Iako je Otvoreno društvo ‘otišlo’ iz Hrvatske ’06., Sorosevu agendu za njega su nastavile ove udruge

Foto: World Economic Forum, Sebastian Derungs / wikimedia commons, HPC logo, SIC banner, MI2 logo, CEPOR logo, HDD logo, FSO logo, ISU logo, POU KPK logo Fotomontaža: narod.hr

Američki milijarder i samoprozvani filantrop George Soros je osnivač nevladine organizacije Institut otvoreno društvo koja djeluje u oko 120 država diljem svijeta. On je od pokretanja svoje zaklade do danas, u nju transferirao 32 milijarde dolara osobnog bogatstva, a poznat je kao donator organizacija koje aktivizmom promoviraju ekstremno liberalno-lijeve, tzv. “progresivne” stavove. Soros se zalaže za uspostavljanje multikulturalnog svijetskog poretka, prihvaćanje svih migranata bez obzira na status, neograničeno i besplatno pravo na pobačaj, homoseksualni brak i pravo homoseksualaca na posvajanje djece, promovira rodnu idelogiju, a u posljednje vrijeme podržava nemarksističke organizacije poput američkog BLM-a koji traži prestanak financiranja policije jer je navodno rasistička.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 10 godina, Soros donirao 50 milijuna dolara aktivistima i udrugama

Soros takav aktivizam naziva aktivizmom za “pravdu, demokratsko upravljanje i ljudska prava”, a podružnica njegove organizacije bila je prisutna u Hrvatskoj od 1992. do 2006. godine. Njegova organizacija u Hrvatskoj, Institut Otvoreno društvo – Hrvatska, samo je u razdoblju od 1992. do 2002. godine uložila gotovo 50 milijuna dolara u razne nevladine organizacije, programe, stipendije i projekte, pisao je Večernji list.

Otvoreno društvo je prisutno na prostorima bivše Jugoslavije od početka raspada Jugoslavije te od nastanka nezavisne Republike Hrvatske. Soros i premijer Jugoslavije Ante Marković su 17. lipnja 1991. potpisali sporazum o osnivanju Zaklade Soros Jugoslavija radi pokretanja projekata u svim njenim republikama. Godine 1992. Soros osniva nacionalne podružnice svoje globalne zaklade u Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji.

Spin-offovi ili kako je Soros stvorio mrežu koja će djelovati u njegovo ime – nakon njegovog odlaska

Iako je Sorosev Institut Otvoreno društvo – Hrvatska (IOD-H) u Hrvatskoj prestao djelovati 2006. godine, u izvješću njegove međunarodne organizacije navodi se: “U svibnju 2006. zaklada je zatvorena nakon 14 godina rada, dok Zaklade otvorenog društva nastavljaju osiguravati sredstva za lokalne nevladine organizacije koje rade na pitanjima poput ljudskih prava, mentalnog zdravlja te općeg i visokog obrazovanja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doista, dubljim uvidom u djelovanje Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska (IOD-H) može se saznati kako su iz Soroseve organizacije tijekom njenog djelovanja u Hrvatskoj izrasle organizacije i programi koji su ustvari njen spin-off. Pojam spin-off u ovom slučaju označava proizvod koji je nastao iz drugog, važnijeg proizvoda. Dakle, u Hrvatskoj danas postoje nevladine organizacije koje su spin-off (programa) Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska iako on je ugašen 2006. godine.

Time je Soros stvorio kompleksnu mrežu međusobno povezanih, a o njemu ovisnih nevladinih udruga koje djeluju po njegovom programu.

Forum za slobodu odgoj i brojni kadrovi iz područja obrazovanja

Jedan on najstarijih spin-offova IOD-H-a je nevladina organizacija Forum za slobodu odgoja (FOS) koji djeluje od 1992. do danas, a jedna od glavnih zadaća mu je promovirati uvođenje građanskog odgoja u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. FOS je kroz razdoblje svog djelovanja sudjelovao u razvijanju, poticanju i provođenju obrazovnih programa i projekata te utjecao na javne politike s ciljem unaprijeđivanja obrazovanja u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Temeljne vrijednosti ove udruge svode se na ostvarivanje “održive”, “inkluzivne”, “suvremene” i “demokratske” škole. Ova je udruga aktivna u suradnji s Centrom za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO), znanstveno-istraživačkom jedinicom pri državnom Institutu za državna istraživanja (IDIZ). Neki od članovi Upravnog odbora bili su ili jesu znanstveni istraživači pri CIRO-u, odnosno IDIZ-u. To su primjerice Branko Ančić, Mladen Domazet, Tea Pavin Ivanec, Branislava Baranović, Nikola Pastuović.

