Iako Kazneni zakon Republike Srbije predviđa sankcije za poticanje na mržnju i netoleranciju na nacionalnoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, mediji u Republici Srbiji i dalje su ispunjeni govorom mržnje prema pripadnicima hrvatskoga naroda.
Jedan od takvih primjera je članak pod nazivom „Više se ne okreće” objavljen 23. ožujka 2017. u magazinu „Tabloid” broj 79 (385) u kojem se hrvatskog dopisnika hrvatskog časopisa „Hrvatska riječ” naziva „deklariranim ustašom za kojeg se zna da radi protiv Srbije” o čemu je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izvijestila Europsku komisiju.
Naime, Zakon o javnom informiranju i medijima Republike Srbije u svojem članku 75. zabranjuje objavljivanje ideja ili mišljenja kojima se potiče mržnja bez obzira na to je li objavom učinjeno kazneno djelo.
No već je poznata stvar kako su napadi na pripadnike hrvatske zajednice u Vojvodini i u Srbiji učestali, a reakcija nadležnih vlasti redovito izostaje.
Stoga je hrvatska zastupnica Marijana Petir više puta do sada reagirala te je vezano uz ovaj slučaj upitala Komisiju smatra li da Republika Srbija ima uspostavljene i samodostatne mehanizme da se bori s govorom mržnje ili je možda potrebno kroz zakonodavna rješenja pojačati mehanizme da se sankcioniraju takva ponašanja podsjećajući da se Republika Srbija nalazi u pregovaračkom procesu za pristupanje EU-u. S obzirom na još uvijek otvoreno poglavlje 23. „pravosuđe i osnovna prava”, zanimalo ju je stajalište Europske komisije o govoru mržnje prisutnom u srbijanskim medijima.
Iz odgovora koji potpisuje povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn, vidljivo je da je Europska komisija prepoznala ovaj problem, navodeći kako je „državno odvjetništvo Srbije u nekoliko navrata po službenoj dužnosti procesuiralo kaznene prekršaje s elementima diskriminacije, poticanja na nasilje i govora mržnje“ te kako je i u „posljednjem izvješću Komisije o Srbiji konstatirano da se govor mržnje često tolerira u medijima i da se treba sustavnije boriti protiv njega“.
I Europska komisija za borbu protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe smatra da je govor mržnje sve prisutniji u javnosti u Srbiji, čemu uvelike pridonose mediji. Navode kako iz tog razloga pozorno prate mjere koje poduzima Srbija, uključujući i one u okviru osposobljavanja i informiranja građana u pogledu borbe protiv zločina iz mržnje i osiguravanja učinkovitih istraga slučajeva.
Hahn navodi kako u tom kontekstu očekuju da će vlasti u Srbiji razmotriti rezultate nacionalnih mehanizama nadzora, posebice one pravobranitelja i povjerenika za zaštitu ravnopravnosti, te da će uskladiti nacionalno kazneno pravo s preporukama ECRI-ja. Osim toga, potrebno je i učinkovitije suzbijati govor mržnje informativnim kampanjama, obrazovnim mjerama i pravosuđem. Mjere za izgradnju kapaciteta trebale bi poboljšati osviještenost javnosti o ljudskim pravima, uključivati osposobljavanje o etici u medijima i osposobljavanje protiv govora mržnje te učvrstiti samoregulaciju medija.
Podsjetimo, Marijana Petir je o ovom problemu govorila i početkom ove godine, naglasivši kako svjedočimo snažnoj potpori EU Srbiji, bez da Srbija poštuje sve kriterije i europske vrijednosti.
„Da je tome tako govori napad Srbije na susjedne zemlje, odbijanje ulaska u NATO, veliki utjecaj Rusije, govor mržnje prema susjednim zemljama i provociranje sukoba. Srbija prijeti Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Kosovu. Takvo ponašanje ozbiljno doprinosi jačanju tenzija na zapadnom Balkanu“ zaključila je tada Petir te poručila kako Europska unija mora pokazati veći interes za zemlje zapadnog Balkana i pomoći im u njihovoj integraciji u Europsku uniju.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.