Francuska nastavlja borbu protiv infiltriranja Muslimanskog bratstva u sve pore francuskog društva. Predsjednik Emmanuel Macron zatražio je donošenje zakona, s pooštrenim administrativnim i financijskim kaznama za organizacije koje podržava Muslimansko bratstvo, do kraja ljeta.
Francusko Vijeće za obranu koje se bavi infiltriranja Muslimanskog bratstva u francusko društvo sastalo se u ponedjeljak 7. srpnja. Sastanak je sazvan nakon objave zapaženog izvješća o sve većem prodiranju Muslimanskog bratstva u sve sfere francuskog društva. Nakon objave izvješća, vlada je predstavila prve odgovore, koje je predsjednik Macron ocijenio nedovoljnim. Kritizirala ih je Marine Le Pen koja je rekla da su „polovične“.
>Belgijski političari traže istragu o Muslimanskom bratstvu: O čemu se radi?
Stoga je srpanjsko Vijeće za obranu trebalo pripremiti nove prijedloge za „jačanje mjera u borbi protiv separatizma“ referirajući se na zakon „kojim se jača poštovanje načela Republike“ donesen 24. kolovoza 2021., tijekom Macronovog prvog mandata. Prisutni su bili ministar unutarnjih poslova, ministar nacionalnog obrazovanja i ministar sporta.
Cilj – smanjiti mogućnost inozemnog financiranja džamija, udruga…
Na press konferenciji Macron je najavio uvođenje novih financijskih i administrativnih sankcija. Zatražio je izradu prijedloga zakona do kraja ljeta kako bi se on moglo provesti prije kraja godine.
Među planiranim mjerama je i uvođenje novog mehanizma za zamrzavanje novčanih i financijskih doprinosa, temeljenog na postojećim antiterorističkim alatima. Macron je također najavio proširenje administrativnog raspuštanja, koje se trenutno odnosi samo na pravne osobe, na fondove i zaklade. Cilj je smanjiti mogućnost inozemnog financiranja džamija, udruga ili kulturnih institucija, koje potom postaju ključna mjesta za širenje propagande Muslimanskog bratstva.
>Suptilna islamizacija Europe: Muslimansko bratstvo infiltrirano u glavne EU institucije
Predsjednik je također zatražio pooštrenje administrativnog režima zabrane nezakonitih publikacija, kao i mjere za borbu protiv poticanja na diskriminaciju i nasilje.
Zakon iz 2021. uveo je „ugovor o republičkoj obvezi“, posebno namijenjen udrugama koje traže javne potpore. Vijeće za obranu predvidjelo je administrativne kazne „s dnevnim novčanim kaznama“ za udruge koje su potpisale ugovor, ali se ne pridržavaju njegovih uvjeta.
Obuka imama i uloga države
Još jedna tema o kojoj se raspravljalo bila je obuka imama. To je česta tema u francuskoj politici u borbi protiv političkog islamizma. Vijeće je odlučilo „ojačati obuku imama“ kako bi se „zaista prekinula pretjerana ovisnost o zemljama podrijetla“. O tom se pitanju raspravlja godinama, ali još uvijek nije pronađeno zadovoljavajuće rješenje. Zakon iz 1905. o odvajanju Crkve od države propisuje da Francuska Republika ne smije financirati nijednu vjeru. Uključivanje države u obuku imama – što bi podrazumijevalo barem pravo nadzora nad tom obukom i potencijalno upravljanje javnim sredstvima kako bi se osigurala pravilna regulacija struktura za obuku – čini se teško provedivim.
Macron je na kraju najavio da se želi sastati s predstavnicima Forifa (Forum de l’islam de France), jednog od tijela osnovanih 2022. kao predstavnika muslimana u Francuskoj. Nekoliko tih udruga posljednjih je tjedana izrazilo zabrinutost zbog rizika „opasnih generalizacija“ koje promiče izvješće o infiltriranju Muslimanskog bratstva. Macron se branio od svake „teorije zavjere ili paranoičnog stava“, prenosi The European Conservative.
Što je Muslimansko bratstvo?
Podsjetimo, Muslimansko bratstvo, punim nazivom Društvo muslimanske braće, je vjersko-politička organizacija. Osnovano je 1928. u Ismailiji u Egiptu na temelju učenja Hassana al-Banne. Islamističke orijentacije, zalagala se za povratak Kur’anu i hadisu kao smjernicama za zdravo moderno islamsko društvo. Bratstvo se brzo proširilo po Egiptu, Sudanu, Siriji, Palestini, Libanonu i sjevernoj Africi. Procjenjuje se da je na svom vrhuncu krajem 1940-ih organizacija imala oko 500 000 članova.
Kako piše Hrvatska enciklopedija, Muslimansko bratstvo od kraja 1930-ih je politički aktivno te zagovara revoluciju radi stvaranja islamske države; oružane i terorističke akcije poduzima od sredine 1940-ih. Bilo je zabranjeno potkraj 1948. te ponovno nakon revolucije 1954. i neuspjela atentata na Gamala Abdel Nasera. Više tisuća pripadnika bilo je zatvoreno sredinom 1950-ih; potom politički utjecaj širi na Siriju, Libanon, Jordan, Saudijsku Arabiju i druge države.
Godine 1968. i 1970. oslobođen je veći dio zatvorenih članova, a organizaciji je zabranjeno sudjelovanje na izborima (1981. egipatske su vlasti ponovno masovno zatvarale pripadnike Bratstva). Kao vjerska organizacija legalizirano je 1984., a ostvaruje znatan društveni utjecaj političkim angažmanom preko pojedinih oporbenih stranaka i vjerskih ustanova te humanitarnom djelatnošću.
Pridonijelo je masovnoj narodnoj pobuni i padu Mubarakovog režima u Egiptu 2011. Na demokratskim izborima od studenog 2011. do siječnja 2012. pobijedila je stranka Muslimanskog bratstva – Stranka slobode i pravde, a njezin kandidat Muhammed Mursi izabran je za predsjednika Egipta. Nakon vojnog puča u srpnju 2013. Muslimansko je bratstvo zabranjeno, a više tisuća pripadnika organizacije je zatvoreno.
Protive se regionalnoj politici SAD-a i podupiru borbu protiv Izraela.
I druge zemlje u borbi protiv Muslimanskog bratstva
Nedavno smo pisali da belgijski političari pozivaju na službenu istragu u vezi Muslimanskog bratstva i njihove infiltracije u belgijsko društvo i institucije. Nedavna izvješća upozoravaju da Muslimansko bratstvo ima kontrolu u najmanje pet briselskih općina.
Izvješće u Švedskoj iz 2023. pružilo je dokaze da je vrlo utjecajna Islamska liga Švedske paravan za Muslimansko bratstvo koje djeluje prikriveno kako bi unaprijedilo islamističke ciljeve.
Muslimansko bratstvo navodno se infiltriralo u glavne europske institucije. Na primjer, Forum europske muslimanske mladeži i studentske organizacije (FEMYSO) – grupa koja ima snažne veze s Bratstvom. Grupa je primila financijska sredstva od Europske komisije, a njezini članovi bili su dobrodošli u Europskom parlamentu (EP). Druga nevladina organizacija povezana s Bratstvom, Europska mreža protiv rasizma, također je dobila platformu u EP-u, pisao je prošle godine European Conservative.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.