U FOS-u su važne funkcije imali Lino Veljak, profesor s FFZG-a i jedan od osnivača Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), Gvozden Flego, tada budući SDP-ov ministar, SDP-ov saborski zastupnik Zlatko Šešelj, Gorana Hitrec iz Agencije za odgoj i obrazovanje te Vesna Mihoković Puhovski iz udruge Protagora, poznata po tome što je tražila NGO vezu jer bi joj kći Tamara “malo volontirala i jahala po Mongoliji”.

To je udruga čiji tim uključuje ljude poput Maria Brajkuše, bivšeg direktora Akademije za politički razvoj, Eli Pijace Plavšić, donatorice stranke Možemo koja savjetuje gradonačelnika iz iste stranke u odabiru članova školskih odbora na razini Grada Zagreba i brojne druge. FOS financiraju između ostalih Europski parlament, Europski socijalni fond, Europsko vijeće, Erasmus+ program, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, četiri hrvatska ministarstva, pet stranih veleposlanstava, šest hrvatskih gradova, sedam hrvatskih županija, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, zaklada Solidarna te strane zaklade Otvoreno društvo, Zaklada Jollie-Pitt i Rosa Luxemburg Stiftung.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pučko otvoreno učilište Korak po Korak

Pučko otvoreno učilište Korak po korak je nevladina, neprofitna ustanova čija je osnovna djelatnost stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika od predškolskog do srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, te prateća nakladnička djelatnost. Osnovano je 2000. godine odlukom osnivača Udruge roditelja ‘Korak po korak’. Udruga roditelja Korak po Korak osnovana 1997. godine, a zanimljivo, i ona navodi da joj je cilj kao i FOS-u “razviti suradnju sa državnim institucijama i postići status partnera u promjenama javne politike“. Na arhiviranim stranicama srodnog FOS-a, navodi se kako je udruga “proizašla je iz međunarodnog projekta Korak po korak kao jedne od najvažnijih obrazovnih inicijativa Instituta Otvoreno društvo“.

Pučko otvoreno učilište Korak po Korak je IOD-H navodio kao partnersku i spin-off organizaciju, a u upravnom vijeću su se nalazili ili nalaze Vlasta Vizek Vidović i Vlatka Domović iz već spomenutog CIRO-a, spomenuta Gorana Hitrec iz FOS-a, Danica Eterović iz CEPOR-a, Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva i Jadranka Bjelica.

Hrvatsko debatno društvo

Na listi spin-offova Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska našlo se i Hrvatsko debatno društvo (HDD), koje danas koordinira rad mreže 120-ak klubova za mlade, a tokom školske godine tjedno  se nalaze u srednjim i osnovnim školama.

>Dr. Franjo Tuđman o Georgeu Sorosu 1996.: ‘Soros i njegovi saveznici proširili su krakove kroz naše društvo’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto je HDD važan za Sorosevo promoviranje “otvorenog društva” jasnije je kada se pogleda o kakvom se konceptu debate radi u HDD-u. HDD je u samim počecima usvojio koncept debate prema Karlu Popperu, bečkom filozofu od kojega je Soros i preuzeo ideju Otvorenog društvo. Prema tom konceptu debate: “Proces utvrđivanja što zapravo predstavlja određeni primjer zajedničkih vrijednosti dug je i uključuje promišljanje. Nikada se članovi nekog društva ne slažu jednoglasno oko onoga što predstavlja, na primjer, jednakost, pravdu, slobodu, prava itd. Zato su društva vrlo često polarizirana oko pitanja pobačaja, smrtne kazne, socijalne skrbi, legalizacije lakih droga, eutanazije, itd.

