Zaklada „Hrvatska za djecu“ pokrenula je nacionalnu kampanju „Roditeljstvo je plus“ kako bi se suočila s ozbiljnim demografskim izazovima u Hrvatskoj – dugogodišnjim padom nataliteta i negativnim trendovima koji pogađaju većinu europskih zemalja.
Cilj kampanje je pružiti podršku onima koji roditeljstvo žele, ali ga zbog životnih okolnosti i osjećaja nesigurnosti neprestano odgađaju. Zaklada tako želi doprinijeti stvaranju pro roditeljske klime u društvu.
Iz kampanje naglašavaju kako se Hrvatska već godinama suočava s padom nataliteta i negativnim demografskim trendovima. Kampanja želi imati cjelovit pristup: sagledati emocije, strahove, predrasude i dileme. Orijentirana je na generacije između 25 i 40 godina.
Kampanju provodi Zaklada “Hrvatska za djecu” pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva demografije i useljeništva.

foto HINA/ Luka ŠANGULIN/ lš
“Roditeljstvo je najljepša životna avantura”
Prilikom predstavljanja kampanje upraviteljica Zaklade „Hrvatska za djecu“ Renata Gubić istaknula je da se njom ne želi “nametati narativ o roditeljstvu kao ultimativnoj vrijednosti za svakoga” nego da se želi pružiti potpora onima koji to žele.
„Želimo ohrabriti mlade ljude i poslati im poruku: Izazovi postoje, ali su prevladivi. Roditeljstvo je velika odgovornost, ali i najljepša životna avantura i ono što donosi svakoj ženi i svakom muškarcu vrijedno je svake žrtve koja se na kraju pokaže kao blagoslov a ne žrtva“.
Istaknuto je da mnogi problemi danas muče mlade, a među njima posebno nesigurna radna mjesta, stambeno pitanje, ekonomska neizvjesnost i pritisci modernog načina.
Ravnateljica Uprave za obitelj u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH Tanja Žaja naglasila je kako odluku o roditeljstvu potiču sigurnost na tržištu rada te mogućnost usklađivanja poslovnog i obiteljskog života:
„Novi oblici rada, poput rada od kuće i hibridnog rada, roditeljima pružaju dodatnu sigurnost i fleksibilnost. Važno je istaknuti i pravo majki na dodatnih 12 mjeseci mirovinskog staža za svako rođeno dijete, kao i važnost obiteljskih centara koji pružaju podršku obiteljima. Također, posvojenje predstavlja jedan od vrijednih načina ostvarivanja roditeljstva i pružanja doma djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi!”
Što je Zaklada “Hrvatska za djecu”?
Zaklada „Hrvatska za djecu“ je neprofitna organizacija koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske krajem 2008. godine. Glavni cilj Zaklade je pružanje podrške djeci kojoj je potrebna pomoć za kvalitetnije i sadržajnije odrastanje. Djeluje kao dopuna državnim naporima u poboljšanju života djece i mladih u Hrvatskoj.
Misija Zaklade je provoditi aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvalitete života djece u Republici Hrvatskoj, kako bi se promicala njihova dobrobit i osnažile obitelji koje se suočavaju s različitim socijalnim, zdravstvenim, odgojnim i obrazovnim izazovima. Kroz zajednička nastojanja s Vladom Republike Hrvatske, usmjeravati resurse tamo gdje su najpotrebniji, osiguravajući djeci bolje prilike za razvoj i napredak.
Pružanjem konkretne i učinkovite pomoći koja stvara dugoročne promjene u životima djece i njihovih obitelji putem novčanih i materijalnih potpora najpotrebitijima, podrškom kulturnim, obrazovnim, sportskim, rekreacijskim i drugim programima koji doprinose cjelovitom razvoju djece želimo raditi i u budućnosti. Vizija Zaklade je “Hrvatska u kojoj svako dijete, bez obzira na životne okolnosti, ima priliku za sigurno, kvalitetno i ispunjeno odrastanje”.
Upraviteljice Zaklade je Renata Gubić, dok su u upravnom odboru: Margareta Mađerić, predsjednica Upravnog odbora Zaklade; Marija Pletikosa, zamjenica predsjednice Upravnog odbora Zaklade; Ante Babić, član; mr. sc. Vesna Šerepac, članica; Ivana Portolan Pajić, dr. med., članica; dr. sc. Vesna Vučemilović, dr. med., članica te Ljubica Lukačić, članica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.