Najnoviji skandal oko surogatstva u kojem je njemački političar desnog centra Jens Spahn podnio ostavku na mjesto predsjednika zastupničkog kluba vladajuće koalicije nakon što je optužen za licemjerje zbog korištenja usluga surogatstva u SAD-u kako bi dobio dijete sa svojim homoseksualnim partnerom, upalio je novi alarm.
Surogatstvo je u Njemačkoj zabranjeno i kažnjivo zatvorom do tri godine ili novčanom kaznom, pa je odlazak u inozemstvo put koji biraju mnogi parovi koji ne mogu imati djecu. U Hrvatskoj je, pak, nekoliko slučajeva u praksi otvorilo temu surogatstva kao društveno-političko-pravnog problema za koji se rješenje traži kroz pukotine za obilaženje zakona. No, najproblematičniji dio cijele priče je što u obilaženju hrvatskih zakona sudjeluju – sami sudovi.
>Unatoč zabrani surogatstva, predsjednik vladajućeg kluba CDU-a s partnerom kupio dijete u SAD-u
Zašto se u Hrvatskoj reklamira surogatstvo, iako je protuzakonito?
Surogatstvo je tema koju portal Narod.hr godinama prati i o njoj piše. Od početka ove godine, otkako je u temu, kroz slučaj djeteta iz Ukrajine, upleten i Ustavni i Upravni sud, o surogatstvu su počeli izvještavati i mainstream mediji.
Međutim, umjesto da upozoravaju na stravične posljedice ove profitabilne prakse na štetu majki i djece, mediji su se odlučili za posve drukčiju perspektivu. Ona se svodi na potenciranje afirmativnog pristupa prema praksi koja je u Hrvatskoj zakonom zabranjena.
Medijska percepcija surogatstva u Hrvatskoj je pozitivna što je rezultat dugogodišnje premreženosti medija i lijevo-liberalnih civilnih udruga čiji se ciljevi sustavno javno promiču. Jedan od takvih ciljeva je i promocija surogatstva kroz pritisak aktivista na institucije. Unatoč zakonskim zabranama, među lijevim aktivistima se traže, ali i nalaze, načini kako doskočiti situacijama u kojima zakon jasno kaže NE.
>U Hrvatskoj je surogatstvo zabranjeno, lijevo-liberalne udruge to nastoje promijeniti!
Surogatstvo je – trgovanje djecom
Surogatstvo je praksa koja dijete svodi na predmet narudžbe, a ženu na sredstvo za izvršenje takve narudžbe, odnosno rađanje radi novčane dobiti. Praksa poznaje dvije vrste surogatstva: komercijalno surogatstvo i takozvano “altruistično surogatstvo”.
Tzv. “altruistično surogatstvo” podrazumijeva iznošenje trudnoće i rađanje djeteta za nekog drugog bez novčane naknade. Komercijalno surogatstvo je isti proces, ali uz novčanu naknadu. Drugi oblik prakse je daleko češći, a u Hrvatskoj su oba zakonski zabranjena.
U surogatstvu sudjeluju naručitelj djeteta i trudnica koja je sprema iznijeti trudnoću, roditi i predati dijete naručitelju. O toj svojevrsnoj “primopredaji” djeteta obje strane potpisuju ugovor kojim se dogovaraju uvjeti procesa i određena svota novca. Vrlo često između obiju strana postoji i posrednik. Riječ je o pojedincu ili organiziranoj agenciji koja se bavi posredovanjem u surogatstvu.
Niz zemalja u Europi i svijetu ima i jasno definiran cjenik ove usluge o čemu smo također detaljno pisali.
>Sedam stvari koje trebate znati o surogatstvu
‘U najboljem interesu djeteta’
Hrvatski sudovi su djecu rođenu u inozemstvu putem surogatstva počeli upisivati u državnu maticu. Pritom tvrde da to čine isključivo radi zaštite prava djeteta, a ne radi odobravanja surogatstva. I dok surogatstvo u Hrvatskoj i dalje ostaje strogo zabranjeno, dio sudova ne pridržava se slova zakona. Da su neki sudski potezi izrazito pravno paradoksalni, pokazuje i potez Ustavnog suda koji je praktički otvorio vrata za uvoz djece kojoj se otimaju majke.
Ustavni sud Republike Hrvatske aktivističkim je potezom u siječnju ove godine zaobišao hrvatsko zakonodavstvo koje zabranjuje surogatstvo. USUD je sugerirao Upravnom sudu da dozvoli da se dijete naručeno u Ukrajini, odvojeno od biološke majke i dovedeno u Hrvatsku, upiše u Maticu rođenih.
Par iz Zagreba došao je putem surogatstva do djeteta u ratom pogođenoj Ukrajini. Prema svim dosad poznatim informacijama, platili su ženi, odnosno majci tog djeteta, da začne, nosi i rodi dijete u Ukrajini.
Ustavni sud vršio je pritisak na Upravni sud kršeći pritom krši više zakona RH. Ustavni sud sugerirao je Upravnom sudu da je upis u Maticu rođenih “u najboljem interesu djeteta”. Pritom je i u potpunosti ignorirao zakon koji zabranjuje surogatstvo.
>Upravni sud poslušao Ustavni i nagradio nabavljanje djeteta protuzakonitim surogatstvom!
Udruga UiO uputila otvoreno pismo USUD-u
Udruga U ime obitelji, potaknuta potezom Ustavnog suda, u otvorenom pismu Ustavnom sudu, detaljno je obrazložila kako je Ustavni sud ovom odlukom aktivistički zaobišao hrvatsko zakonodavstvo.
Udruga smatra da je odluka Suda u suprotnosti s jasno i nedvojbeno formuliranom zabrana surogatstva u Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji. Taj zakon ne priznaje takvo roditeljstvo u hrvatskom pravnom sustavu. UiO navodi da Ustavni sud ignorira i Obiteljski zakon, koji određuje da je majka djeteta osoba koja ga je rodila. Prema logici zakona, očinstvo se ne može upisati dok se ne utvrdi identitet majke u Maticu rođenih.
U slučaju surogatstva to nije učinjeno u skladu s tim propisima. U pismu se ističe kršenje čl. 7. Zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama. On isključuje mogućnost netočnog i nepravilnog upisa očinstva i majčinstva u slučaju zamjenskog majčinstva – što se, prema UiO, upravo dogodilo.
>Predsjednik USUD-a se pravda: Protivim se surogatstvu, ali priznajem njegove učinke
Okrugli stol u Saboru na temu surogatstva
Tema surogatstva kao društveno-političko-pravnog problema nametnula se prvih mjeseci ove godine kao užarena tema.
Tako se u Hrvatskom saboru se 26. veljače ove godine, u organizaciji Odbora za obitelj, mlade i sport, održao Okrugli stol pod nazivom “Surogat majčinstvo”.
Okrugli stol u Hrvatskom je saboru okupio predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, akademske zajednice, stručnjake iz sustava pravosuđa, ustavnog prava te organizacija civilnog društva kako bi se zajednički raspravilo o zakonskom uređenju, kontrolnim mehanizmima i pravnim i etičkim posljedicama surogatstva.
Premda je na spomenutom Okruglom stolu iznesen niz argumentiranih govora i zakonski utemeljenih stavova, surogatstvo i dalje ostaje tema nad kojom svekolika javnost mora bdjeti. Jer životi djece, bez iznimke, nikada i nigdje ne bi smjeli biti predmetom kupoprodajnih ugovora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.