Dr. Iva Tomić: Dojenje iz aspekta katoličke majke

Foto: GettyImages

Iz krila majčina ti si me izveo, mir mi dao na grudima majke.“ Ps 22,10

Što reći o dojenju a da nije već rečeno i poznato, ali i dalje ima puno nedoumica te ipak ne baš puno majki isključivo doji. Krenimo ispočetka.

Dojenje je prirodan način prehrane svojstven svim sisavcima. Kroz dugu povijest čovječanstva predstavljalo je način opstanka naše vrste, međutim u drugoj polovici prošlog stoljeća, industrijalizacijom i jačanjem feminističkog pokreta dojenje postaje sve češće iznimka, a ne pravilo u prehrani dojenčeta. Dojenje je puno više od samo prehrane, to je jedinstven čin koji stvara nevjerojatnu poveznicu između majke i djeteta čineći brojne dobrobiti za oboje. Dojenje na prirodan način majku veže za dijete i tako provede dragocjene nezamjenjive trenutke zajedno, u tim satima i minutama potpune nježnosti i posvećenosti za samo njih dvoje.

Za katoličke majke dojenje bi trebalo biti posebno važno, čega osobno nisam ni bila svjesna dok nisam pročitala izvrsnu knjigu „Dojenje i katoličko majčinstvo“ autorice Sheile Kippley, hrvatski prijevod u izdanju Verbuma. U njemu autorica otkriva da je katolička Crkva u mnogim enciklikama naglašavala važnost dojenja, a naročito je u tome prednjačio Papa Ivan Pavao II. Autorica naglašava da je važno da mi kao zajednica podupiremo dojenje i pokrete koje omogućuju majci da nesmetano doje, da im osiguramo vrijeme i prostor, čak i u sakralnim objektima.

Knjiga je odlično koncipirana, toplo je preporučujem za čitanje.

Budimo iskreni, dojenje nije jednostavno, premda u iznimnim, veoma rijetkim slučajevima, majka boluje od agalaktije (nedostatka mlijeka). Najvažniji poticaj za stvaranje mlijeka je sisanje.

U današnje vrijeme smatram da je nekoliko razloga za nisku stopu djece koja su dojena, a razlozi su najmanje fizičke prirode. Kada pitate majke zašto ne doje, najčešći je odgovor da jednostavno-nemaju mlijeka. To na vašu žalost jednostavno nije točno. Samo manje od pet posto (5%) rodilja boluje od agalaktije (nedostatka mlijeka). Međutim poticaj za stvaranje mlijeka je samo jedan a to je sisanje. Ne bih krivila novopečene majke jer nisu one same krive za neuspjehe u dojenje, uglavnom su neinformirane i nemaju potporu u dojenju.

Majke trebaju biti svjesne da prvo mlijeko (kolostrum) ne mogu baš vidjeti (u zamjetnim količinama), osjetiti, ne pipaju napunjenost dojki. I ne trebaju radi toga brinuti. Potrebno je samo stavljati novorođenče na prsa. Prvi dan produkcija (i djetetove potrebe) su 50 ml. Samo 50 ml (1/4 prosječne šalice), samo ¼ šalice?! Novorođenčetu je potrebno da osjeti majčina prsa, dodir, a ako se stavi na dojku, refleksno će odmah sisati. Ono na što se također većinu majki ne upozori je da dojenje nije ispočetka baš ugodno. Osjećaš blagu bolnost (ponekad i izrazitu nelagodu) oko bradavica dok novorođenče doji (premda ako je hvat dojke ispravan, bol bi trebala biti zanemariva), ne možeš se namjestiti (imaš rez nakon carskog reza ili epiziotomije), umorna si, neispavana. I jednostavno je lakše da netko drugi nahrani dijete. Jedan dan, dva dan, i zatim pokušavaš vratiti dijete na dojku, nakon nekoliko dana hranjenja na bočicu ili kombiniranja. Tada se često javi problem da novorođenče odbija dojku i ne želi da sisa. Naime suvremene bočice kojima se daje ili izdojeno majčino mlijeko ili mliječna formula su jednostavnije za sisanje od sisanja dojke i bebe su jednostavno zbunjene i žele lakši način, sasvim ljudski. Majka polako gubi motivaciju i sve češće umjesto podoja nudi dohranu putem bočice te se fiziološki produkcija mlijeka smanjuje. Majke koje unatoč svemu u ova prva tri četiri dana uspostave isključivo dojenje, vrlo često se mogu susresti s komplikacija koje se javljaju s početnom prepunjenošću dojki- mogu se javiti ragade, zastoj ili najteža komplikacija mastitis ili upala dojke.

Sve ove poteškoće mogu se premašiti uz nekoliko dobronamjernih savjeta koje vam mogu dati kao liječnik i majka. Morate prije poroda odlučiti da želite dojiti i spremiti se da neće biti baš jednostavno. Niti je prvih dana bajno kao na slikama u časopisima. Pročitajte što više članaka u kojima možete naći savjete o dojenju, prvenstveno kako ispravno staviti bradavicu u usta i namjestiti dijete, pokušajte čak i vježbati položaje za dojenje (hvat kolijevke, dojenje u ležećem položaju, hvat lopte) kod kuće prije poroda s lutkom. Prva dva dana nemojte očekivati da ćete tako jednostavno „vidjeti“ kako dijete jede i guta, premda iskusnije oko može to primijetiti. To vas ne treba brinuti jer postoje drugi načini da se uvjerite da je beba dobro, a to je broj mokrih pelena. Naime ako je unos majčina mlijeka zadovoljavajući, dijete će uredno mokriti, a ako nije dovoljno, novorođenče neće mokriti i neće biti dovoljno mokrih pelena.

Dojenje je prirodna pojava, urođena i trebala bi biti jednostavna. Ako imate želju, naći ćete način da prevladate sve poteškoće uz potporu okoline i stručnih osoba. Ne ustručavajte se postaviti pitanja i tražiti odgovor. Uključiti svog supružnika da preuzme brigu o novorođenčetu između podoja da se možete dovoljno odmoriti.

Dobra priprema, njega, odmor, ohrabrujuća okolina, dostatan unos tekućine je put prema uspješnom dojenju i obostranom zadovoljstvu i majke i novorođenčeta.

Izvor: „Pedijatrija“, Duško Mardešić i suradnici, Školska knjiga, 2016.
„Dojenje i katoličko majčinstvo“, Sheile Kippley, Verbum, 2012./Frendica.hr

Autor: Iva Tomić, dr. med, specijalizant pedijatrije, majka dvoje djece

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/frendica.hr