Europski parlament u četvrtak je usvojio tri rezolucije kojima osuđuje teška kršenja ljudskih prava u Sudanu, Nigeriji i Pakistanu. Zastupnici su pozvali na odlučnije djelovanje Europske unije, uvođenje sankcija odgovornima za ratne zločine, jaču zaštitu vjerskih manjina i djevojčica te provođenje neovisnih istraga o zločinima.
Ratni zločini u Sudanu i poziv na sankcije
Najviše pozornosti u raspravi o Sudanu posvećeno je eskalaciji nasilja u gradu El-Obeidu, koji se nalazi pod opsadom Snaga za brzu potporu (RSF). Europski parlament najoštrije je osudio ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom sukoba te upozorio na sve težu humanitarnu katastrofu.
Zastupnici smatraju da Europska unija mora hitno povećati humanitarnu pomoć Sudanu i osigurati izravnu financijsku potporu lokalnim organizacijama koje djeluju na terenu, osobito u zdravstvenom sektoru. Istaknuli su i potrebu za uspostavom humanitarnih koridora kako bi se omogućila evakuacija civila i dostava pomoći ugroženom stanovništvu.
>Sudan na rubu ponora: Rat, glad i bolesti guraju milijune u humanitarnu katastrofu
Parlament je pozvao sve strane u sukobu da odmah prekinu napade na civile, uključujući seksualno nasilje, te da zaustave glad koja je posljedica rata. Zastupnici su osudili i svako strano uplitanje koje produljuje sukob, posebno opskrbu RSF-a oružjem, te zatražili da Europska unija uvede sankcije odgovornima za napade na civile i vanjskim akterima koji krše embargo Ujedinjenih naroda na oružje.
Također su pozvali da se RSF uvrsti na europski popis terorističkih organizacija te da se provedu neovisne istrage o navodnim ratnim zločinima uz proširenje nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda na cijeli teritorij Sudana.
Rezolucija je usvojena sa 476 glasova za, 28 protiv i 96 suzdržanih.
Osuda progona kršćana u Nigeriji
Druga rezolucija odnosi se na nastavak progona kršćana u Nigeriji, s posebnim naglaskom na masakr u selu Kawel. Europski parlament izrazio je sućut obiteljima žrtava i potporu kršćanskoj zajednici u saveznoj državi Plateau, ističući važnost zaštite slobode vjeroispovijesti.
Zastupnici su upozorili i na zabrinjavajući porast otmica, koje posebno pogađaju žene i djevojčice, te pozvali nigerijske vlasti da pojačaju borbu protiv terorističke skupine Boko Haram uz istodobno provođenje neovisnih istraga kako bi odgovorni bili privedeni pravdi.
>Između rata i šerijata: Kako žive malobrojni kršćani u Sudanu?
Osim sigurnosnih mjera, od vlade su zatražili jačanje zaštite civila, ulaganje u sustave ranog upozoravanja, regionalno posredovanje, održivo upravljanje zemljištem te mjere za poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom i rješavanje okolišnih uzroka sukoba.
Parlament je također pozvao posebnog izaslanika Europske unije za promicanje slobode vjere ili uvjerenja izvan EU-a da posebnu pozornost posveti sve težem položaju kršćana i drugih progonjenih vjerskih zajednica u Nigeriji.
Rezolucija je usvojena s 510 glasova za, jednim protiv i 86 suzdržanih.
>Europski parlament službeno proglasio postojanje ‘kršćanofobije’
Zaštita djevojčica i vjerskih manjina u Pakistanu
Treća rezolucija posvećena je slučaju 13-godišnje pakistanske kršćanke Marije Shahbaz, koja je u ožujku 2026. godine oteta, prisilno preobraćena na islam i prisiljena na brak sa svojim otmičarem. Europski parlament pozvao je pakistanske vlasti da djevojčici osiguraju pravnu pomoć, kontakt s obitelji i psihološku potporu.
Zastupnici ističu da slučaj Marije Shahbaz nije izoliran, nego predstavlja dio šireg obrasca kršenja ljudskih prava nad djevojčicama iz vjerskih manjina. Prema podacima Ujedinjenih naroda za 2025. godinu, među ženama i djevojčicama koje su bile žrtve prisilnog prelaska na islam kroz brak oko 75 posto bile su hinduistkinje, a 25 posto kršćanke.
>EU financira obrazovni sustav Pakistana koji promiče islamizaciju i diskriminaciju kršćana
Europski parlament pozvao je Pakistan da u cijelosti provede nacionalni okvir za sprječavanje dječjih brakova, uspostavi nacionalni mehanizam za rješavanje pritužbi obitelji otetih ili prisilno konvertiranih djevojčica te osigura neovisne i transparentne istrage u svim slučajevima koji uključuju maloljetnice ili navode o prisili.
Zastupnici su poručili da počinitelje treba kazneno goniti, ojačati pravosudni sustav i omogućiti siguran povratak otetih djevojčica njihovim obiteljima. Rezolucija o Pakistanu usvojena je jednoglasno dizanjem ruku.
>Mladi kršćanin u Pakistanu brutalno napadnut jer je odbio prijeći na islam
Sokol: Kršćani su najprogonjenija vjerska skupina na svijetu
Temu porgonjenih kršćana u Pakistanu inicirao je hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol:
„Kršćani su najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Zato Europska unija mora iskoristiti sve instrumente svoje vanjske i razvojne politike kako bi zaštitila položaj kršćana gdje god su izloženi progonu, nasilju i sustavnoj diskriminaciji.“
Potom je poseban naglasak stavio na stanje u Pakistanu, gdje se nad maloljetnim kršćanskim djevojčicama, kako je upozorio, provodi jedan od najtežih oblika vjerskog progona.
„U tom kontekstu posebno zabrinjavaju učestali slučajevi prisilne islamizacije kršćana u Pakistanu. Ondje se maloljetne kršćanske djevojčice otimaju, prisilno obraćaju na islam i prisiljavaju na brak sa svojim otmičarima. To nije samo teško kršenje ljudskih prava, nego i oblik vjerskog progona kojemu ne smijemo više okretati leđa.”, rekao je Sokol.
Zaključno je poručio da Europska unija ovo pitanje mora dosljedno otvarati u svim političkim i gospodarskim odnosima s Pakistanom te jasno pokazati da progon kršćana ne može ostati bez odgovora.
„Europska unija mora ovo pitanje dosljedno postavljati u svim svojim političkim i gospodarskim odnosima s Pakistanom i jasno dati do znanja da progon kršćana neće ostati bez odgovora“, zaključio je Sokol.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa