Izlazak Nezavisne liste Lorene Boljunčić iz vladajuće koalicije razotkrio je duboke probleme u funkcioniranju vlasti Peđe Grbina (SDP) te otvorio pitanje političke odgovornosti za izostanak rješenja brojnih problema koji godinama opterećuju Pulu.
Dosadašnja vladajuća većina, koju su činili IDS, SDP te nezavisne liste Lorene Boljunčić i Gorana Mihovilovića, imala je 13 od ukupno 22 vijećnička glasa. Izlaskom dvoje vijećnika Nezavisne liste Lorene Boljunčić Grbin je ostao na 11 ruku, odnosno bez većine potrebne za donošenje odluka u Gradskom vijeću. To znači da će za svaku važniju odluku morati tražiti potporu oporbenih vijećnika ili pokušati okupiti novu većinu.
No, politička nestabilnost samo je posljedica dubljeg problema. Pula se suočava s nizom neriješenih komunalnih pitanja, a gradska vlast predvođena Peđom Grbinom zasad nije ponudila uvjerljiv plan njihova rješavanja.
Možda bi najbolji potez Peđe Grbina u ovom trenutku bio ostavka. Time bi pokazao političku odgovornost i omogućio građanima Pule da ponovno odluče kome žele povjeriti vođenje grada. Nije svatko za sve, pa tako ni Grbin za gradonačelnika, a možda ni za političara, ako zbrojimo niz političkih poraza.
>NL Lorene Boljunčić napustila vladajuću koaliciju: ‘Grbin je najodgovorniji za ovo’
Kad ni ideologija više ne spašava: Kako je ljevičarka Boljunčić napustila Grbina?
Lorena Boljunčić kao razlog izlaska iz vladajuće koalicije navela je da projekti koji su bili temelj političkog dogovora nisu ni pokrenuti – od programa priuštivog stanovanja, preko prometnih rješenja i javnih garaža, do razvoja gospodarskih zona i novog urbanističkog planiranja.
Uz promjene u sustavu parkiranja, dodatne kritike izazvali su i kadrovski potezi povezani s gradskim poduzećem Pula Parking. Zapošljavanje Igora Belasa, koji je ranije djelovao u SDP-ovoj umaškoj gradskoj vlasti, izazvalo je prozivke za stranačko kadroviranje.
Međutim, važno je istaknuti da dio komunalnih problema s kojima se Pula danas suočava nije nastao dolaskom Peđe Grbina na vlast. Riječ je o izazovima koji se gomilaju godinama, tijekom razdoblja u kojem je IDS imao ključnu ulogu u upravljanju gradom.
Nakon dugogodišnje dominacije IDS-a, na lokalnim izborima 2021. godine Pulu je preuzeo nezavisni Filip Zoričić, koji je mandat temeljio na obećanju drugačijeg načina upravljanja gradom. Tijekom njegova mandata pokrenuti su brojni projekti i otvorene teme koje su godinama bile zanemarivane – od prometne infrastrukture i uređenja javnih prostora do pokušaja rješavanja pitanja urbanističkog razvoja i komunalnih problema.
Zoričićeve dobre želje Grbin je za Puležane pretvorio u ”noćnu moru”
Peđa Grbin preuzeo je gradonačelničku dužnost u lipnju 2025. godine, kada mu je Zoričić predao vlast zajedno s projektima koji su bili u tijeku, pripremi ili fazi planiranja. Grbin, dakle, nije preuzeo grad bez projekata i bez razvojnih planova, nego upravljanje nad već otvorenim pitanjima koja su tražila nastavak, ubrzanje ili drukčiji smjer.
“Od srca vam čestitam na izbornoj pobjedi. Želim vam da popravite što nije bilo dobro i nastavite s onim što je bilo dobro. U konačnici, želim vam da uspijete ostvariti svoju viziju razvoja Pule. Ja sam iznimno zahvalan na ove četiri godine i bila mi je velika čast obnašati ovu dužnost”, kazao je tada gradonačelnik na odlasku Filip Zoričić.
Čini se, međutim, da Zoričićeve dobre želje nisu naišle na plodno tlo. Ne samo da nije ispravio ono što “nije bilo dobro”, već je svojim potezima Grbin dodatno produbio probleme s kojima se Pula već godinama suočava.
Grbin nije našao dobra rješenja za parking i promet
Jedan od najvećih komunalnih izazova Pule je promet. Grad s ograničenim prostorom, povijesnom jezgrom i velikim sezonskim priljevom turista godinama se suočava s nedostatkom parkirnih mjesta, prometnim gužvama i pitanjem kako uskladiti potrebe stanovnika s turističkim pritiskom.
