Pad Berlinskog zida i rušenje komunističkih režima u istočnoj Europi jedan je od ključnih događaja prošloga stoljeća. Nakon pada komunizma uslijedila je i njegova politička osuda što ga je izjednačilo sa nacional-socijalizmom i fašizmom.
Za razliku od Hrvatske, u Češkoj, bivšoj istočnoj Njemačkoj, u Slovačkoj, Poljskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj lustracija je provedena.
Najobuhvatnija lustracija je bila u (bivšoj) Čehoslovačkoj i Njemačkoj.
Čehoslovačka, tada jedinstvena država, prva je još 1991. godine donijela Zakon o nezakonitim postupcima komunističkog režima. Prema tom zakonu, zabranjuje se obnašanje važnih političkih dužnosti bivšim partijskim čelnicima koji su bili iznad lokalne razine vlasti te visokim časnicima milicije i svim suradnicima i dragovoljnim doušnicima StB-a na rok od pet godina, a “čistku” su prošle osobe za koje se moglo neosporno utvrditi da su osobno sudjelovale u kršenju ljudskih prava, mučenjima i iživljavanjima nad uhićenicima, dok sud mora podastrijeti dokaze njihove krivnje.
Lustracijskim zakonom iz 1991. godine obuhvaćeno je oko 140 tisuća ljudi, uglavnom pripadnika tajne službe, vojnih i milicijskih časnika te visokih partijskih dužnosnika. Zakon se odnosi na osobe koje su odgovorne za nezakonite postupke i povredu ljudskih prava te moralni pad u razdoblju od 1948. do 1989.
Rezultat takvog zakona je da nijedan od bivših dužnosnika Komunističke partije nije mogao dobiti nijedno od 9000 mjesta u državnoj službi – sudstvu, tužiteljstvu, obavještajnoj službi ili visoke pozicije u javnim medijima, u tvrtkama u vlasništvu države te na sveučilištu.
Zbog velikosrpske agresije i ratnog sukoba, Republika Hrvatska devedesetih godina nije provela lustraciju. Do lustracije nije došlo ni nakon okončanja rata kada se pitanje mirne reintegracije Vukovara nametnulo kao ključno političko pitanje. U međuvremenu, na vlast su 2000. došli oni koji su krenuli u projekt lustriranja onih koji su zagovarali lustraciju. Danas, zbog svega toga, na hrvatskoj političkoj sceni djeluju snage koje otvoreno zagovaraju državu iz koje je Hrvatska izašla uz mnogobrojne ljudske žrtve i materijalna razaranja, što političku scenu čini iznimno nestabilnom.
Stoga se pitanje lustracije u Hrvatskoj nameće kao ključno političko pitanje.
Cijeli tekst možete pročitati ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrsvijest.net
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.