Promatrajući Katoličku misu kao glazbenu formu, psalmi se formalno ne ubrajaju ni u njezine promjenjive niti u nepromjenjive dijelove. Međutim, dok se u liturgijskim čitanjima ponekad izostavlja drugo čitanje (poslanica), psalmi se – bilo govoreni ili pjevani – nikada ne izostavljaju. Oni su neizostavni dio katoličke liturgije, a zbog svoje autentične glazbene vrijednosti temeljene na gregorijanskom koralu i njegovim elementima, zaslužuju poseban osvrt.
>Katolička misa u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća (1): Molitva pjevanom riječju
Psalmi ne ovise o crkvenom vremenu u kojem se liturgija manje ili više modificira u svojim molitvenim odnosno glazbenim dijelovima. Oni se, govoreni ili pjevani, izvode uvijek.
No, promatrajući samo estetski aspekt mise kao glazbene forme, slobodno se može reći da su upravo psalmi jedinstvena glazbena nagrada slušatelju odnosno sudioniku misnog slavlja. Oni su svojevrsna oda molitvi u jedinstvenom spoju ljudskoga glasa ili više njih, uz glazbenu pratnju ili bez nje.
>Katolička misa u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća (2): Kako izgleda forma?
Dokaz bogatog života u Izraelu
Psalmi su posebni iskazi ljepote glazbenog kazivanja kroz instrumente i ljudski glas. Oni su nepobitni dokaz bogatoga života u Izraelu.
“Sam izraz psalam dolazi od grčkog glagola “psallein” što znači udarati o glazbene žice. Riječ psalam odgovara hebrejskom izrazu “mizmor” što opet dolazi od glagola “zmr” što znači pjevati uz glazbalo”, zapisao je svojevremeno prof. Adalbert Rebić u svom stručnom članku pod naslovom “Glazba u Bibliji”, objavljenom u Časopisu za duhovnu glazbu Sveta Cecilija (srpanj-rujan 1991. godine, br. 3, str. 54-57).
Prema psalmima znamo da se za pjevanje brinuo zborovođa koji je upravljao zborom, odnosno dirigirao. Psalme su izvodili izabrani pjevači, a pjevanje je bilo popraćeno najčešće na žičanim instrumentima. Melodije psalama preuzimane su većinom od pučkih popjevaka.
Vjernici su aktivno sudjelovali u liturgiji i to pjevanjem psalama i povicima (najčešće ‘amen’ i ‘aleluja’ koji su se očuvali do danas) pa čak i pljeskanjem ruku te nekim ritmičkim pokretima tijela poput poskakivanja i plesa. Budući da nisu poznavali notno pismo, jedini način očuvanja pjesama bila je usmena predaja.
>Katolička misa u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća (3): Razvoj stavaka
Psalmi i bogatstvo instrumenata
Kako je bogat glazbeni život bio u instrumentalnom smislu, doznajemo iz Psalma 150:
“Hvalite Boga u svetištu njegovu, slavite ga…
Hvalite ga zvucima roga,
Slavite ga harfom i citarom!
Hvalite ga igrom i bubnjem,
Slavite ga glazbalima zvonkim i frulom!
Hvalite ga cimbalima zvučnim,
Slavite ga cimbalima gromkim!
Sve što god diše, Jahvu neka slavi!”
Ovaj psalam donosi nazive gotovo svih glavnih instrumenata kojima su se služili svećenici koji su bili dužni predvoditi pjevanje uz instrumentalnu pratnju.
U idućem nastavku bit će govora o povijesnim događanjima 20. stoljeća i dokumentima koji su utjecali na razvoj katoličke mise kao glazbene forme koju poznajemo danas.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.