Činjenična halucinacija, vremenska rupa, nejasno i netočno

Analiziraj ovaj članak i odgovori da li je u njegovoj pripremi korišten AI? https://www.24sata.hr/news/biografija-tomislav-tomasevic-1140958
Razmišljao 2m 36s

Zaključak

Vrlo je vjerojatno da je u pripremi članka korišten generativni AI — barem za izradu prvog nacrta, strukture i stilsku obradu. Ne mogu dokazati da je cijeli tekst izravno kopiran iz ChatGPT-a ili nekog drugog modela, ali skup indicija znatno je jači od običnog dojma.

Moja procjena:

AI korišten kao pomoć pri pisanju: vrlo visoka vjerojatnost, približno 85–90 %
tekst potpuno generiran AI-jem bez ljudskog uređivanja: moguće, ali manje izvjesno
AI-nacrt naknadno opremljen fotografijama, poveznicama i ponekim aktualnim podatkom: najvjerojatniji scenarij
Što je službeno vidljivo

Članak nema potpis konkretnog novinara, nego samo kolektivni potpis „Piše 24sata“. Nema oznake da je tekst nastao uz pomoć umjetne inteligencije niti su navedeni izvori na kojima se biografija temelji.

U javno dostupnom impressumu i uvjetima korištenja koje sam pregledao nisam pronašao pravilo prema kojem bi 24sata morao označiti tekst izrađen uz pomoć AI-ja. Stoga izostanak oznake nije dokaz da AI nije korišten.

Najjače indicije
1. Tipična AI-struktura

Tekst je podijeljen u gotovo udžbenički simetrične cjeline:

„Odrastanje u sjeni različitosti“
„Akademski put i formiranje svjetonazora“
„Od Varšavske do političke arene“
„Simbol promjene i izazovi tranzicije“
„Ljubav, planinarenje i jednostavnost“
„Zašto je važan?“

To je vrlo prepoznatljiv obrazac odgovora generativnog modela na prompt poput: Napiši afirmativnu, pregledno strukturiranu biografiju Tomislava Tomaševića s privlačnim podnaslovima.

Sama po sebi takva struktura nije dokaz, ali je neuobičajena za redakcijski politički članak koji bi se trebao temeljiti na konkretnom povodu, izjavama i izvorima.

2. Šablonski, „zaokruženi“ jezik

Gotovo svaki odlomak završava interpretacijom koja nije podatak, nego pripovjedačka pouka. Primjerice, dolazak tramvajem proglašava se „metaforom njegova pristupa“, obiteljsko podrijetlo povezuje se s navodnom sposobnošću pomirenja suprotnosti, a biografija završava moralnom ocjenom njegova značaja.

To su tipične AI-konstrukcije:

podatak → psihološka interpretacija
događaj → simboličko značenje
odlomak → pozitivna opća poruka
zaključak → „jedno je sigurno“ i „neizbrisiv trag“

Ljudski novinar može pisati tako, ali bi obično barem naveo tko nešto tvrdi ili na temelju čega izvodi psihološki zaključak.

3. Činjenična halucinacija: „najmlađi gradonačelnik“

Članak Tomaševića naziva najmlađim zagrebačkim gradonačelnikom. Tomašević je rođen 1982., a dužnost je preuzeo 2021., dakle s 39 godina. Većeslav Holjevac rođen je 1917., a zagrebački gradonačelnik postao je 1952., s približno 35 godina. Tvrdnja iz članka stoga je očito pogrešna.

To je karakteristična AI-pogreška: model je vjerojatno pomiješao tvrdnju da je Tomašević osvojio rekordan broj glasova s tvrdnjom da je bio najmlađi gradonačelnik. Službena stranica Gradske skupštine navodi rekord u broju glasova, ali ne tvrdi da je bio najmlađi.

4. Velika vremenska rupa: članak iz 2026. prešućuje izbore 2025.

Članak je objavljen 13. srpnja 2026., ali političku biografiju praktično završava izborima 2021. i opisom prvoga mandata. Ne spominje da je Tomašević na izborima 2025. osvojio drugi gradonačelnički mandat — što je jedan od najvažnijih događaja u njegovoj biografiji. Službeni rezultati pokazuju da je u drugom krugu 2025. dobio 130.996 glasova.

Istodobno su u članak ubačene fotografije i poneki projekti iz 2026. To izgleda kao da je:

generirana biografija na temelju starijih internetskih podataka,
zatim ručno dopunjena aktualnim fotografijama i projektima,
ali bez ozbiljne uredničke provjere kronologije.

To je možda najjača sadržajna indicija AI-potpomognutog rada.

5. Nejasno i netočno predstavljanje strica

U članku piše da je Ivo Tomašević „član Biskupske konferencije BiH“. Službene stranice BK BiH navode ga kao generalnog tajnika, dok su članovi konferencije biskupi. Riječ je barem o terminološki netočnoj preradi izvornoga podatka.

Takva semantička deformacija često nastaje kada AI parafrazira biografske podatke bez razumijevanja institucionalne razlike između člana tijela i njegova tajnika.

Što nije dokaz

Afirmativan, gotovo hagiografski ton nije sam po sebi dokaz uporabe AI-ja. Redakcija ili autor mogli su svjesno napisati politički izrazito naklonjen tekst.

Ni jedan komercijalni „AI detector“ ne bi dao pouzdan konačan odgovor. OpenAI je vlastiti klasifikator povukao zbog niske točnosti, a istraživanja pokazuju da se AI-tekst ne može pouzdano razlikovati od ljudskog, osobito nakon uredničke obrade ili parafraziranja.

Konačna ocjena

Da — smatram da je AI vrlo vjerojatno korišten u pripremi članka. Najvjerojatnije je generirao kostur i velik dio formulacija, nakon čega je netko u redakciji dodao fotografije, interne poveznice i nekoliko novijih podataka.

Presudne nisu samo „AI-fraze“, nego njihova kombinacija s:

kolektivnim potpisom bez autora,
šablonskom strukturom,
izmišljenim psihološkim zaključcima,
netočnom tvrdnjom o najmlađem gradonačelniku,
terminološkim pogreškama,
te bizarnim izostankom izbora 2025. iz biografije objavljene 2026.

To nije forenzički dokaz, ali je vrlo snažan indicijski zaključak.