Laički pokret protiv Sinodalnog puta: Njemački katolici žele braniti crkveni nauk

Skupina laika u Njemačkoj osnovala je udrugu Pro Fide Ecclesiae, novi pokret koji želi dati glas katolicima koji se ne osjećaju zastupljenima u Središnjem odboru njemačkih katolika (ZdK) niti saslušanima od strane Njemačke biskupske konferencije (DBK). Prema pisanju Kath.neta, inicijativa je osnovana prošle nedjelje u Offenbachu na Majni, a među njezinim osnivačima nalazi se i umirovljeni biskup Chura Marian Eleganti, jedan od najistaknutijih kritičara njemačkog Sinodalnog puta.

Pokretači udruge tvrde da u Njemačkoj postoji širok krug vjernika koji su „konzervativni u vrijednosnom smislu“, ostaju vjerni učiteljstvu Crkve, ali su isključeni iz crkvenih rasprava. Iako smatraju da takvi katolici nisu manjina u župama, upozoravaju da su postali gotovo nevidljivi u službenom dijalogu i medijskom prostoru.

Laički pokret u obranu crkvenog učiteljstva

Pro Fide Ecclesiae kanonski se definira kao laički pokret, nadahnut koncilskim dekretom Apostolicam Actuositatem o apostolatu laika, iako je otvoren i svećenicima te drugim članovima klera.

Glavni cilj pokreta jest jačanje katoličke vjere i promicanje čvrste privrženosti učiteljstvu Crkve, kao i povezivanje s drugim udrugama vjernika koje dijele isto usmjerenje.

Među osnivačima je i biskup Marian Eleganti, koji je svrhu inicijative sažeo riječima:

„Želimo braniti vjeru od heretičkih tumačenja i iskrivljavanja.“

Kritike Sinodalnog puta i Katholikentaga

Predsjednik udruge, odvjetnik Thommy Schott, izjavio je da je nedavni Katholikentag održan u Würzburgu pokazao koliko su mnogi vjernici počeli poistovjećivati pojedine prijedloge takozvanog „duginog svijeta“ s katoličkom vjerom.

Schott smatra da je do te zbrke došlo zbog jezika kojim se služe pojedini crkveni poglavari, ali i zbog načina na koji dio medija izvještava o toj temi.

„Izrazi koje su skovali promicatelji reformi pridonijeli su tim zabludama, baš kao i mediji, koji sve manje ispunjavaju svoju dužnost informiranja, a sve više prenose određeno stajalište“, rekao je.

Odvjetnik je izričito odbacio neke od glavnih zahtjeva koje zagovara njemački Sinodalni put.

„Vjerujemo da ukidanje celibata, ređenje žena i spolni moral koji je u suprotnosti sa Svetim pismom ne predstavljaju drukčiji način da se bude katolik – oni jednostavno nisu katolički“, izjavio je.

>Poljski biskupi odlučni: Odbacujemo Sinodalni put njemačke Crkve

„Raskol u Njemačkoj pogodio bi cijelu Crkvu“

Pokretači Pro Fide Ecclesiae smatraju da je smjer kojim je krenuo dio Crkve u Njemačkoj izazvao dubok osjećaj otuđenosti među brojnim vjernicima.

U tom je kontekstu Schott upozorio da bi mogući raskol u Njemačkoj imao posljedice za cijelu Katoličku Crkvu.

„Podjela Crkve u Njemačkoj znači podjelu sveopće Crkve, jer smo jedno“, istaknuo je.

Nova inicijativa želi ponuditi alternativu svim vjernicima koji žele ostati vjerni nauku i učiteljstvu Crkve.

„Pokazat ćemo da je vjera naših otaca istinska vjera“, poručio je predsjednik udruge te pozvao laike i pripadnike klera da se pokretu pridruže članstvom ili suradnjom, prenosi Infovaticana.

Na čemu Schott temelji svoju kritiku?

Umirovljeni biskup Chura Marian Eleganti i odvjetnik Thommy Schott u intervjuu za Fenix magazin objasnili su razloge osnivanja pokreta koji se protivi njemačkom Sinodalnom putu. U razgovoru su ustvrdili da žele okupiti katolike vjerne crkvenom učiteljstvu, upozorili na opasnost stvaranja “nacionalne Crkve” u Njemačkoj te pozvali papu Lava XIV. da zaustavi, kako navode, “sinodalna zastranjenja”.

Schott tvrdi da njemački Sinodalni put od 2019. godine stvara dojam kako predstavlja većinu njemačkih katolika, dok se, prema njegovim riječima, zanemaruje velik broj vjernika koji žele ostati vjerni crkvenom nauku. Smatra da su u sinodalne strukture uključeni uglavnom oni koji podržavaju predložene reforme, dok se protivnike marginalizira.

Prema njegovu mišljenju, zagovornici Sinodalnog puta određene prijedloge predstavljaju kao legitimne katoličke stavove, iako su, kako tvrdi, u suprotnosti sa službenim naukom Crkve. Navodi da se odbijanja iz Vatikana često prikazuju kao svojevrsna odobrenja ili barem kao poticaj za nastavak reformi, a kritike laika dočekuju se s podcjenjivanjem.

Schott upozorava da cilj njihove udruge nije postati “protuteža” njemačkom Središnjem odboru katolika (ZdK), nego očuvati jedinstvo sveopće Crkve i spriječiti stvaranje svojevrsne nacionalne Crkve u Njemačkoj. Ističe da slične tendencije vidi i u Švicarskoj te Austriji.

>Stanić: Njemački sinodalni put i njegova prijetnja zajedništvu KC tiče se i Crkve u Hrvata

Govoreći o konkretnim problemima, Schott tvrdi da dio njemačke Crkve nastoji promijeniti katolički identitet kroz prihvaćanje zahtjeva koji dolaze iz progresivnih i LGBT krugova, pri čemu se poziva na ono što naziva zahtjevima “duginih” pokreta. Smatra da se kroz takve inicijative želi izmijeniti tradicionalni nauk o spolnosti, braku i crkvenoj službi. Navodi i kako se, prema njegovoj procjeni, od oko 60 njemačkih biskupa tek desetak otvoreno suprotstavlja tom smjeru.

U intervjuu također kaže da njihova udruga od pape Lava XIV. traži da zaustavi ono što nazivaju “sinodalnim zastranjenjima” te da podupre biskupe koji ostaju vjerni dosadašnjem crkvenom učiteljstvu.

Što poručuje biskup Marian Eleganti?

Eleganti naglašava da osnivanje udruge ne smatra činom osobne hrabrosti, nego izrazom povjerenja u skupinu ljudi koja je, kako kaže, šest mjeseci pripremala projekt. Ističe da se ne žele voditi osobnim mišljenjima, nego isključivo učiteljstvom Katoličke Crkve, koje naziva njihovim “kompasom”.

Objašnjava da udruga nije isključivo laička jer se poziva na dekret Drugoga vatikanskog sabora Apostolicam Actuositatem, koji dopušta zajedničko djelovanje laika i klerika. Među osnivačima su, kaže, i svećenici, redovnici te nekoliko hrvatskih franjevaca.

Na pitanje zašto je inicijativa izazvala velik odjek u inozemstvu, Eleganti odgovara da brojni katolici i biskupi iz drugih zemalja već dulje vrijeme sa zabrinutošću prate razvoj događaja u Njemačkoj. Smatra da interes međunarodnih medija pokazuje kako mnogi dijele zabrinutost zbog smjera kojim ide Sinodalni put.

Na kraju poručuje da kao biskup ne namjerava odustati od zauzimanja za ono što smatra vjerom Crkve te da će u tome ustrajati “do posljednjega časa”.

Izvor: narod.hr/Infovaticana