Međutim, jednom kada društvo postigne težak konsenzus o tome što čini njegov sustav vrijednosti, ono nastoji razviti načine na koje se te vrijednosti mogu odraziti u njegovim zakonima i politikama. To je prirodna posljedica – ako članovi određenog društva vjeruju da je nešto ispravno ili korisno, nastojat će postići to stanje usvajanjem zakona i politika koji bi donijeli željeni ishod. Rasprava o vrijednosti nastavlja se raspravom o politici..

Među ciljevima HDD-a se navode osposobljavanje učenika za kritički odnos prema vlastitim i tuđim stavovima, a naglasak je stavljen na probleme vezane uz ljudska prava, širenje svijesti o važnosti ljudskih prava i demokracije u današnjem društvu. Među donatorima HDD-a je od njegovog osnutka do danas Otvorenost društvo, a financiraju ga i Atlantic Grupa, četiri ministarstva RH, Ured za udruge Vlade RH, Europska komisija, Svjetska banka i drugi.

SIC Zagreb i Institut za suvremenu umjetnost

Studentski informativni centar (SIC) Zagreb bio je informativni i savjetodavni centar o mogućnostima visokog obrazovanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Ova nevladina udruga osnovana je 1999., a kao projekt Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska postojala je od 1996. SIC Zagreb bio je jedini američki edukacijski informativni centar za Hrvatsku ovlašten i potpomognut od State Departmenta za pružanje informacija i savjeta o obrazovnim mogućnostima u SAD-u, a 2000. je realizirao projekt “Uzmi stvar u svoje ruke – Izbori se” koji je imao za cilj potaknuti studente da izađu na izbore.

Izvršni direktor SIC-a bio je Ninoslav Šćukanec do zatvaranja 2005. On je od 2011. do 2018. bio član Agencije za znanost i visokog obrazovanje, član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih resursa, član odbora Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a od 2005. do danas je izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja.

Viša obrazovna savjetnica SIC-a bila je Ivana Puljiz, danas čelnica odjela pri Agenciji za mobilnost i EU programe, a obrazovna savjetnica je bila Danijela Dolenec, dogradonačelnica grada Zagreba i članica stranke Možemo.

Savjetnici pri SIC-u bili su Gvozden Flego, budući SDP-ov ministar znanosti i tehnologije te Sanja Sarnavka iz nevladine organizacije B.a.b.e.

Među spin-off organizacijama IOD-H-a nalazi se i Institut za suvremenu umjetnost (ISM), koji je nasljednik Sorosevog centra za suvremenu umjetnost – Zagreb, a osnovan je 1993. Registriran je kao neovisna neprofitna organizacija 1998., a među osnivačima su se našli Agar Pata Since, Boris Cvjetanović, Branko Čagec, Darko Šimičić, Igor Kuduz, Branka Stipančić, Jadranka Vinterhalter, Janka Vukmir, Karmen Bašić, Leonida Kovač, Mladen Lučić, Slaven Tolj, Zvonko Maković i Zlatko Gall.

ISM je u Sorosevoj mreži spin-offova djelovao kao logistički centar za pomoć umjetnicima i njihovoj promociji, kao organizator izložbi, te je suformirao civilno društvo u Hrvatskoj.

Multimedijalni Institut

Multimedijalni institut je nevladina organizacija nastala 1999. godine, bavi se uglavnom kulturom, a realizirana je u prostorima Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”. Iako je riječ o jednoj od najvažnijih nevladinih organizacija u Hrvatskoj, široj javnosti je slabije poznata.

Naime, Multimedijalni Institut je 2003. godine pokreno Savez udruga Operacija Grad (bivši Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade – SZC). Tri godine kasnije Operacija grad pokreće inicijativu Pravo na grad radi aktivnosti vezanih za urbani razvoj i prostornu politiku i tu se zajedno s Multimedijalnim Institutom uključuju Zelena akcija (Tomislav Tomašević). Pravo na grad postaje samostalna udruga 2009. te sve aktivnosti, sada već otvoreno političke, provodi u partnerstvu sa Zelenom akcijom.

Osam godina kasnije, odnosno 2017., iz Prava na grad nastaje stranka “Zagreb je NAŠ!” na čijem čelu je Tomislav Tomašević, današnji gradonačelnik Grada Zagreba. Suosnivači Multimedijalnog Instituta su Teodor Celakoski i Tomislav Medak, a član je Tomislav Domes. Sva trojica su danas uz Tomislava Tomaševića članovi stranke Možemo.

