Sudan (sjeverni) je od izbijanja građanskog rata u travnju 2023. godine potonuo u jednu od najtežih humanitarnih kriza na svijetu. Milijuni su raseljeni, deseci tisuća ubijeni, a među najugroženijima su malobrojni kršćani. Prema World Watch Listu organizacije Open Doors za 2026. godinu, Sudan se nalazi na 4. mjestu među zemljama s najtežim progonima kršćana na svijetu (skok s 5. mjesta prethodne godine), s ocjenom 92/100.
Rat između Sudanskih oružanih snaga (SAF) i Snaga za brzu podršku (RSF) nije primarno vjerski, ali je stvorio ozračje bezakonja u kojem su kršćani postali lak plijen za obje strane, uz porast islamističkog ekstremizma.
Kršćani u Sudanu kroz političke promjene i rat
Kršćani u Sudanu čine oko 5 posto stanovništva, odnosno približno 2,2 milijuna prije rata. Većina ih živi u urbanim središtima poput Khartouma ili potječe iz južnih i planinskih područja. Povijest progona seže daleko unatrag, posebno u doba Omara al-Bašira (1989.–2019.), kada je šerijatski zakon donio brojne slučajeve progona. Prema ovom zakonu osobe koje bi s islama prešle na kršćanstvo (tzv. apostazija) bile su uhićivane i prisiljavane na pokajanje te povratak na islam, u suprotnom, bila bi im određena smrtna kazna.
Poznati slučaj Meriam Ibrahim najzorniji je primjer.
Meriam Ibrahim je žena koja je odrasla kao kršćanka, ali su sudske vlasti u Sudanu smatrale da je njezin otac bio musliman, pa su je prema tadašnjem zakonu tretirali kao muslimanku po rođenju. Na temelju toga, sud ju je 2014. godine optužio za apostaziju (odricanje od islama) jer se udala za kršćanina, što se prema tadašnjem sudanskom zakonu nije priznavalo kao valjan brak.
Uz optužbu za apostaziju, teretili su je i za preljub, jer brak s kršćaninom nije bio pravno priznat u sustavu koji je tada bio pod snažnim utjecajem šerijatskog prava.
Sud ju je u svibnju 2014. osudio na smrt vješanjem zbog apostazije te na 100 udaraca bičem zbog ”preljuba”. U trenutku presude bila je i trudna, a kasnije je u zatvoru rodila dijete.
Slučaj je izazvao snažnu međunarodnu reakciju i kritike organizacija za ljudska prava i vlada više zapadnih država. Nakon pritiska javnosti i diplomatskih reakcija, sud u Sudanu ju je u lipnju 2014. oslobodio i pustio na slobodu, a ona je ubrzo nakon toga napustila zemlju.
>Francuska: Sudanski migrant neće biti deportiran unatoč višestrukom paljenju i ubijanju
Ni danas nema bitnih promjena
Ovaj slučaj često se navodi kao primjer načina na koji su se optužbe za apostaziju i obiteljski zakoni u Sudanu u to vrijeme koristili u ograničavanju vjerske slobode i pravnog statusa žena i vjerskih manjina.
Nakon pada al-Bašira 2019. bilo je određenih poboljšanja, ali vojni udar 2021. vratio je utjecaj islamizma. Danas se stari zakoni i dalje koriste za diskriminaciju i gušenje vjerskih sloboda, a rat je dodatno pogoršao situaciju.
Kršćani trpe posljedice djelovanja obje zaraćene strane. Snage za brzu podršku (RSF), koje su nastale reorganizacijom i formalnim uključivanjem bivših milicija poznatih kao ”Janjaweed”, kao i Sudanske oružane snage (SAF), u pojedinim su slučajevima koristile crkvene objekte. Tijekom borbi dio crkava je tako uništen ili teško oštećen. Prema nekoliko izvješća, od početka rata oštećeno je ili uništeno više od 165 crkava.
Uz uništavanje crkvenih objekata, zabilježeni su i slučajevi proizvoljnih uhićenja te zlostavljanja. U siječnju i veljači 2025. u gradu Madani uhićeno je 19 kršćana koji su bili članovi Sudanskog vijeća crkava dok su se kretali prema mjestu za zajedničku molitvu. Prema navodima vjerskih organizacija, bili su pritvoreni bez jasnog pravnog objašnjenja, što pokazuje način postupanja prema vjerskim skupinama.
Također se u izvješćima navodi da kršćani imaju poteškoće u pristupu humanitarnoj pomoći u pojedinim područjima, osobito kada se pomoć distribuira lokalno i pod kontrolom naoružanih skupina. Posebno trpe osobe koje su prešle s islama na kršćanstvo. One često žive u strahu od pritiska obitelji, okoline i lokalnih vlasti.
>Belfast na rubu: Eskalacija prosvjeda nakon brutalnog napada sudanskog migranta
Posljedice rata i opstanak Crkve unatoč progonima
Rat je raselio preko 9 milijuna ljudi, stvorio glad i masovno seksualno nasilje. Kršćanske zajednice su desetkovane, mnogi su pobjegli, drugi se skrivaju i mole u tajnosti. Crkveni vođe žive pod prijetnjama, a vjernici se suočavaju s diskriminacijom na sudovima, poslu i u školama. Američko povjerenstvo za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF) upozorava da rat posebno pogađa ranjive vjerske manjine i stvara klimu straha.
Od prošle godine zabilježen je porast prisilnih prelazaka na islam te fizičko kažnjavanje onih koji to odbijaju.
Napadi na kršćane bili su najčešći u ruralnim područjima, međutim sada se sve više događaju i u urbanim sredinama s etabliranim crkvama. Vojni čelnici pojačali su nasilje nad kršćanima, prikazujući ih kao ”zapadne agente” u sklopu anti-zapadne propagande. Osim toga u područjima gdje vlada bezakonje raste organizirani kriminal, a kršćani su ondje često mete iznuda i nasilja.
Unatoč svemu, sudanska Crkva pokazuje iznimnu otpornost. Vjernici se okupljaju u tajnosti, dijele ono malo što imaju i mole za mir. Međutim, njihove priče o uništenim domovima, izgubljenim crkvama i svakodnevnom strahu rijetko dopiru do svjetskih medija.
Situacija u Sudanu pokazuje koliko rat dugoročno pogađa civile i vjerske zajednice koje žive u njegovoj neposrednoj zoni sukoba, ostavljajući ih u nesigurnosti i otežanim uvjetima života i djelovanja.
>Sudan se suočava s humanitarnom katastrofom
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
 je od izbijanja građanskog rata u travnju 2023. godine potonuo u jednu od najtežih humanitarnih kriza na svijetu.){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.