Predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće, Stephen Miran, održao je ovoga tjedna povijesni govor u Hudson institutu. U njemu je jasno izložio ekonomsku doktrinu za drugi mandat predsjednika Trumpa. U govoru je Miran predstavio opsežnu kritiku globalnog poretka koji je Amerika desetljećima podupirala. Iznio je argumentaciju zašto administracija želi odlučno preraspodijeliti teret održavanja globalnog mira i blagostanja.
Miran je započeo izlaganje tvrdnjom: Sjedinjene Američke Države pružaju ono što ekonomisti nazivaju ”globalnim javnim dobrima’‘, a to su, prije svega, vojna sigurnost i financijska stabilnost, zahvaljujući statusu dolara kao globalne rezervne valute. Ta dobra, rekao je, omogućila su najveće razdoblje mira i blagostanja u ljudskoj povijesti. No ona nisu besplatna. Američki vojnici i porezni obveznici snose trošak, dok strane zemlje, uključujući suparnike poput Kine, od toga nesrazmjerno profitiraju.
”Amerikanci plaćaju cijenu mira i blagostanja ne samo za sebe, već i za ne-Amerikance”, rekao je Miran.
Upozorio je da ovakav aranžman više nije održiv te da je predsjednik Trump odlučan u tome da okonča eru stranog “švercanja” na račun SAD-a. U području nacionalne obrane i međunarodne trgovine, Trumpova administracija traži ono što je Miran nazvao ”pravednijom raspodjelom tereta”. To znači restrukturiranje globalnih ekonomskih odnosa kako bi se stvarno odražavali troškovi i odgovornosti u održavanju međunarodnog sustava, piše Breitbart.
>Tko prosvjeduje diljem SAD-a protiv Trumpa i Muska?
Trošak dolara kao globalne rezervne valute
Miran se posebno osvrnuo na ulogu američkog dolara kao globalne rezervne valute, za koju tvrdi da ima štetne nuspojave za američko gospodarstvo. Status dolara kao rezervne valute stvara snažnu potražnju za američkom financijskom imovinom, poput državnih obveznica, što pak drži dolar jakim i američki izvoz skupim. Rezultat toga, rekao je Miran, jest propadanje američke industrijske proizvodnje. Od vrhunca industrijskog zapošljavanja u SAD-u, broj zaposlenih u tom sektoru pao je za više od trećine, a američki udio u globalnoj proizvodnji smanjen je za 40 posto.
Iako ekonomisti već dugo tvrde da se trgovinski deficiti s vremenom sami uravnoteže, predviđajući slabljenje dolara i ponovnu ravnotežu u trgovinskim tokovima, Miran je tu tvrdnju odlučno odbacio: ”Dugoročno razdoblje je već stiglo, a modeli su pogrešni”, rekao je.
Pod Bidenom, deficit se povećao na gotovo četiri posto BDP-a
Sjedinjene Američke Države bilježe stalne deficite tekućeg računa već pet desetljeća, a dolar je cijelo to vrijeme ostao snažan. Pod Bidenom, deficit se povećao na gotovo četiri posto BDP-a, u usporedbi s oko dva posto tijekom Trumpovog prvog mandata. Ovo nije privremena neuravnoteženost, tvrdi Miran, već strukturna mana globalnog sustava, ukorijenjena u jedinstvenoj financijskoj ulozi Amerike.
Pozvao je na novu strategiju kojom bi se druge zemlje prisilile da više doprinesu troškovima sustava na kojemu i same profitiraju. Države koje imaju koristi od američke sigurnosti i financijske stabilnosti trebale bi pridonositi kroz trgovinske ustupke, povećanu kupnju američkih proizvoda i izravna ulaganja u američku industriju. Prema Miranu, strane kompanije mogu potpuno izbjeći carine preseljenjem svojih tvornica u SAD. Čak je spomenuo i mogućnost da saveznici izravno uplaćuju sredstva u američku državnu blagajnu kao doprinos održavanju globalnog poretka.
>Trgovinski rat: EU predlaže protucarine od 25 % na robe iz SAD-a
Carine kao alat za resetiranje globalne trgovine
Središnji dio pristupa Trumpove administracije, rekao je Miran, jest korištenje carina, ne kao grube mjere protekcionizma, već kao alat ekonomske realnosti.
Odbacio je konsenzus među ekonomistima o carinama kao pogrešan. Smatra da je temeljen na zastarjelim teorijama koje ne uzimaju u obzir trajne trgovinske neuravnoteženosti i strukturne učinke statusa rezervne valute. Većina ekonomskih modela, rekao je Miran, pretpostavlja da su trgovinski deficiti prolazni i da carine neizbježno čine više štete nego koristi.
Ukazao je na ranije carine Trumpove administracije na Kinu kao dokaz koncepta. Kineska vlada, nesposobna spriječiti gubitak pristupa izvozu, dopustila je pad vrijednosti svoje valute. To je značilo da su kineski građani vidjeli pad svoje globalne kupovne moći — trošak koji je snosila Kina, a ne američki potrošači. Prihod, kako je Miran napomenuo, pomogao je financirati Trumpove porezne olakšice u njegovom prvom mandatu. Sada će slične carine pomoći financirati nove porezne olakšice i smanjenje deficita u drugom mandatu.
”Niži porezi za Amerikance, financirani dijelom prihodima koje pružaju strani subjekti, stvorit će ekonomski rast, dinamiku i prilike kakve naša zemlja nikada nije vidjela. To će donijeti novo Zlatno doba predsjednika Trumpa,” rekao je.
>Znate li koliko Hrvatska uvozi iz SAD-a, a koliko robe izveze u Ameriku?
Neprijateljske sile pokušavaju destabilizirati financijski sustav
Miran je napomenuo da carine nisu korištene isključivo za povećanje prihoda. Također su usmjerene na kažnjavanje i odvraćanje od varanja stranih vlada. To uključuje manipulaciju valutom, ilegalne subvencije ili necarinske prepreke koje isključuju američke proizvode. Međutim, prihod je veliki bonus, posebno kada se može ponovno iskoristiti za politike koje poboljšavaju konkurentnost SAD-a.
Prema Miranu, u ovoj situaciji radi se o vrlo važnim pitanjima. Neprijateljske sile pokušavaju uništiti američku industriju, destabilizirati financijski sustav i oslabiti sposobnost SAD-a da brani sebe i slobodni svijet. Ako se ne obnovi američka proizvodnja i ne uravnoteži globalni ekonomski teret, Amerika možda više neće moći održavati sustave koje je sama izgradila.
”Svijet i dalje može imati američki obrambeni kišobran i trgovinski sustav”, rekao je Miran, ”ali mora početi plaćati svoj pravi udio za njih.”
To je, u jednoj rečenici, ekonomska strategija Trumpa. To nije samo predizborni slogan ili instinkt za vođenje. To je sada politička i ekonomska doktrina koja ima intelektualnu snagu i moralnu jasnoću.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Breitbart
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.