Izabrani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić prisegnuo je u ponedjeljak pred predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem da će dužnost predsjednika tog suda i Državnog izbornog povjerenstva (DIP) obavljati savjesno i nepristrano te poštivati Ustav i zakone.
Radovan Dobronić bio je kandidat kojega je predložio predsjednik RH Zoran Milanović, nakon što u Saboru nije prošla njegova favoritkinja profesorica Zlata Đurđević. Dobronić je u ponedjeljak najavio da će i dalje angažirati Zlatu Đurđević, profesoricu na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
“Dat ću sve od sebe da posao obavljam najbolje što mogu, profesionalno, objektivno i nepristrano”, kazao je Dobronić u obraćanju nakon prisege.
Sabor je podržao Dobronića na sjednici 15. listopada sa 120 glasova za i 3 protiv.
Predsjednik Vrhovnog suda ujedno je čelna osoba sudbine vlasti
“Predsjednik Vrhovnog suda je čelnik sudbene vlasti u Hrvatskoj, očekivanja od njega su velika, posebno u ovom trenutku kada je povjerenje u hrvatsko pravosuđe na iznimno niskim granama“, istaknula je u utorak bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, gostujući na HRT-u.
“Kada pogledamo posljednja izvješća Europske komisije ona su loša za Hrvatsku i je nešto s čime će predsjednik suda biti suočen, prema tome očekujem da će s obzirom na ova velika očekivanja krenuti u ozbiljnu analizu. Tu je i opća sjednica Vrhovnog suda za koju se nadam da će konzultirati kada je riječ o nekim novim potezima koje bi u okviru svojih ovlasti mogao napraviti na razini cijelog pravosuđa. Onda je tu i odnos s izvršnom vlasti, posebno s ministrom pravosuđa, a onda i s predsjednikom Vlade. Osobno bih voljela vidjeti neko jedinstvo zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti”, kaže Škare Ožbolt.
Kako je došlo do Dobronićevog izbora za predsjednika Vrhovnog suda?
“Cijeli postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda od početka je kontaminiran, pretvoren u vrstu mužjačkog nadmetanja dvojice političara, čime je Pirovu pobjedu iznio predsjednik Republike, ali time je obezvrijeđena važnost Vrhovnog suda. Drugo, javnosti je promaknula potankost iz programa kandidata na stranici 20. u kojoj je Dobronić unio niz ideološko-komesarskih interpretacija o svim poznatim društvenim prijeporima o prošlosti”, upozorio je saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović, Klub zastupnika Domovinskog pokreta, komentirajući izbor Radovana Dobronića na mjesto predsjednika Vrhovnog suda.
“Kvalificiran je za nastavnika Općenarodne obrane, ali ne i za predsjednika Vrhovnog suda”, naglasio je Hasanbegović.
Na čelu Vrhovnog suda Đuro Sessa bio je od 20. srpnja 2017. godine. Prijavio se i za novi mandat na prvom javnom pozivu raspisanom u veljači, koji je Državno sudbeno vijeće (DSV) raspisalo ove godine po novim zakonskim odredbama. Međutim predsjednik RH Zoran Milanović nije ga predložio Saboru, kao niti ostalo troje kandidata koji su se prijavili.
> Zlata Đurđević nije izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda: Protiv nje glasovao 81 zastupnik
> Zlata Đurđević tvrdi da je kritizirala lex Perković, a Jandroković da ga je podržala
> Lex Perković: Kako su Milanović i Josipović pokušali izbjeći izručenje udbaških ubojica
Na drugi DSV-ov javni poziv, raspisan nakon što je Ustavni sud zaključio da predsjednik RH Saboru može predložiti samo kandidata koji se prijavio na javni poziv DSV-a, Sessa se nije javio.
Na drugom pozivu, Milanović je ustrajao na kandidatkinji Zlati Đurđević. Prijedlog predsjednika Zorana Milanovića odbio je 81 zastupnik. Osim većine vladajuće koalicije, povjerenje profesorici Đurđević uskratili su i Hrvatski suverenisti i Domovinski pokret – iz više različitih razloga.
Kandidatkinja predsjednika Milanovića Zlata Đurđević nije izglasovana u drugom krugu, a predsjednik RH je i u trećem krugu imao svog kandidata.
Treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda
Početkom kolovoza Milanović je objavio da će za predsjednika Vrhovnog suda Saboru predložiti Radovana Dobronića.
Prije 15 godina Dobronić je posljednji put pokazao ambiciju za preuzimanje nekog visokog visokog položaja u pravosudnoj hijerarhiji, ali to nije dobro završilo za njega. Javio se na natječaj za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no naknadno je povukao svoju prijavu i praktički do danas ostao je “običan” sudac.
Uskoro su se pojavile informacije da su predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković postigli dogovor da novi predsjednik bude sudac Radovan Dobronić.
Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja Udbaša
Zlata Đurđević, Milanovićeva prethodna kandidatkinja bila je protiv izručenja Udbaša Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj zbog likvidacije hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Radovan Dobronić – koji je prilikom prisege najavio da će surađivati i dalje sa Zlatom Đurđević, te ju pitati za savjet – u svom je programu potvrdio da se protivi izručenju Udbaša temeljem europskog uhidbenog naloga (19.-20. stranica).
“Isto tako, bilo je puno govora o europskom uhidbenom nalogu. lako to nije grana prava kojom sam se bavio, mislim da je jedna stvar nesporna. Ako je riječ o primjeni EU prava i to onog koje je obvezujuće, onda naše tumačenje i primjena tog prava mora biti u skladu s onom praksom koju je usvojila većina zemalja EU-a i koju je već, eventualno, potvrdio i sud EU-a, dakle nikakva posebna hrvatska praksa s tim u vezi, a koja bi bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica, nije moguća”.
“Budući da se ovdje radi o izručenju hrvatskih državljana i pitanju njihovih osobnih sloboda i ljudskih prava (makar i da su počinili kaznena djela) potrebno je čim prije preispitati praksu, a na raspravu treba pozvati i predstavnike akademske zajednice, s obzirom na važnost ovog pitanja kako iz motrišta primjene prava EU-a tako i iz motrišta zaštite ljudskih prava i pravne sigurnosti”, navodi se u programu.
> Milanovićeva kandidatkinja bila je protiv izručenja Perkovića
> Tko su Josip Perković i Zdravko Mustač, osuđeni pripadnici UDB-e?
Dobronićevo ‘preskakanje stuba’ i skromni rezultati prethodnog rada
“Mislim da Dobronić ne bi bio dobar predsjednik Vrhovnog suda zato što ima skromne rezultate prethodnog rada. Ne može se se cijeniti i vrednovati samo po jednoj presudi. Svaka čast, odlična presuda u slučaj franak, ali to je samo jedna u višegodišnjem radu”, ocijenio je Dobronićeve kvalifikacije, prije imenovanja, sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić.
“On dolazi s prvog stupnja, to je najnižni sud. Da bi postao predsjednik Vrhovnog suda morao bi biti imenovan i sucem Vrhovnog suda, preskočio bi dvije stepenice, što je neobično i bilo bi nepravedno. Protiv njega se vodi i postupak radi neurednog obnašanja dužnosti. Nije imao potrebnu normu. Suci moraju rješavati određeni broj spisa svake godine. Dobronić to nije imao godinama, za nekoliko godina ima opravdane razloge, iako mi je i to dvojbeno – da je radio na teškim i složenim predmeti. Svi rade na teškim i složenim predmetima. Za posljednju godinu predsjednik Trgovačkog suda ga je prijavio jer je imao 70 i nešto posto norme”, kazao je Turudić.
Dobronića, kaže, površno poznaje, o njemu kao osobi misli sve najbolje, “ali nije ostvario potrebne rezultate”.
“Kako sudac koji je riješio 70 posto predmeta može biti na poslu na kojem, neću reći tjera, ali animira suce rješavaju što više predmeta”, pitao se Turudić te je dodao: “Mislim da nije dorastao funkciji predsjednika Vrhovnog suda”.
Tko je Dobronić?
Rođen je u Čakovcu 1960., zagrebački Pravni fakultet završio je 1985., a prvi je posao dobio u Zagrebačkoj banci. Osam je godina tamo radio i to u službi za odnose s društvenopravnim osobama. Nakon toga otišao je na stručnu praksu na Općinski sud.
Položio je pravosudni ispit, a zatim se vratio u Zagrebačku banku gdje je vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Tu je sigurno stekao znanje koje mu je kasnije pomoglo kad je kao sudac odlučivao o valutnoj klauzuli u švicarskim francima.
Zagrebačku je banku Dobronić nakratko zamijenio Državnom direkcijom za robne rezerve, a 1996. skrasio se u Trgovačkom sudu.
Dobronić je inače poznat i po tome što je odbio tužbu HRT-a protiv HND-a zbog neovlaštenog prikazivanja jednog isječka iz emisije Latinica. No Visoki trgovački sud usvojio je žalbu HRT-a i poništio Dobronićevu presudu u prilog HND-a.
Zato je Vrhovni sud važan?
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima). Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
– osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
– razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
– odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
– skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
– odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
– u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
– rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
– obavlja druge poslove određene zakonom.
Vrhovni sud Republike Hrvatske ima dva odjela:
- Kazneni odjel – obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava, te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu,
- Građanski odjel – obuhvaća područja građanskoga, trgovačkog i upravnog prava.
Kako se bira predsjednik Vrhovnog suda?
Vrhovni sud ima predsjednika i 41 suca, što je utvrđeno okvirnim mjerilima ministra pravosuđa.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske po položaju obnaša dužnost predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.
Tko je sve bio na čelu Vrhovnog suda?
Bivši predsjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske:
1. Đuro Sessa (1957.) 2017. – 2021.
2. Branko Hrvatin (1959.) 2005. – 2017.
3. Ivica Crnić (1951.) 2001. – 2005.
4. Marijan Ramušćak (1938.) 1999. – 2001.
5. Krunislav Olujić (1952.) 1995. – 1997.
6. Milan Vuković (1933. – 2018.) 1997. – 1999.
1992. – 1995
7. Zlatko Crnić (1940. – 1992.) 1992. – 1992.
8. Vjekoslav Vidović (1919. – 2006.) 1990. – 1992.