Taj problem nije nastao dolaskom Peđe Grbina na vlast, ali bio je jedno od područja na kojima se očekivala vidljiva promjena nakon lokalnih izbora 2025. godine. Prije njega, tijekom mandata Filipa Zoričića od 2021. do 2025., gradska uprava pokušavala je povećati broj parkirnih kapaciteta i urediti postojeće površine. Zoričić je već nakon prve godine mandata isticao da je uređeno više novih parkirališnih lokacija s više od 700 dodatnih mjesta, među ostalim na Gregovici, u Emovoj ulici i na Marsovu polju.
Iako ti potezi nisu mogli sami po sebi riješiti višegodišnji prometni problem, pokazali su pokušaj da se na nedostatak parkirnih mjesta odgovori konkretnim povećanjem kapaciteta, a ne samo promjenama u sustavu naplate.
Prema već klasičnom obrascu oporbe, Peđa Grbin u predizbornoj je kampanji promet i parkiranje postavio među glavne prioritete. Predstavio je koncept prema kojem bi Puljanima omogućio tisuću sati parkiranja godišnje po simboličnoj cijeni, najavljivao ograničavanje ulaska vozila u najuže središte grada te stvaranje parkirališta na ulazima u grad uz korištenje javnog prijevoza. Istovremeno je kritizirao tadašnje prijedloge izgradnje velikih javnih garaža, tvrdeći da se isti broj parkirnih mjesta može osigurati znatno jeftinije na otvorenim parkiralištima.
No, nakon preuzimanja vlasti građani nisu dočekali obećani prometni zaokret. Najvidljivije promjene postale su novi režim parkiranja, nova raspodjela parkirališnih zona i više cijene parkiranja koje su stupile na snagu u proljeće 2026. godine, dok se obećani model “1000 sati parkiranja”, prometna studija, javne garaže i povećanje parkirališnih kapaciteta još uvijek nisu ostvarili.
>Mostarkić Gobbo: Peđa Grbin nakon godinu dana ‘mrvi’ koaliciju
Pula već godinama čeka javne garaže
Pula i dalje ostaje grad s kroničnim nedostatkom parkirnih mjesta. Lorena Boljunčić među glavnim razlozima izlaska iz koalicije navodi upravo činjenicu da nisu izrađeni ni analiza prometa i parkiranja ni studija javnih garaža, iako su bili dio koalicijskog dogovora. Umjesto dugoročne prometne strategije, smatra, građani su dobili skuplji parking i administrativne promjene, dok se infrastrukturni zahvati koji bi trajno rasteretili grad još uvijek čekaju.
Problem nedostatka parkirnih kapaciteta u Puli usko je povezan s pitanjem javnih garaža, o kojima se u gradu govori već godinama. Zbog ograničenog prostora u središtu grada i sve većeg broja vozila, posebno tijekom turističke sezone, jasno je da postojeći kapaciteti ne mogu dugoročno zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetitelja.
Tijekom mandata Filipa Zoričića veliki projekt javne garaže nije realiziran, međutim problem je bio otvoren, a rasprava o mogućim modelima rješavanja prometnog opterećenja nastavljena je.
Peđa Grbin u predizbornoj kampanji kritizirao je pojedina ranija rješenja, ističući da Puli treba drukčiji i racionalniji pristup prometu. Kao kandidat za gradonačelnika posebno je odbacivao ideju izgradnje velike garaže na Marsovu polju, procjenjujući da bi takav projekt stajao oko 12 milijuna eura za približno 400 parkirališnih mjesta. Umjesto toga predlagao je uređenje otvorenih parkirališta ispod Porečanke, za koja je tvrdio da bi uz znatno manji trošak osigurala gotovo jednak broj mjesta.
Međutim, nakon preuzimanja vlasti Grbin ni nakon godinu dana mandata nije ponudio prometni zaokret koji je najavljivao u kampanji. Umjesto nove strategije i konkretnih infrastrukturnih projekata, Pula je ostala suočena s istim prometnim problemima, što Lorena Boljunčić navodi kao jedan od ključnih razloga izlaska iz vladajuće koalicije.
Urbanistički pritisak
Jedan od najvećih izazova s kojima se Pula suočava jest način na koji će se grad razvijati u godinama koje dolaze. Rast interesa investitora, turistički pritisak i sve veća potražnja za nekretninama posljednjih su godina ubrzali gradnju u pojedinim dijelovima grada, ali istodobno otvorili pitanje prati li razvoj odgovarajuća infrastruktura i dugoročno planiranje.
Nakon dugogodišnje dominacije IDS-a, tijekom mandata Filipa Zoričića gradska uprava pokušala je otvoriti pitanje uređenijeg prostornog razvoja i jasnijih pravila gradnje. Jedan od takvih primjera bila je izrada Urbanističkog plana uređenja Karšiole, kojim se planirao razvoj prostora između Pule i Štinjana uz predviđanje stambenih, javnih i drugih sadržaja.
