Opći izbori u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 4. listopada 2026. godine, već mjesecima izazivaju veliku pozornost javnosti. Iako je do izbora ostalo još dosta vremena, politička kampanja odavno je počela, a najviše pažnje privlači utrka za Predsjedništvo BiH. Posebno će zanimljivi biti izbori za hrvatskog člana Predsjedništva, koji su posljednjih nekoliko izbornih ciklusa obilježeni političkim prijeporima među konstitutivnim narodima zbog preglasavanja Hrvata od strane brojnijih Bošnjaka. Naime, zbog postojećeg izbornog sustava hrvatskog člana mogu izabrati i birači koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati, što je u proteklim izbornim ciklusima dovelo do izbora Željka Komšića većinom bošnjačkih glasova. Hrvatske političke stranke godinama upozoravaju da takav način izbora narušava političku ravnopravnost Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda u BiH i traže izmjene Izbornog zakona. Uz pitanje legitimnog predstavljanja, predstojeći izbori donose i niz drugih tema koje će oblikovati političku budućnost Bosne i Hercegovine.
Izbori 4. listopada
Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 4. listopada 2026. godine.
Izbori se zbog njihove važnosti i sveobuhvatnosti položaja koji se popunjavaju čekaju s nestrpljenjem, a neslužbena kampanja odavno je počela.
Na općim izborima građani biraju Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, kao i skupštine županija u Federaciji.
Složenost izbornog sustava Bosne i Hercegovine proizlazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.
Država se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko distrikta, koji ima poseban status.
Članovi Predsjedništva biraju se izravno: birači u Federaciji BiH biraju bošnjačkog i hrvatskog člana, dok birači u Republici Srpskoj biraju srpskog člana. Zastupnici u parlamentima biraju se razmjernim izbornim sustavom, pri čemu se mandati raspoređuju prema broju osvojenih glasova političkih stranaka i kandidata.
Na općim izborima pravo glasa ima i brojna dijaspora koja je za neophodnu registraciju imala rok do 21. srpnja. Prijave za dopisno glasovanje bile su moguće elektroničkim putem.
>Izbori u BiH: Troje kandidata u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva
Tko su kandidati na Predsjedništvo?
Na općim izborima u Bosni i Hercegovini građani biraju tri člana Predsjedništva BiH: jednog bošnjačkog, jednog hrvatskog i jednog srpskog člana. Bošnjačkog i hrvatskog člana biraju birači u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok srpskog člana biraju birači u Republici Srpskoj.
Izbori za Predsjedništvo BiH, tijelo koje je zaduženo za vođenje vanjske politike, najvažniji su i najzanimljiviji, a neslužbena kampanja traje već mjesecima.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva kandidiraju se Denis Bećirović, aktualni član Predsjedništva BiH i kandidat Socijaldemokratske partije (SDP BiH), Bakir Izetbegović iz Stranke demokratske akcije (SDA), Semir Efendić iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu te Šuhret Fazlić, bivši gradonačelnik Bihaća.
Za hrvatskog člana Predsjedništva kandidati su Darijana Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), Slaven Kovačević iz Demokratske fronte te nezavisni kandidat Zdenko Lučić, kojeg podupire više hrvatskih oporbenih stranaka.
>Tko je Zdenko Lučić, kandidat petorke koji namjerava pokvariti planove Čoviću i Komšiću?
Za srpskog člana Predsjedništva kandidiraju se Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Nebojša Vukanović, kandidat oporbe u Republici Srpskoj.
Postoji mogućnost preglasavanja Hrvata
Na posljednjim dvama izborima hrvatski glasači su preglasni pa ih je predstavljao Željko Komšić, izabran većinom bošnjačkim glasovima. Naime, hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se s prostora entiteta Federacije BiH na dvije odvojene liste. No, za te liste mogu glasovati svi birači neovisno o nacionalnoj pripadnosti.
S obzirom na to da su bošnjački birači brojniji već su četiri puta Hrvatima birali Komšića.
Hrvatske političke stranke godinama prosvjeduju zbog preglasavanja Hrvata i traže izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se prestalo s tom praksom. Smatraju da Željko Komšić nije izraz političke volje bosanskohercegovačkih Hrvata i da nema izborni legitimitet.
Bez obzira na napore Hrvata u BiH, ali i Republike Hrvatske ovaj problem zbog nerazumijevanja s bošnjačke strane još nije riješen.
Važni rokovi
Nakon provjere i ovjere kandidacijskih listi, Središnje izborno povjerenstvo će sve valjane liste i kandidate objaviti do 20. kolovoza.
Službena predizborna kampanja počinje 4. rujna, potvrđivanje rezultata općih izbora zakazano je za 3. studenoga, a iznimno do 20. studenoga.
Noviteti na izborima
Na općim izborima u Bosni i Hercegovini planira se primjena novih tehnologija radi povećanja sigurnosti i učinkovitosti izbornog procesa. Na biračkim mjestima koristit će se biometrijski uređaji za provjeru identiteta birača putem otiska prsta, čime se sprječava glasovanje u ime druge osobe ili preminulih birača.
Osim toga, uvode se skeneri za elektroničko brojanje glasačkih listića, što bi trebalo ubrzati obradu rezultata. Novi sustav omogućit će brže dobivanje podataka o izlaznosti i osnovnim obilježjima birača te objavu preliminarnih rezultata nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta. Nakon toga slijedi službena provjera i ručno brojanje glasova radi potvrde konačnih rezultata.
>Darijana Filipović: Hrvatski entitet jedna od mogućnosti u BiH
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.