Josip Perković i Zdravko Mustač, nekadašnji šefovi zloglasne jugoslavenske UDB-e, koji su na njemačkom sudu osuđeni na doživotni zatvor zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, kaznu će služiti u Hrvatskoj.
No, kako u Hrvatskoj ne postoji kazna doživotnog zatvora, njihova osuda je ‘prevedena’ na najveću moguću kaznu prema hrvatskom pravosuđu. Perkoviću je tako određena kazna od 30 godina zatvora, od kojih je odslužio 5, pa mu stoga preostaje još 25 godina. Mustaču je pak sud odredio kaznu od 40 godina zatvora. Da je vrlo nelogično što i Perkoviću nije propisana jednaka kazna – od 40 godina, upozorio je u razgovoru za Narod.hr odvjetnik Zvonimir Hodak, o čemu možete pročitati ovdje.
Josip Perković u četvrtak je doputovao u Hrvatsku te je iz Zračne luke Dr. Franjo Tuđman prebačen u remetinečki zatvor. Ondje će neko vrijeme provesti u centru za dijagnostiku, nakon čega će biti odlučeno u kojem će zatvoru odslužiti ostatak kazne.
Očekuje se da bi uskoro u Hrvatsku trebao doći i Zdravko Mustač.
Više informacija o tome tko su ova dvojica bivših šefova jugoslavenske tajne službe, izdvojili smo u nastavku.
Odvjetnik Hodak za Narod.hr: ‘Sud u Zagrebu smanjio je Perkoviću kaznu za 10 godina!’
(FOTO) Političko ubojstvo: Perković doveden u remetinečki zatvor
Kako je Milanovićeva Vlada uz Bajića i ‘lex Perković’ pokušala izigrati europski uhidbeni nalog?
Josip Perković rođen je u Ličkom Novom selu 17. svibnja 1945. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1969. godine. Nedugo nakon toga postao je operativac bivše Službe državne sigurnosti u Hrvatskoj zadužen za emigraciju. Napredovao je do šefa odjela za emigraciju u Osijeku te središnjici u Zagrebu. Na kraju je bio posljednji (do 1990.) šef tajne policije UDB-e prije sloma komunizma. Za to vrijeme bio je i šef hrvatskog ogranka SDS-a (Državne službe sigurnosti), koji se uglavnom bavio hrvatskim disidentima u inozemstvu. U tom svojstvu snosi odgovornost za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Nakon demokratkih promjena, Perković je djelovao kao djelatnik nekoliko hrvatskih tajnih službi.
Zdravko Mustač rođen je u Zagrebu 23. siječnja 1942. Nakon studija ekonomije počinje 1964. godine raditi za UDB-u u Zagrebu, gdje 1979. godine postaje čelni čovjek zagrebačkog (lokalnog) centra te službe. Godine 1982. unaprijeđen je na mjesto načelnika UDB-e u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Od 1986. godine odlazi u Beograd, na mjesto glavnog šefa savezne UDB-e.
Početkom 1991. godine Mustač se stavlja na na raspolaganje prvom demokratski izabranom hrvatskom vodstvu Republike Hrvatske, te je imenovan zamjenikom predstojnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka (UZUP), krovnog tijela za koordinaciju obavještajnih aktivnosti u RH, koji je u to vrijeme vodio Josip Manolić. Mustač je ujedno bio i zamjenik predsjednika Kriznog stožera Republike Hrvatske, tijela koje je koordiniralo sve obrambene aktivnosti Hrvatske na početcima Domovinskog rata. Nakon ukidanja UZUP-a u travnju 1993. godine bio je neko vrijeme savjetnik Hrvoja Šarinića, prvog predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS), tijela koje je preuzelo poslove koje je ranije radio UZUP, ali uz nešto snažnije ovlasti. Zadnjih godina aktivnog rada bio je šef sigurnosti u zagrebačkoj Kaptol banci.
Ubojstvo Stjepan Đurekovića
Bivši direktor u naftnoj kompaniji INA i prebjeg iz socijalističke Jugoslavije Stjepan Đureković brutalno je smaknut hitcima iz pištolja te udarcima sjekirom 1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Münchena. Jugoslavenske tajne službe bojale su se da će emigrant koji je prije toga zauzimao visoko mjestu u Ini otkriti način na koji je UDBA iz Ine izvlačila novac.
Ubijen je u improviziranoj tiskari smještenoj u garaži drugog hrvatskog emigranta, Krunoslava Pratesa, koji je istovremeno uređivao iseljenički tisak i informirao UDB-u. Četvrt stoljeća nakon atentata Prates je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog pomaganja u ubojstvu, a tijekom suđenja isplivala su i imena djelatnika UDB-e Perkovića i njegova šefa Mustača.
