Zlata Đurđević tvrdi da je kritizirala lex Perković, a Jandroković da ga je podržala

Zlata Đurđević očitovala se nakon što su pojedine stranke objavile kako neće podržati njezinu kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda u Saboru, ali i o tome da je bila protiv lex Perkovića i da je povezana s predsjednikom Milanovićem. Ubrzo nakon njenog priopćenja reagirao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je objavio intervjuu Đurđević kojeg je ona prešutjela u priopćenju.

> Plenkovićev koalicijski partner podržao Milanovićevu kandidatkinju: ‘Neka HDZ tumači što hoće’

Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti:

“S obzirom da se izjave saborskih zastupnika i novinara kojima se unaprijed odbija mogućnost da budem izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda RH temelje na neistinitim i neutemeljenim tvrdnjama, a kojima se narušava moj kredibilitet i neovisnost smatram ih potrebnim javno osporiti. Radi se o izjavama da sam postupala protuzakonito (I.), da sam bila protiv tzv. Lex Perković (II.) te da sam povezana sa Predsjednikom države (III.).

>Tko su Josip Perković i Zdravko Mustač, osuđeni pripadnici UDB-e?

I. Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda RH kao i Glavnog državnog odvjetnika prema Ustavu RH bitno je različit od postupka izbora sudaca Ustavnog suda RH i međunarodnih sudova u tome što se ne radi samo o izboru od strane političkog tijela – Sabora ili Vlade RH, već postoji i ustavom određeni politički predlagatelj – Predsjednik RH i Vlada RH, dakle ne samo izbor već je i sam prijedlog politička odluka. Bitno je da ne postoje tajni dogovori između kandidata i ustavom ovlaštenog predlagatelja i/ili parlamentarne većine o kojima javnost i druge osobe koje se žele javiti na poziv ne znaju.

Tajni dogovori dovode u pitanje samostalnost i neovisnost kandidata za predsjednika Vrhovnog suda RH i Glavnog državnog odvjetnika u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast što je temeljna osobna pretpostavka za obnašanje ovih visokih pravosudnih dužnosti. Kako je javnost upoznata, početkom prosinca 2020. javila sam se na natječaj za izbor kandidata RH za sutkinju pri Europskom sudu za ljudska prava. Dana 14. siječnja 2021. Vlada RH je donijela odluku o tome da sam izabrana kao pričuvna kandidatkinja RH za sutkinju pri Europskom sudu za ljudska prava. S obzirom da sam se javila za natječaj za europskog suca nisam se javila na javni poziv za Vrhovni sud RH koji je bio objavljen 13. siječnja 2021.

Nakon što je završen javni poziv Predsjednik Republike objavio je da neće predložiti niti jednog kandidata koji se javio na poziv te me je početkom ožujka pozvao na sastanak i ponudio mi da budem predložena za predsjednicu Vrhovnog suda što sam prihvatila. Kako sam već navela smatrala sam suprotno mom profesionalnom integritetu nastojanje da obavljam sudbenu dužnost na međunarodnim sudovima, a da istovremeno odbijem prijedlog za obnašanje te iste dužnosti kada se radi o najvišem sudu Republike Hrvatske.

Pristala sam sudjelovati u daljnjoj proceduri izbora predsjednika Vrhovnog suda RH sukladno Ustavu i zakonu te se obvezala odraditi četverogodišnji mandat. Po objavi Predsjednika države odmah sam istaknula da ću se javiti na javni poziv, a pitanje da li ću poštivati odluke Ustavnog suda RH smatrala sam neozbiljnim. Stoga sam se u dosadašnjem postupku strogo držala Ustava i zakona, a svatko od Ustavom ovlaštenih nadležnih državnih tijela vlasti odgovara za svoje postupke i riječi. Nejasno je tumačenje da bi nejavljanje na prvi poziv bio diskvalifikatoran za daljnje natječaje. Time bi svi potencijalni kandidati drugog kruga, a koji se, kao niti ja, nisu javili na prvi poziv bili okvalificirani kao kršitelji Zakona.

II. U odnosu na drugu tvrdnju da sam bila protiv tzv. Lex Perković koji se kontinuirano iznosi u medijima ističem da samo googlanje temeljnih pojmova na Internetu jasno pokazuje da se radi o neistini. Istina je bila upravo suprotna jer sam prva iz akademske zajednice istupila i u pisanom priopćenju upozorila na nedostatke u postupku donošenja kao i sadržaju zakona koju je integralno prenio tportal (https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/lex-perkovic-ima-cak-i-gramaticke-pogreske-20130628) a prenijeli su i druge novine, portali i televizije (https://www.vecernji.hr/vijesti/zakon-nije-dobar-lex-perkovic-i-dalje-lomi-koplja-623650; https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ovim-se-zakonom-krse-obveze-koje-imamo-prema-eu-profesorica-s-prava-otkriva-pet-razloga-zasto-vlada-nije-u-pravu-1157408).

III. U odnosu na tvrdnje o mojoj povezanosti s Predsjednikom Milanovićem ističem da sa gospodinom Milanovićem nikada ranije nisam imala bilo kakve službene, profesionalne ili privatne kontakte ili susrete.”

Jandrovkoić: ‘Brando me optužio da lažem o stavu Zlate Đurđević’

“MARLON BRANDO ME OPTUŽIO DA LAŽEM O STAVU ZLATE ĐURĐEVIĆ OKO IZRUČENJA PERKOVIĆA I MUSTAČA

Pa da otklonimo svaku dilemu, prilažem poveznicu na intervju Zlate Đurđević Novom listu iz 2014. godine novinaru Draženu Ciglenečkom pod naslovom “Vrhovni sud u slučajevima Perkovića i Mustača nije poštovao Ustav”:

https://www.novilist.hr/…/dr-zlata-durdevic-vrhovni-sud…, stoji u Jandrokovićevoj objavi.

U tom intervjuu u Novom listu Đurđević je tvrdila da nema racionalno objašnjenje zašto je Vrhovni sud odlučio dva puta ne primijeniti dvije jasne odredbe Zakona o pravosudnoj suradnji.

“Prvu koja određuje kada je sud dužan odbiti izvršiti europski uhidbeni nalog i drugu odredbu koja određuje tko može podnijeti žalbu protiv rješenja o predaji u postupcima za predaju Perkovića i Mustača”, rekla je tada.

“Tumačenje nacionalnog prava sukladno pravu EU, nikada ne smije dovesti do pogoršanja prava pojedinca u postupku pred nacionalnim sudom. Dakle, sud nikada ne smije tumačiti nacionalnu normu sukladno pravu EU na štetu pojedinca, a to je Vrhovni sud upravo učinio u predmetima Perković i Mustač”, kazala je Đurđević tom prilikom.