U Hrvatskoj danas djeluje tisuće nevladinih (NGO) udruga. Rad, djelovanje i financiranje udruga regulirano je Zakonom o udrugama. Mnoge od njih financiraju se dijelom iz državnog proračuna i europskih fondova, a dijelom pak od stranih vlada i organizacija. Poznato je da mnogim udrugama donator američki milijarder, tzv. filantrop, George Soros. Mnoge od tih udruga bave se ljudskim pravima, demokracijom i političkim aktivizmom. No kada to financiraju inozemni donatori postavlja se pitanje čiju agendu te udruge provode u Hrvatskoj.
Osnivanje udruga, pravni položaj, djelovanje, financiranje, odgovornost i druge stavke regulirane su Zakonom o udrugama.
Djelovanje udruga mora biti u skladu s Ustavom
Zakon udrugu definira kao “svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja”.
>Inicijativa mladih redovno blati RH i Domovinski rat: Evo koliko novca dobivaju za to
Također navodi da se djelovanje udruge temelji na načelu neovisnosti. Odnosno da svaka “udruga samostalno utvrđuje svoje područje djelovanja, ciljeve i djelatnosti, svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom”.
>Iako je Otvoreno društvo ‘otišlo’ iz Hrvatske ’06., Sorosevu agendu za njega su nastavile ove udruge
Dakle u Zakonu se ističe da djelovanje udruga mora biti u skladu s Ustavom RH. Ovo svakako treba naglasiti posebno s obzirom na aktualne događaje s Inicijativom mladih za ljudska prava (YIHR) koja sustavno i javno dovodi u pitanje ulogu Hrvatske u Domovinskom ratu, nameće tezu da je srpska agresija opravdana i da ju hrvatska sama izazvala, blati ugled i čast Republike Hrvatske, Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane, hrvatskih branitelj i hrvatskog državnog vrha. Domovinski rat je, napomenimo, u Ustavu RH zapečaćen kao pravedan, legitiman, obrambeni i oslobodilački.
Koja se agenda nameće u Hrvatskoj?
Što se tiče financiranja, Zakon navodi da “imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti sukladno članku 31. ovog Zakona, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava”.
>Evo koliko je novca Tomašević dao organizaciji čiji je suosnivač Teodor Celakoski
Dakle, udruge mogu slobodno primati donacije inozemnih vlada i organizacija. To je sasvim legitimno. No, problem nastaje kada strane vlade i organizacije financiranjem pojedinih nevladinih udruga netransparentno lobiraju i tako provode svoje interese i politike u RH. Koje su to politike, kakva je to agenda ne možemo točno znati.
No podsjetimo da mnoge udruge financira Otvoreno društvo Georga Sorosa, odnosno Zaklada Otvoreno društvo. Među njima posebno one koji provode LGBT agendu poput udruga Domino ili kolekTIRV.
Ilustracije radi, udruga Domino je od inozemnih vlada i međunarodnih institucija u 2023. primila 494 274 eura. To je drastično povećanje u odnosu na 2022. kada je dobila 98 409 eura.
>KolekTIRV u mega kampanji: S koliko novca raspolažu i tko su im glavni donatori?
Države i odnos prema stranom financiranju NGO-a
Zbog nametanja stranih interesnih skupina i njihovih agendi neke države ograničavaju ili čak potpuno zabranjuju inozemno financiranje nevladinih organizacija (NGO). Studija objavljena 2013. u Journal of Democracy pokazala je da, od 98 ispitanih zemalja njih, “51 zabranjuje (12) ili ograničava (39) inozemno financiranje civilnog društva”.
Mađarska je 2017. donijela Zakon br. LXXVI o transparentnosti organizacija koje primaju potporu iz inozemstva. Zahtijevao je da se mađarske udruge i zaklade koje se financiraju s većim količinama novca iz stranih izvora registriraju kao “organizacije podržane iz inozemstva”. Europski sud pravde proglasio je taj Zakon kršenjem prava Europske unije 2020. godine, zbog čega ga je mađarski parlament ukinuo. Zamijenio ga je u travnju 2021. Zakon XLIX/2021. o transparentnosti civilnih organizacija koje mogu utjecati na javni život. Njime se od svih udruga i zaklada s godišnjim prihodom od 20 milijuna HUF (približno 55 555 dolara) zahtijeva da podnesu izvješće Državnom uredu za reviziju, piše Council on Foundations.
>Europska unija priprema zakon o ‘stranim agentima’ za razbijanje stranog utjecaja u EU-u
Slovačka također želi ograničiti utjecaj stranih vlada. Parlament je ove godine odobrio u prvom čitanju zakonske izmjene koje je uvela Slovačka nacionalna stranka. Zakon bi zahtijevao da se neprofitne organizacije koje godišnje primaju više od 5000 eura izvan Slovačke registriraju kao “organizacije sa stranom potporom”. Nacrt zakona obvezuje te organizacije da otkriju identitet i nacionalnost donatora i vjerovnika. Organizacije koje se financiraju s više od 50.000 eura godišnje bile bi obvezne podnijeti godišnje izvješće Ministarstvu unutarnjih poslova. Ministarstvo bi moglo raspustiti organizacije koje se ne bi pridržavale propisa.
>Bruxelles tuži Mađarsku zbog zakona kojim zabranjuje inozemno financiranje stranaka
SAD ima Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) koji nameće obveze javnog objavljivanja osoba koje zastupaju strane interese. Zahtijeva da se “strani agenti” — definirani kao pojedinci ili subjekti uključeni u domaće lobiranje ili zagovaranje stranih vlada, organizacija ili osoba (“strani principali”) — registriraju pri Ministarstvu pravosuđa (DOJ) i otkriju svoj odnos, aktivnosti, i povezana financijska naknada.
Gruzijski parlament je u proljeće ove godine, nakon trećeg čitanja, izglasao zakon o “stranim agentima”. Zakon predviđa da se sve privatne i nevladine udruge koje financiraju stranci proglase stranim službama, te da plaćaju posebne poreze i da se kontrolira njihovo djelovanje.
>Human Rights Watch dijeli preko Hine packe Hrvatskoj; evo tko stoji iza te organizacije
Ujedinjeno Kraljevstvo donijelo je 2023. Shemu registracije stranog utjecaja (FIRS) kao odgovor na zabrinutost oko političkog utjecaja stranih vlada za koje se smatra da su neprijateljski nastrojene. Prema zakonu, od neprofitnih organizacija može se zahtijevati da se registriraju za primanje financiranja strane vlade u ograničenom skupu konteksta.
Rusija također ima zakon o stranim agentima koji od nevladinih organizacija financiranih iz inozemstva zahtijeva da se registriraju kao “strani agenti” (ruski: Inostrannye agenty).
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.