Ukrajinske su farme ove godine proizvele oko 60 milijuna metričkih tona žitarica, dovoljno da pomognu prehraniti stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Ipak, uz samu bojišnicu unutar zemlje, oko 700.000 Ukrajinaca za svoj sljedeći obrok ovisi o konvojima Ujedinjenih naroda koji se gotovo neprestano kreću. Priču donosi Politico.
Kamioni prolaze kroz čitave gradove prekrivene zaštitnim mrežama protiv dronova, razapetima iznad cesta i krovova poput mreža koje štite voćke. Zaustavljaju se tek toliko da obitelji požure van po kutiju s pomoći, a zatim odmah nastavljaju dalje.
> Ukrajinci treći dan zaredom izlaze na ulice zbog krize u vojnom vodstvu
‘Zona ubijanja’
Ne mogu se zadržavati jer ruski dronovi sada napadaju vozila i ljude diljem „zone ubijanja” koja se proteže do 50 kilometara od bojišnice. To je znatno više nego prije, kada je ta zona sezala 10 do 15 kilometara od prve crte, rekao je vršitelj dužnosti izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu (WFP) Carl Skau u razgovoru za Politico u Bruxellesu, nakon tjedan dana obilaska operacija na prvoj crti bojišta, od Harkiva do Odese. Tijekom jednog dana koji je proveo u Donjeckoj oblasti, vlasti su zabilježile 1.400 incidenata s dronovima.
Širenje te zone postupno prazni gradove i sela jer svakog mjeseca tisuće ljudi bježe. Lipanj je bio najsmrtonosniji mjesec za ukrajinske civile od travnja 2022., priopćili su ovog tjedna promatrači UN-a za ljudska prava: poginule su najmanje 293 osobe, a 1.990 ih je ozlijeđeno. Broj žrtava napada dronovima kratkog dometa u blizini bojišnice dosegnuo je najvišu razinu od početka rata. Ljudi koji su pobjegli iz zajednica uz bojišnicu ispričali su djelatnicima UN-a da su se, dok su kupovali hranu ili šetali pse, osjećali kao da ih dronovi love.
U tranzitnom centru pokraj Slovjanska, gdje su se evakuirani zaustavljali kako bi se registrirali i preuzeli novčanu i prehrambenu pomoć, Skau je upoznao 90-godišnju ženu i njezinu kćer, koje su dan ranije izvučene iz ruševina svoje kuće. Majka, koja je gluha i slijepa, godinama je odbijala otići. U blizini je jedan muškarac svakome tko bi prošao pokazivao video na svom telefonu. Snimao je kako gori kuća njegova susjeda kada je eksplozija pogodila njegovu kuću, pa je okrenuo kameru i nastavio snimati.
„To su ljudi koji su bili odlučni ostati i izdržati”, rekao je Skau. Činjenica da sada odlaze, dodao je, pokazuje koliko se situacija pogoršala.
> Nova poljsko-ukrajinska svađa oko Volinjske tragedije: Nawrocki traži jasno priznanje zločina
Puno hrane, ali nema načina da stigne do ljudi
Hrana je jedino čega Ukrajini ne nedostaje. Iako Rusija okupira oko petinu njezina poljoprivrednog zemljišta, Ukrajina je i dalje jedan od najvećih svjetskih proizvođača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a njezin izvoz preko Crnog mora stiže u Afriku, na Bliski istok i u Aziju.
No u blizini bojišnice lanac između polja i stola potpuno je prekinut. U nekim područjima trgovine više ne rade pa WFP (World Food Programme UN-a) dostavlja hranu. Drugdje su trgovine još otvorene, ali si umirovljenici osobito ne mogu priuštiti visoke cijene, a često ne mogu ni podići mirovine jer bankomati više ne rade. Zato agencija dijeli novčanu pomoć. Sve češće pruža i hranu i novac, jer samo jedno od toga više nije dovoljno.
Velik dio hrane koju dijeli uzgojen je u obližnjim područjima. WFP otkupljuje proizvode od poljoprivrednika u blizini bojišnice, a njihovi usjevi završavaju kao školski obroci za djecu koja pohađaju nastavu u podzemnim skloništima, uključujući oko 20.000 učenika koji nastavu pohađaju u harkivskom metrou.
Koalicija voljnih o Ukrajini: Plenković poručio da Hrvatska nije dio vojnog segmenta
Broj incidenata dramatično raste
Najopasniji dio cijelog procesa upravo je dostava. WFP je u prvim mjesecima ove godine zabilježio jednako mnogo napada i opasnih incidenata tijekom svojih operacija kao tijekom cijele 2025. godine. Prije dva tjedna jedan je dron probio zaštitnu mrežu i pogodio jedno od vozila organizacije. U svibnju je precizno navođena raketa pogodila glavno skladište WFP-a u Dnipru, iako je zgrada bila jasno označena kao humanitarni objekt, uključujući i oznake na krovu.
Na pitanje napada li Rusija namjerno humanitarne operacije, Skau nije želio nagađati.
„Možemo samo reći da broj incidenata dramatično raste”, rekao je. „Odlučni smo nastaviti dostavljati pomoć i ostati na terenu, ali moram biti odgovoran za sigurnost našeg osoblja, a situacija postaje sve opasnija.”
Druga velika prijetnja je nedostatak novca. Zbog smanjenog financiranja donatora broj ljudi kojima WFP pruža pomoć u Ukrajini smanjen je s više od milijun na 700.000, a mogao bi pasti i na 600.000.
„Tih 350.000 ljudi kojima smo morali obustaviti pomoć nisu bili ljudi koji su živjeli u blagostanju”, rekao je Skau.
Agencija navodi da joj je potrebno 234 milijuna američkih dolara do listopada kako bi mogla nastaviti svoje operacije.
To nije posao koji je WFP ikada želio obavljati u Ukrajini. Prije 2022. njegova je uloga u zemlji bila posve drukčija: bio je kupac koji je otkupljivao velike količine žitarica i preko crnomorskih luka slao ih za svoje humanitarne operacije u drugim dijelovima svijeta. Što se prije bude mogao vratiti toj ulozi običnog kupca, rekao je Skau, to će biti bolje.
> Ukrajina i SAD postigli dogovor o licencama za Patriot
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Politico.eu
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.