Povijesni mirovni sporazum između Armenije i Azerbajdžana potpisan je tijekom sastanka armenskog premijera Nikola Pašinjana i Azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući.
Cilj sporazuma je jačanje gospodarskih veza između dviju zemalja nakon desetljeća sukoba, a uključuje i ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, nazvanog ”Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet”, piše HRT.
HOLY SMOKES.
Trump just got the leaders of Armenia and Azerbaijan to sign peace agreements and shake hands, ending a 35 year conflict.
What an amazing moment. Give Trump the Nobel Peace Prize right now. pic.twitter.com/fmPGfwPXPh
— johnny maga (@_johnnymaga) August 8, 2025
Trump: ”35 godina smrti i mržnje zamijenit će ljubav i poštovanje”
Američki predsjednik potpisao je s dvojicom čelnika i odvojene sporazume o energetici, tehnologiji, gospodarskoj suradnji, sigurnosti granica, infrastrukturi i trgovini. Time je izravno povećan utjecaj SAD-a u ruskoj sferi interesa.
– 35 godina smrti i mržnje zamijenit će ljubav, poštovanje i zajednički uspjeh. Mislim da ovaj mirovni sporazum ništa ne može zasjeniti. Umjesto rata u kojem je toliko ljudi patilo i umiralo nastupit će veliki mir, rekao je Trump.
Armenija će omogućiti SAD-u ulaganje u izgradnju i upravljanje rutom, kojom će se koristiti i Azerbajdžan. Planirana je izgradnja željezničke pruge, naftovoda, plinovoda i optičkih kabela na rok od 99 godina. Armenski premijer i azerbajdžanski predsjednik ocijenili su da je Trump u šest mjeseci mandata napravio “čudo”.
– Želim zahvaliti predsjedniku Trumpu i njegovu timu na posredovanju u ovom povijesnom dogovoru. Danas smo postigli velik uspjeh za naše zemlje, našu regiju i cijeli svijet, jer mirnija regija znači sigurniji svijet – rekao je armenski premijer Nikola Pašinjan.
Orbanov ministar Peter Szijarto podijelio je objavu na X-u i poručio: ”Sporazum o miru između Azerbajdžana i Armenije važan je korak za Kavkaz i globalnu sigurnost. Još jednom je @realDonaldTrump dokazao da je predsjednik mira. Nadamo se da će, nakon Pakistan–Indija, Iran–Izrael i Azerbajdžan–Armenija, i rat između Rusije i Ukrajine biti priveden kraju.”
The Azerbaijan–Armenia peace agreement is a major step for the Caucasus & global security. Once again, @realDonaldTrump proved to be the president of peace. We hope that after Pakistan–India, Iran–Israel & Azerbaijan–Armenia, the Russia-Ukraine war will also be brought to an end.
— Péter Szijjártó (@FM_Szijjarto) August 9, 2025
Rusiji slabi utjecaj na ovom dijelu Europe
Sporazum je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset.
– Ovaj razvoj događaja označava povijesnu prekretnicu prema trajnom miru na Južnom Kavkazu, regiji čija je stabilnost ključna za prosperitet i sigurnost svih njezinih naroda, uključujući i Gruziju. Vijeće Europe spremno je podržati Armeniju i Azerbajdžan dok okreću ovu stranicu svoje zajedničke povijesti, rekao je.
Dogovor južnokavkaskih suparnika, pod pretpostavkom da se održi, bio bi značajno postignuće za Trumpovu administraciju i sigurno će uznemiriti Moskvu, koja regiju smatra svojom sferom utjecaja.
Armenija i Azerbajdžan bili su u sukobu su još od kraja 1980-ih, zbog azerbajdžanske regije Gorski Karabah, koju su vrlo dugo kontrolirali Armenci, ali je Azerbajdžan ofenzivama 2020. i 2023. vratio kontrolu nad cijelim prostorom.
THE PEACE PRESIDENT. pic.twitter.com/OWbQTcuJ0y
— The White House (@WhiteHouse) August 8, 2025
Potpisan naftni sporazum s Exxon Mobilom
Potpisivanjem sporazuma SAD je ukinuo sva ograničenja na obrambenu suradnju s Azerbajdžanom, a potpisan je i prvi naftni sporazum s Exxon Mobilom.
– Vrlo sam zahvalan predsjedniku Trumpu što je ukinuo ograničenja nametnuta Azerbajdžanu još 1992. Danas, nakon 33 godine, ona su ukinuta. Ovo je dan koji će narod Azerbajdžana pamtiti s ponosom, poručio je predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev, dodajući kako vjeruje da će obje zemlje imati hrabrosti pomiriti se.
Sukob Armenije i Azerbajdžana započeo je još u doba SSSR-a, kada je 1988. azerbajdžanska regija s većinskim armenskim stanovništvom – Gorski Karabah – izrazila želju za pripojenjem Armeniji. Raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine doveo je do rata koji je tinjao desetljećima, piše HRT.
Nisu svi sretni zbog sporazuma
Sporazum je u Armeniji dočekan s negodovanjem dijela javnosti, koja ga smatra prevelikim ustupkom i “rasprodajom teritorija”. U Azerbajdžanu je, pak, izazvao ohrabrenje.
– Dugo smo čekali potpisivanje ovog sporazuma. Nismo vjerovali Armeniji, zato je bila potrebna jaka država kao jamac. Rusija to nije mogla učiniti, ali SAD je uspio, rekao je stanovnik Bakua Gunduz Alijev.
Potpisivanje sporazuma predstavlja snažan geopolitički udarac Rusiji, koja je više od tri desetljeća imala ulogu posrednika. No njezin utjecaj na Južnom Kavkazu slabi od invazije na Ukrajinu 2022.
Moskva pozdravlja sporazum, ali upozorava da uključivanje neregionalnih aktera može stvoriti nove podjele. Trajno rješenje, smatra, može se postići samo uz potporu zemalja regije, poput Irana i Turske. Iran je već najavio da će, s Rusijom ili bez nje, blokirati koridor koji sponzorira američki predsjednik Donald Trump.
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.