolja od USAID-a.

Kao primjer navode Panamu. Jose Raul Mulino, predsjednik Paname, negirao je Trumpove izjave o brizi koju SAD ima zbog utjecaja Kine na Panamu, tj. ključni Panamski kanal . Zbog toga je u Panamu došao Marco Rubio, državni tajnik SAD-a. Ne u turistički posjet, već srediti status Panamskog kanala, odnosno prilagoditi politiku male srednjoameričke zemlje američkim nacionalnim interesima. Tako je odmah nakon razgovora s Marcom Rubiom, panamski čelnik Jose Raul Mulino ‘‘slavodobitno” izjavio kako vlada njegove zemlje neće obnoviti Memorandum o razumijevanju s Kinom o Inicijativi Pojas i put.

Dakle, Trump je dobio ono što je u pozadini pritiska o vraćanju Panamskog kanala pod ingerenciju onih koji su ga i izgradili. To znači izbaciti Kinu iz igre, odnosno iz geostrateški (geoprometno) izuzetno važne Paname. To je i učinjeno, brzo i efikasno, bez potrebe za USAID-om.

Dobio je ono što je dobio u Kolumbiji kada je vratio dva aviona ilegalnih imigranata s kriminalnim dosjeima, što je Kolumbija prvotno odbijala. A isto će vjerojatno dobiti i kroz svojatanje Grenlanda. Preciznije, kroz izjave o namjeri kupnje tog najvećeg svjetskog i arktičkog otoka koji je, iako autonoman, pod suverenitetom kraljevine Danske.

Trump kreće novim smjerom američke vanjske politike. Borba za USAID je, vjerojatno, i borba s američkom ”dubokom državom”, borba u koju je Trump ušao bez rezervi. Tko će izaći kao pobjednik pokazati će vrijeme koje dolazi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci