Više od četiri godine nakon što je kao gradonačelnik Sinja odbio uvesti COVID-potvrde u gradsku upravu, Miro Bulj dobio je pravomoćnu sudsku potvrdu da nije počinio prekršaj. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske potvrdio je oslobađajuću presudu, zaključivši da optužba Državnog inspektorata nije bila pravno utemeljena te da u optužnom prijedlogu nisu bila konkretizirana obilježja prekršaja. Postupak protiv jedinog hrvatskog gradonačelnika koji je odbio provoditi odluku o COVID-potvrdama tako je završio njegovim potpunim oslobađanjem.
Pravomoćna presuda potvrđuje da je država protiv Mire Bulja vodila postupak koji nije imao dovoljno čvrsto pravno uporište. Zato se danas legitimno postavlja pitanje jesu li mediji, u razdoblju kada su se ograničavale pojedine građanske slobode, pokazali svoju neutralnost ili naklonost prema izvršnoj vlasti.
> Bulj oslobođen u slučaju COVID potvrda
> Mandić secirala presudu Bulju: Nekima je trebalo četiri i pol godine da shvate abecedu pravne države
Dok su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministri Vili Beroš i Davor Božinović te Nacionalni stožer civilne zaštite ustrajali na obveznoj provedbi mjera, Bulj je tvrdio da neće dijeliti građane na cijepljene i necijepljene niti im ograničavati pristup gradskoj upravi. HRT je tada prenio njegovu izjavu: “Prisila ljudi je kršenje svih konvencija, kršenje prava na izbor i ovo je prisila ljudi kojoj ću se ja uvijek oduprijeti.”
> Dossier Vlada i mediji: Što se mainstream medijima plaća iz proračuna?
Istodobno su vodeći mediji gotovo svakodnevno prenosili poruke Stožera. HRT je objavljivao izjave Davora Božinovića da je “cijepljenje najbolje rješenje” te da predstavlja najbolju zaštitu od teških oblika bolesti, dok je RTL Direkt redovito davao prostor članovima Stožera za obrazlaganje potrebe uvođenja COVID-potvrda.
Jesu li srednjostrujaški mediji u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-a kritički propitivali odluke izvršne vlasti?
Konferencije Stožera, izvanredno najavljivane i posebno praćene, bile su među najgledanijim televizijskim sadržajima, a službeni izvori postali su dominantan okvir izvješćivanja. Političari i javne osobe koje su osporavale COVID-potvrde najčešće su predstavljani kroz sukob s Vladom, dok su njihove pravne argumente zasjenjivale rasprave o javnom zdravlju i političkoj odgovornosti.
>Obavještajci ne isključuju da je korona iz laboratorija: Zašto je Faktograf cenzurirao Marušića?
>Faktograf cenzurirao Narod.hr, zašto ne cenzuriraju sada The Lancet?
> Kakvu je bukvicu sudac koji je presudio u korist prof. Pavelića očitao Faktografu i Petru Vidovu
RTL je Buljevo protivljenje COVID-potvrdama redovito pratio uz reakcije Vlade, ministra Božinovića i Državnog inspektorata, a sada, nakon presude, RTL Plenkovića predstavlja kao diktatora:
Posebno je zanimljivo podsjetiti se velikog prosvjeda više tisuća ljudi protiv COVID-potvrda i epidemioloških mjera u studenome 2021. u Zagrebu na kojemu su okupljeni ovacijama pozdravili Bulja.
> Tisuće ljudi prosvjedovalo protiv Covid potvrda, uz njih Raspudić, Hasanbegović, Bulj, Bartulica…: ‘Vratite nam slobodu – Plenkoviću odlazi!’
> Bartulica: Evo koliko nas ima, ovo je upozorenje Stožeru, stroge mjere ne donose ništa
RTL-ov novinar izvijestio je tada da je napadnut s leđa:
Telegram je taj prosvjed popratio naslovom: “Prosvjed u Zagrebu, ukratko: fratar plašio ljude ‘vražjim planom’, orio se Thompson, Bujanec pozirao sa zastavom HOS-a”.
O samom prosvjedu Večernji list tada ističe naslov “Održan veliki prosvjed protiv covid potvrda: Palile se i baklje, među okupljenima Raspudić, Hasanbegović, Bulj…”
Večernji je također razgovarao s RTL-ovim novinarom uz naslov “Napadnuti reporter RTL-a za Večernji list: ‘Vikali su stoko dok su me s leđa udarali po glavi'” i objavio vijest o napadu na novinare Nove TV: “Na prosvjedu napadnuta i ekipa Nove TV: ‘Vrijeđali su nas i vikali da smo plaćenici'”.
Možda će vas zanimati
Vlada preko AEM-a dala stotine tisuća eura 'monopolistima nad istinom' Faktografu i Lupigi iza kojih stoji ista ekipa
U isto vrijeme, ispod traženog bodovnog praga, dakle bez sredstava od AEM-a, ostalo je Hrvatsko meteorološko društvo koje se kao i Faktograf prijavilo na natječaj i to na istu temu.
Nakon prosvjeda Zoran Šprajc u RTL Direktu napadao Selak Raspudić: ‘Vi koji se busate hrvatstvom dovodite do više mrtvih’
Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić gostovala je u RTL Direktu i oštro kritizirala premijera Plenkovića zbog optužbi na račun prosvjednika protiv COVID-potvrda, koje je nazvao “političkim profiterima i parazitima“.
Emisija je jasno pokazala pristranost RTL-a. Selak Raspudić branila je slobodu izbora, dosljednost i, ako treba, testiranje, dok je Šprajc više puta prelazio u otvoreno navijanje za vladine mjere i optuživanje kritičara za smrtne ishode.
Selak Raspudić Plenkovićevo je ponašanje ocijenila “izrazito neozbiljnim” za premijera koji bi trebao predstavljati sve građane.
“Kad imate jedan od najmasovnijih prosvjeda, umjesto da pokažete minimum dostojanstva i ozbiljnosti i pogledate što muči građane, da poslušate njihove argumente… on sve na skupu koji su se našli, a to su različiti ljudi, marginalizira i vrijeđa na ovakav način.“, kazala je.
> Bulj za Narod.hr o dolasku na prosvjed protiv COVID potvrda: ‘Za slobodu, protiv podjela i urušavanja pravnog poretka’
Plenkovićeve komentare o “vatici” nazvala je “vrtićkim humorom” te mu uzvratila: “Sad mu mogu odgovoriti na istoj razini koju jedino razumije, da se on jedino boji bruxelleske mamice ili tatice.“
Šprajc je tijekom emisije više puta zvučao kao glasnogovornik Plenkovićevih mjera. Na tvrdnju o podjeli građana, Šprajc je pokušao usporediti situaciju s vozačkim dozvolama, na što je Selak Raspudić odgovorila:
“Ne govorimo o tome ima li netko ili nema vozačku. Onaj koji upravlja vozilom ili je izgradio ceste ih je izgradio na pogrešan i nesiguran način. Ceste nam ne valjaju. Nemamo elementarnu sigurnost u prometu, odnosi se to na one s vozačkom ili bez, odnosno necijepljene ili cijepljene.“
Selak Raspudić također je kritizirala selektivnu primjenu potvrda (primjerice za profesore, a ne za studente) te ustvrdila da takve mjere ne sprječavaju pandemiju, već stvaraju revolt i nepovjerenje.
> Sad svi pišu da je Covid-19 pobjegao iz laboratorija u Kini, a pročitajte što je Faktograf radio portalu Narod.hr i prof. Marušiću 2020.
Ključni sukob uslijedio je kada je Šprajc optužio Most. “Vi koji se busate hrvatstvom dovodite do više mrtvih… Vi koji ste protiv mjera ikakvih”, napao je Šprajc, a Selak Raspudić mu je odgovorila: “Mi dovodimo do toga?!… Nismo mi uopće protiv mjera ikakvih.“
Ona je naglasila da Most nije protiv mjera, već protiv diskriminatornih i neučinkovitih rješenja. Zalažu se za masovno testiranje na rizičnim mjestima umjesto prisile na cijepljenje, koje smatra protudemokratskim. “Bilo kakav oblik prisile je protudemokratski… Za mene nije opcija dovesti ljude pred zid i strijeljati ih cjepivom.“
Šprajc je ustrajao da se ne radi o prisili jer postoji mogućnost testiranja, no Selak Raspudić uzvratila je da je problem u selektivnoj i političkoj primjeni mjera koje dovode do nepovjerenja građana. Zaključila je tada da Hrvatskoj treba referendum i promjena paradigme prema samoodgovornosti i povjerenju, a ne podjeli. Kritizirala je i “spavanje ljevice” te loše upravljanje krizom.
Pet godina poslije…
Prošle se godine RTL lagano posuo pepelom po glavi s prilogom: “Pet godina od proglašenja pandemije: Gdje smo pogriješili i što smo naučili?”
Kako je HRT-ov Aleksandar Stanković ponižavao Bulja?
Javna televizija HRT naglasak je uglavnom stavljala na provedbu odluka Stožera i epidemiološka obrazloženja. Miro Bulj podsjetio je na gostovanje kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2, gdje ga je HRT-ov voditelj otvoreno ponižavao.
“Kad nemaš odgovor na pitanje je li nešto zakonito, onda gradonačelniku kažeš da je ‘tekstilni radnik’ i da mora slušati one koji znaju više.
Tako je Aleksandar Stanković tada razgovarao sa mnom, ali mu ne zamjeram…. Kao da običan čovjek nema pravo postaviti pitanje, zahtijevati logiku i zaštitu ustavnih prava i tako braniti svoje sugrađane.
Tada sam rekao samo jedno: da COVID potvrde nisu zakonski obvezne i da su nelogične, te da ne bih dijelio građane Sinja na cijepljene i necijepljene.
Godinama poslije, pravomoćna presuda potvrdila je da nisam pogriješio.
Nekad nije problem u tome što ne znaš dovoljno, nego u tome što previše vjeruješ vlasti, a premalo zakonu i zdravom razumu”, podsjetio je Bulj na društvenim mrežama nakon pravomoćne presude.
Ostali srednjostrujaški mediji i “oblikovatelji istine”
Jutarnji list objavljivao je intervjue u kojima je Božinović objašnjavao da je cilj COVID-potvrda zaštita zdravlja, dok je ljevici naklonjen Index bio najradikalniji te dosljedno podupirao cijepljenje i epidemiološke preporuke, iako je istodobno bio jedan od najžešćih kritičara Plenkovićeve Vlade u nizu korupcijskih afera.
> Jesu li vlasnici medija ujedno i tvorci ‘medijskog narativa’?
> Dossier Vlada i mediji: Koliko mainstream mediji dobivaju iz državnog proračuna?
Facebook-cenzori i “oblikovatelji istine”, podsjećamo, već godinama vode borbu protiv portala Narod.hr i pokušavaju nas cenzurirati. Sve to odrazilo se na doseg na ovoj društvenoj mreži, i otežalo nam objavu točnih informacija.
Posebno se to odnosi na hrvatski fact-checking portal Faktograf, koji je bio jedan od najutjecajnijih čimbenika u oblikovanju javnog mnijenja tijekom COVID-19 krize. Objavivši stotine “provjera činjenica” vezanih uz pandemiju, portal se priklonio službenom narativu Vlade, Stožera i zdravstvenih institucija.
Faktograf – ograničavanje i cenzura zbog prenošenja Marušićevog teksta
Faktograf je cjepivo predstavljao kao sigurno i najvažnije oružje protiv virusa. Kritičke tvrdnje o nuspojavama, dugoročnim rizicima ili ograničenoj učinkovitosti u sprečavanju prijenosa često su označavane kao dezinformacije, preuveličavanja ili teorije zavjere.
Slično su branili i COVID-potvrde. U studenom 2021., u jeku najžešćih rasprava, Faktograf je tvrdio da potvrde imaju smisla jer motiviraju cijepljenje i doprinose smanjenju širenja zaraze. Općenito su podržavali mjere Stožera, a kritike o nedosljednosti, ekonomskim štetama ili diskriminatornom karakteru potvrda često su umanjivali ili stavljali u kontekst javnog zdravlja kao prioritetnog.
Kao partner Facebooka, Faktografove ocjene (“točno”, “netočno”, “manipulativno”, “kontekst nedostaje”) imale su konkretan utjecaj na vidljivost sadržaja na društvenim mrežama. Mnogi tzv. mainstream mediji (HRT, RTL, Jutarnji list, Index i drugi) redovito su se pozivali na njihove provjere, čime je portal postao važan usmjerivač medijskog narativa.
> Na koje sve načine vlast u Hrvatskoj financira medije?
>Kako je Faktograf zbog Marušićevog teksta ograničio doseg
Laboratorijska hipoteza o podrijetlu virusa (“lab leak”) u ranijoj fazi (2020.–2021.) uglavnom je označavana kao teorija zavjere ili nedovoljno dokazana. Njihova batina najbolje se manifestirala na primjeru Matka Marušića, profesora emeritusa i dugogodišnjeg predavača imunologije i fiziologije na Medicinskim fakultetima u Splitu i Zagrebu.
Sve je počelo 2020. kada je prof. dr. sc. Matko Marušić u tekstu za Hrvatski tjednik krajem srpnja 2020. izjavio kako je epidemiju izazvao je umjetni virus napravljen u Kini te kako je COVID-19 ‘iscurio iz laboratorija’ u Kini.
One koji su taj tekst prenijeli, poput Naroda.hr, Faktograf je ‘nagradio’ ograničavanjem objava na Facebooku zbog iznošenja netočnih informacija.
Možda će vas zanimati
I Saša Ceci od Možemo dobiva Nagradu Grada Zagreba: Agresivno je gurao cjepivo, iako je priznao da o tome ne zna ništa
Fizičar Saša Ceci dobit će Nagradu Grada Zagreba zahvaljujući svojem djelovanju za vrijeme pandemije koronavirusa.
Kasnije, kada su tu mogućnost ozbiljnije počele razmatrati i američke obavještajne službe, Faktograf je ublažio stav, ali je ostao skeptičan prema tvrdnjama o namjernom stvaranju ili puštanju virusa.
>Prof. Marušić pučkoj pravobraniteljici: Podržavate li stvarno Faktografovu ‘istinu’?
>COVID i ljudska prava: Pravobraniteljica daje prednost tzv. fact checkerima umjesto znanstvenoj kritici?!
Portal nije priznao sistemsku pristranost. Predstavljali su se kao neovisni i vođeni isključivo činjenicama. Povremeno su priznavali da su neke ranije procjene bile nepotpune zbog ograničenih podataka u tom trenutku, ali nisu prihvatili kritike da su previše štitili vladin narativ i Stožer. Njihov utjecaj, posebice zbog suradnje s Facebookom, bio je značajan i dugoročno je doprinio polarizaciji hrvatskog društva tijekom COVID-pandemije.
Faktografovo djelovanje pokazuje tipični obrazac načina rada mainstream fact-checkera u većini zapadnih zemalja — u pravilu podupire službena stajališta (SZO, HZJZ, Vlada). Postali su zapravo alat za suzbijanje legitimne rasprave, posebice znanstvene, i cenzuru nepoćudnih mišljenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.