>Pogledajte potez Peđe Grbina u centru Pule: Građani ga ne prestaju ismijavati
Iako se urbanističke promjene ne mogu provesti preko noći i zahtijevaju dugotrajne procedure, Zoričićeva uprava barem je pokrenula određene procese kojima se nastojalo definirati budući razvoj grada, dok Grbinova vlast nakon preuzimanja upravljanja Pulom nije ponudila jednako jasan smjer prostornog razvoja.
Lorena Boljunčić zamjera Grbinovoj gradskoj vlasti da ni nakon godinu dana mandata nije ponudila jasnu razvojnu strategiju ni pokrenula urbanističke planove koji bi spriječili stihijsku gradnju. Po njezinoj ocjeni, završavaju se projekti prethodne gradske uprave, dok se novi ne pripremaju niti pokreću, zbog čega Pula ostaje bez dugoročne vizije razvoja.
Stanovanje postaje sve veći problem, a mladi sve teže dolaze do doma
Lorena Boljunčić zamjerila je Grbinu i izostanak rješenja za priuštivo stanovanje.
Kao i brojni drugi obalni gradovi, Pula se godinama suočava s ozbiljnim problemom dostupnosti stanovanja. Rast cijena nekretnina, širenje kratkoročnog turističkog najma i sve veći interes investitora doveli su do situacije u kojoj mnogi mladi Puležani teško pronalaze dugoročni najam ili mogućnost kupnje vlastitog stana.
Problem nije nastao dolaskom Peđe Grbina na vlast, ali je u prethodnom mandatu prepoznat kao jedno od pitanja koje zahtijeva aktivniju ulogu Grada. Tako je Gradsko vijeće Pule u studenome 2024. godine usvojilo Odluku o mjerama rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, kojom su predviđeni modeli poput prava građenja na gradskom zemljištu, mogućnosti gradnje kroz stambene zadruge, davanja gradskih stanova u najam uz mogućnost kupnje te dugoročnog priuštivog najma za mlade obitelji.
Drugim riječima, prethodna gradska uprava nije riješila problem stanovanja, ali je postavila određeni okvir i pokrenula pitanje kako Grad može pomoći građanima koji zbog visokih cijena sve teže ostaju u vlastitom gradu.
Grbinova vlast naslijedila je taj problem kao jedan od najvećih razvojnih izazova, ali i kao područje na kojem se očekivao konkretan iskorak. Sam Grbin je uoči lokalnih izbora priuštivo stanovanje isticao kao jedan od prioriteta, najavljujući modele kojima bi Grad aktivnije sudjelovao u rješavanju stambenog pitanja.
Međutim, nakon godinu dana mandata iz gradske uprave nisu predstavljeni konkretni koraci kojima bi građani mogli vidjeti kako će se najavljeni modeli provesti u praksi.
>‘Vizija’ Peđe Grbina: Predstavio radove u glavnoj ulici i legendu o Jovanki Broz
Građani su očekivali više od promjene imena gradonačelnika
Važno je razlikovati ono što je nova gradska vlast zatekla od onoga što je sama trebala ostvariti. Prilikom primopredaje dužnosti nisu preuzeti samo gradski uredi i administracija, nego i projekti koji su već bili u pripremi, planiranju ili provedbi, zajedno s nizom komunalnih ulaganja koja su trebala dobiti nastavak.
Od nove se vlasti nije očekivalo da sve započne ispočetka, nego da postojeće projekte dovrši, ubrza i nadogradi vlastitim razvojnim idejama. Upravo je na tome temeljila svoju predizbornu kampanju i zbog toga dobila povjerenje građana.
Međutim, godinu dana poslije umjesto novih razvojnih projekata i jasne vizije budućnosti grada, u prvi plan izbili su politički sukobi, promjene režima naplate i neriješeni komunalni problemi.
Raskid vladajuće koalicije nije uzrok političke krize u Puli, nego njezina posljedica. Odlazak koalicijskog partnera samo je razotkrio nezadovoljstvo načinom na koji se grad vodi posljednjih godinu dana.
Građani su od nove vlasti očekivali nastavak započetih projekata, ali i novu energiju, jasnu razvojnu strategiju i konkretna rješenja za promet, parkiranje, stanovanje, urbanizam i druge komunalne probleme. Umjesto toga, stječe se dojam da je grad izgubio razvojni zamah, dok su obećanja ostala bez vidljivih rezultata.
Nakon svega, teško je izbjeći zaključak da problem nije bio u onome što je nova vlast naslijedila, nego u tome što naslijeđene projekte nije uspjela pretvoriti u konkretne rezultate.
>Mostarkić Gobbo: Grad – to je Peđa!
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
.){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.