Vrijedi dodati i kako su prema riječima Tomislava Medaka, teren za rad Multimedijalnog Instituta otvorili Arkz!n i Zamir. Arkz!n je bio radikalno lijevi magazin koji je izlazio od 1992. do 1998. uz potporu Otvorenog društva, a njegov prethodnik je bio Polet, glasilo nekadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske.

CEPOR, CIRO i Pismo o suradnji Sorosa i Vlade RH

Među organizacijama koje imaju poseban odnos sa Sorosevim Otvorenim društvom nalaze se nevladina organizacija Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO), znanstveno istraživačka jedinica pri državnom Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) i nevladina organizacija Hrvatski pravni centar.

Ove tri organizacije veže zajednička zadaća sudjelovanje u programima, proizašlih iz Pisma o suradnji koje su u rujnu 2000. godine potpisali SDP-ova Vlada Ivice Račana i Institut Otvoreno društvo. Tim Pismom o suradnji uspostavljena je suradnja u području obrazovne politike, kulturne politike, razvoja malog i srednjeg poduzetništva i decentralizacije javne uprave.

Za potrebe obrazovnih politika, Vlada je osnovala, a Soros financirao CIRO pri državnom IDIZ-u. Zadaće CIRO-a su između ostalih rad na projektima vezanim uz reformu obrazovanja te iniciranje, olakšavanje i informiranje o analizi politika, razvoju, planiranju, procjeni, evaluaciji i provedbi reforme obrazovanja u Hrvatskoj.

Za CEPOR je specifično što je riječ o neprofitnoj organizaciji osnovanoj 2001. godine temeljem Sporazuma između Republike Hrvatske i Instituta Otvoreno društvo-Hrvatska. Njegovo područje djelovanja je između ostaloga “savjetovanje vladinih institucija radi izgradnje zakonodavnog i institucionalnog kapaciteta Vlade za dizajniranje i implementiranje djelotvornih i nediskriminirajućih politika razvoja malih i srednjih poduzeća”. Istovremeno, CEPOR sebe vidi i kao think tank. U upravnom odboru CEPOR-a od 2001. do danas nalazi se Slavica Singer, nekadašnja čelnica Upravnog Odbora Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, a među članicama upravnog odbora je i Dubravka Jurlina-Alibegović, nekadašnja MOST-ova ministrica uprave.

Hrvatski pravni centar

U Pismu o suradnji između Sorosa i Vlade RH decentralizacija javne uprave je predstavljena kao nužan preduvjet za demokratizaciju hrvatskog društva i uključivanje Hrvatske u regionalna i globalna udruženja. U tom području, samostalne zadaće je imala nevladina organizacija Hrvatski pravni centar, koja za sebe danas kaže da “ima jasnu viziju svoga mjesta i uloge u razvoju pravnih i političkih institucija u Republici Hrvatskoj“. Inače je ta udruga pokrenuta 1994. godine, a cilj navedenog projekta je bio ambiciozan – analiza politike i razvoj dokumenata sektorske politike za obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo i druga područja.

Članovi te udruge su uglavnom stručnjaci prava, a među poznatijim imenima nalaze se Čedo Prodanović i profesor Gojko Bežovan. Što se same decentralizacije uprave tiče, prema podacima iz 2010. godine, voditelji ekspertnih timova bili su Dubravka Jurlina-Alibegović, Vlatko Cvrtila, Ivan Koprić, Vlado Puljiz, Sanjin Dragojević, Nikola Pastuović i Mirjana Kasapović.

Među brojnim navedenim organizacijama povezane sa Sorosem, navodimo i neke manje organizacije čije je djelovanje značajno manjeg opsega ili koje su do danas prestale djelovati. To su Institut za dramsku umjetnost, Studentski informacijski centar Split i Studentski informacijski centar Osijek, Centar za poduzetništvo Osijek, Elektronska novinska dokumentacija, Hrvatski nezavisni nakladnici i CEPOS – Centar za poticanje poduzetništva i obrtništva u Splitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.