Dvije godine prije redovnih parlamentarnih izbora politička scena u Hrvatskoj već pokazuje znakove ozbiljnijeg predizbornog pozicioniranja. Dok vladajući HDZ zasad poručuje kako je fokusiran na nastavak mandata i rad Vlade, oporbena ljevica sve aktivnije gradi zajednički nastup prema biračima. SDP i Možemo, iako još bez formalnog koalicijskog sporazuma, po mnogim pitanjima zajedno javno istupaju nastojeći se time predstaviti kao snažna alternativa HDZ-u. Njihovo djelovanje, ponajprije po ranom zajedničkom pozicioniranju i retoričkoj odlučnosti, podsjeća na vrijeme od prije 15-ak godina kada je stvarana tzv. “Kukuriku koalicija”. Na krilima tadašnje široke lijeve koalicije, ali i nekih drugih političkih okolnosti koje su im išle u prilog (a sada im ne idu), SDP je posljednji put osvojio vlast na nacionalnoj razini. Hoće li im to i ovoga puta sa sličnom taktikom uspjeti vidjet ćemo u razdoblju pred nama…
Ljevica u pretkampanji
Otprilike dvije godine uoči sljedećih redovnih parlamentarnih izbora u RH politička situacija izgleda zanimljivo.
Posebno je dinamično na lijevom dijelu opozicije, pritom mislim na SDP i Možemo, koji iako još uvijek formalno nisu potpisali koalicijski sporazum, već mjesecima po pitanju mnogih tema istupaju zajednički.
Glavni mamac za birače im je projekt naziva “Inflacija u Hrvatskoj ima ime i prezime – zove se Andrej Plenković”. Kroz tzv. “Plenkovićevu inflaciju” SDP-ovci i Možemovci obilaze Hrvatsku i kritiziraju Vladu RH s posebnim naglaskom na premijera Andreja Plenkovića te nude biračima svoja navodna rješenja za inflaciju i druge nagomilane ekonomske probleme.
>SDP u kampanji zbog Plenkovićeve inflacije: Komentatori ih podsjetili na njihovu vladavinu
Paralelno s radom na terenu i kampanjom na društvenim mrežama neslužbeno ujedinjena ljevica pokušava nametnuti tempo i medijskom ofenzivom.
Gotovo svakodnevno na raznim portalima pojavljuju se njihovi prvaci s “planovima za osvajanje vlasti”, a sve češće na istim se mjestima pojavljuju i predizborne ankete koje, naravno, baš njima idu u prilog.
Uskoro potpisuju koalicijski sporazum
Uz bitku za svakog birača u koju je ljevica krenula vrlo angažirano čini se, barem prema medijskim najavama, kako će na jesen uslijediti i formalno potpisivanje koalicijskog sporazuma između SDP-a i Možemo.
Koalicijski pregovori trebali bi početi vrlo skoro, a prema medijskim napisima dvije stranke usuglašavat će programske smjernice u svim resorima, a nezaobilazna će tema biti i buduća kadrovska rješenja.
Prema informacijama koje su, slučajno ili ne, iscurile u javnost Možemo kao “junior partner” traži od SDP-a četiri ministarska mjesta i jedno mjesto potpredsjednika Vlade.
Plenković otklonio mogućnost prijevremenih izbora
S druge strane HDZ, čini se, još ne razmišlja, barem ne tako otvoreno kao ljevica, o narednim izborima.
Vlada RH provodi normalne aktivnosti, a nije primjetno ni da se HDZ kao stranka nešto posebno bavi izbornim kalkulacijama i koalicijskim pregovorima.
Parlamentarni izbori po redovnoj proceduri trebali bi biti održani tek za otprilike dvije godine, a i sam premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio da je većina stabilna i da prijevremenih izbora neće biti.
“Mi ćemo nastaviti raditi svoj posao. Neka oni vode kampanju još dvije godine, a mi ćemo nastaviti razvijati Hrvatsku i jačati njezin međunarodni položaj”, rekao je nedavno Plenković.
Hajdaš Dončić kopira Kukuriku koaliciju?
Prijevremenih izbora, očito je po Plenkovićevim riječima, ali i nedavnom ojačavanju vladajuće većine, neće biti i budući da su idući redovni tek za dvije godine postavlja se pitanje: “Što Hajdaš Dončić i Sandra Benčić zaista pokušavaju i zašto?”
Više je nego očito kako su se stožerne stranke ljevice ovoga puta, za razliku od izbora 2024., odlučile na zajednički izlazak na izbore.
Time se nadaju povećati svoje izglede nasuprot HDZ-u koji ih je razjedinjene na izborima 2024. s lakoćom porazio.
Ne samo da su SDP i Možemo odlučili zajedno nastupati, nego, očito je po tajmingu, žele to obznaniti dovoljno rano kako bi se uspjeli isprofilirati kao prava alternativa i dostojan takmac HDZ-u.
Nešto slično dogodilo se uoči izbora 2011. na kojima je posljednji put lijeva koalicija odnijela pobjedu.
I tada se već dvije godine unaprijed znalo da će tadašnje najjače lijeve opcije (SDP i HNS) ići zajedno (za razliku od izbora 2007. kada su išle samostalno).
Formalni koalicijski sporazum Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS i HSU) potpisan je 15. srpnja 2011. godine, ali sama koalicija svoje je početke imala mnogo ranije.
Inicijalno okupljanje poznato kao Kastavska skupina održano je u srpnju 2009. u restoranu Kukuriku u Kastvu, po kojem je koalicija kasnije dobila ime. U studenome 2010. stranke su potpisale i zajedničku izjavu „Savez za promjene“, a 15. srpnja 2011. formalizirale su predizborni koalicijski sporazum za parlamentarne izbore.
Danas nije 2011. godina
Na nesreću ljevice današnje, a vjerojatno i neposredne okolnosti ususret izborima 2028., bit će im bitno nepovoljnije od onih 2011. kada je Kukuriku koalicija uvjerljivo pobijedila.
Barem tri stvari ljevici danas, u usporedbi s onima u godinama pred izbore 2011., ne idu u prilog.
Prva i osnovna, njihov najveći politički suparnik HDZ, trenutno stoji bitno bolje nego te 2011. kada su zbog tadašnjih okolnosti (odlazak Sanadera, korupcijske afere, ekonomska kriza) bili na svojim najnižim granama u povijesti.
Uz slabosti tadašnjeg HDZ-a važan je bio i “politički momentum” kojeg je Kukuriku koalicija nesumnjivo imala i iskoristila te su je birači, ali i javnost zaista percipirali kao jasnu alternativu. Danas takvo mišljenje svakako nije prevladavajuće, a pucanj u “politički momentum” su brojne afere zagrebačke vlasti (Možemo) i ljutiti odlasci nekoliko važnih članova stranke (SDP).
Treće i povezano s drugim, tadašnja Kukuriku koalicija imala je prepoznatljivog lidera Zorana Milanovića kojeg su mnogi građani vidjeli na mjestu budućeg premijera te je tih godina značajno bolje kotirao u javnosti nego Siniša Hajdaš Dončić danas.
>Benčić, Hajdaš Dončić, Rinčić Tko je od političara sudjelovao na feminističkom maršu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.