Za Josipom Perkovićem i njegovim ondašnjim nadređenim, Zdravkom Mustačem, te za još nekoliko bivših suradnika UDB-e raspisana je od lipnja 2009. međunarodna tjeralica/ međunarodni uhidbeni nalog.
No, bez obzira na tjeralicu, hrvatske vlasti nisu pristupile izručenju Perkovića. Podsjetimo, u to je vrijeme sin Josipa Perkovića, Saša Perković, odnašao dužnost najprije savjetnika predsjednika Stjepana Mesića, a zatim i Iva Josipovića. Ivo Josipović bio je pozivan da smjeni Sašu Perkovića, no to je izričito odbio.
Godine 2011. Njemačka je zatražila od Hrvatske da provjeri putne isprave Josipa Perkovića, budući da su njemačke pravosudne vlasti sumnjale da Josip Perković planira bijeg iz Hrvatske, jer su pretpostavljale da možda ima više putovnica kojima bi uz pomoć svoje mreže mogao otići iz Hrvatske prije nego RH uđe u EU.
Izručenje se i dalje nije provodilo, a o toj se temi gotovo uopće nije raspravljalo u široj javnosti.
“Lex Perković”
U lipnju 2013. najavljena je mogućnost da će Njemačka dostaviti europski uhidbeni nalog za Josipa Perkovića te još drugih 5 osoba. Ulazak u Europsku uniju, koji je Hrvatsku očekivao 30. lipnja, značio bi i njezinu obavezu da, temeljem Eurospkog uhidbenog naloga, izruči Perkovića Njemačkoj.
Tadašnji predsjednik Vlade, SDP-ov Zoran Milanović, dostavio je Hrvatskom saboru prijedlog izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (ZoPSEU) kojim bi se onemogućilo primjenjivanje Europskog uhidbenog naloga za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Zakon je prozvan “Lex Perković” te je u Saboru nakon nekoliko dana usvojen.
Reakcije s njemačke strane uslijedile su vrlo brzo. Njemačka kancelarka Angela Merkel otkazala je svoj dolazak na proslavu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Iako su tadašnji SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić, premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović opetovano bili upozoravani na moguće sankcije te iako je Europska komisija (EK) tražila brz i bezuvjetan ispravak hrvatskoga zakona o Europskom uhidbenom nalogu, nije ga dobila.
Premijer Milanović je, braneći usvajanje Zakona, kazao, između ostalog, da se time štiti hrvatske branitelje.
“Štitimo, ako se ja moram tu razmetati, hrvatske branitelje! Od neugodnih, teških situacija da im se po principu univerzalne jurisdikcije dogodi da neka prijava s Balkana dođe tu na sud, recimo u Bruxelles. Što ćemo onda? Automatski izručiti? Neću! Ako treba, sudit ćemo im u Hrvatskoj” – prenio je Večernji list Milanovićeve riječi.
Uvođenje sankcija Hrvatskoj
U rujnu 2013. Europska unija, nakon niza žestokih prozivki, na koje Milanovićeva vlada nije popuštala, uvodi Hrvatskoj sankcije, koje su uključivale uskratu novčanih sredstava iz europskih fondova. Tek nakon uvođenja sankcija, Vlada popušta i mijenja nekoliko mjeseci raniije donese „lex Perković.“
Početkom rujna 2013. Zoran Milanović kazao je da se slučaj Đurekovićeva ubojstva neće moći riješiti ako se ne promijeni Ustav i ne ukine zastara za teška ubojstva, a najavio je i da će SDP u Hrvatskome saboru predložiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o tom slučaju.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i 8 suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. “Lex Perković”.
Tim je izmjenama izbrisano ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002.
Promjene su počele vrijediti od 1. siječnja 2014. te su istoga dana Perković i Mustač uhićeni.
Suđenje u Münchenu
Nakon što je Josip Perković zajedno sa bivšim šefom federalne UDB-e Zdravkom Mustačem izručen SR Njemačkoj, u rujnu 2014. god. počinje njegovo suđenje, uz visoku pažnju njemačke i hrvatske javnosti. Josip Perković i Zdravko Mustač 3. kolovoza 2016. su na sudu u Münchenu proglašeni krivima za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine i osuđeni su na doživotne zatvorske kazne. Dana 28. svibnja 2018. Njemački Vrhovni sud odbio je Perkovićevu žalbu na presudu od 3. kolovoza 2016. i pravomoćno njega i Mustača osudio na doživotni zatvor zbog ubojstva Stjepana Đurekovića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
