Gruzija se nepopustljivo suprotstavlja pokušajima destabilizacije i očajničkim pritiscima od strane EU-a da se promijene temelji tradicionalnog društva. Zadnji takav pritisak dolazi u obliku organiziranih prosvjeda na lokalnim izborima u listopadu, koji su eskalirali u pokušaj nasilnog prevrata. Naime, još od pobjede na izborima 2024. godine stranka Gruzijski san nailazi na oštre sankcije od strane Unije. Prema Bruxellesu, riječ je o rusofilnoj stranci koja krši ljudska prava, nedemokratična je i netransparentna. Zašto? Zato jer ne dopušta Bruxellesu da se miješa u njezine unutarnje poslove i nameće ljevičarske agende putem zakona i medija.
Posebno im je zasmetao tzv. zakon o transparentnosti vanjskog utjecaja. On traži da se organizacije s više od 20 posto stranog financiranja registriraju kao ”organizacije pod stranim utjecajem”. Ovim zakonom štiti se nacionalna sigurnost i institucionalna stabilnost, te se, suprotno od onoga što EU govori, jača sloboda govora u skladu s demokratskim načelima.
Slična je situacija i sa zakonom o obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika koji zabranjuje širenje rodne ideologije te štiti temeljne obiteljske vrijednosti.
Za sada EU otežava Gruziji put prema EU, a ukinula je i bezvizni sustav početkom 2025. godine.
Zakon o obiteljskim vrijednostima koji smeta Bruxellesu
Zakonom o obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika se prema tumačenju vlasti, nastoji zaštititi djecu od nametanja sadržaja i ideologija koje nisu u skladu s vrijednostima većinskog društva. Brak se zakonom definira isključivo kao zajednica muškarca i žene, onemogućuje se pravno i medicinsko priznanje tzv. ”promjene spola”. Također, pravo na usvajanje djece ograničeno je na heteroseksualne parove i pojedince u skladu s bračnim statusom.
Zakon isto tako uvodi zabrane za škole, medije i javne ustanove koje bi mogle širiti sadržaje vezane uz rodnu raznolikost ili istospolne odnose. Strogo se regulira javni govor, uključujući zabranu LGBT simbola, a predviđene su novčane kazne i konfiskacija materijala za kršenje ovih odredbi. Dodatno, zakon uređuje radne odnose u skladu s biološkim spolom te uvodi ”Dan časti obitelji i poštovanja roditelja” 17. svibnja, kao jasan odgovor na zapadnu LGBT agendu.
Reakcija iz Bruxellesa bila je oštra. Kao prvi odgovor, početkom 2025. suspendiran je bezvizni sustav za gruzijske dužnosnike i nositelje diplomatskih putovnica.
>Gruzija usvojila zakon o zaštiti obiteljskih vrijednosti: Zabranjuje istospolne brakove, promjene spola
Bezvizni sustav i sankcije EU-a
Naime u listopadu je EU odobrila nova pravila koja omogućuju lakšu suspenziju bezviznog režima za zemlje koje se smatra prijetnjom sigurnosti ili kršiteljima ljudskih prava. Gruzija je pritom u posebnom fokusu. Prema novim pravilima, EU bi mogla ciljati državne dužnosnike ako zaključi da dolazi do ”ozbiljnih kršenja ljudskih prava”. Mjera bi stupila na snagu 20 dana nakon službenog usvajanja.
Europska unija sada dodatno pritišće Gruziju zahtjevima za reforme u smjeru liberalno-demokratskih vrijednosti. Upozorava kako bi, u protivnom, i obični građani mogli izgubiti pravo na bezvizni sustav.
Ipak, za mnoge u Gruziji ovo nije samo pitanje političkih standarda. Riječ je o sukobu između očuvanja nacionalnog identiteta i suvereniteta s jedne strane, te sve većeg vanjskog uplitanja u unutarnje odluke države s druge.
Prosvjedi u Gruziji
Tijekom lokalnih izbora u listopadu 2025., u Tbilisiju su izbili masovni prosvjedi. Organizirali su ih opozicijske skupine i nevladine organizacije, uglavnom financirane iz inozemstva.
Naime, najveći oporbeni blokovi bojkotirali su izbore, tvrdeći da izborni sustav nije pošten i da vlast koristi institucije da bi ostala na vlasti. Nekoliko sati prije zatvaranja birališta, manja skupina prosvjednika pokušala je provaliti u predsjedničku palaču. Prema tvrdnjama vlasti, radilo se o pokušaju državnog udara.
Demonstranti su tražili tzv. reforme i povratak tzv. demokratskim standardima Europske unije. No za mnoge je to značilo pritisak za prihvaćanje ideoloških smjernica koje nisu u skladu s tradicionalnim vrijednostima većine gruzijskog društva. Vlast je ustrajala na očuvanju reda i zakonitosti, odbacivši pokušaje destabilizacije pod krinkom političkog aktivizma.
Nakon pokušaja državnog udara pet oporbenih čelnika suočilo se s kaznenim prijavama i uhićenjima.
Iako su zapadni promatrači požurili s optužbama o ”političkoj motivaciji”, gruzijske vlasti istaknule su potrebu obrane državnog suvereniteta i pravnog poretka. Prilikom prosvjeda dio aktivista i novinara priveden je zbog sumnje na širenje dezinformacija i poticanje nereda.
U kontekstu zaštite društvene stabilnosti i informacijske sigurnosti, donesene su mjere koje jačaju nadzor nad medijskim prostorom, posebice onim pod vanjskim utjecajem. Time se štiti javni interes od propagande i destabilizacijskih aktivnosti koje često dolaze iz krugova civilnog društva povezanih s inozemnim ljevičarskim agendama. Iako se ti koraci kritiziraju iz europskih krugova, za mnoge u Gruziji oni predstavljaju nužnu obranu suvereniteta, kulturnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti. Njih dio građana ne želi žrtvovati radi nametnutih ideoloških standarda.
>Narančasta revolucija u Gruziji: Što se događa u Tbilisiju i ima li sličnosti s Majdanom?
Odnosi s Rusijom
Odnosi između Gruzije i Rusije i dalje su opterećeni dubokim povijesnim i teritorijalnim prijeporima. Središnje mjesto u tim tenzijama zauzimaju dvije separatističke regije – Abhazija i Južna Osetija. Rusija i dalje održava de facto kontrolu nad tim područjima, koje je priznala kao neovisne države nakon rata s Gruzijom 2008. godine. Europska unija dosljedno osuđuje rusku okupaciju i militarizaciju tih regija. Smatra ih dijelom međunarodno priznatog teritorija Gruzije te poziva na poštivanje njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Dodatne tenzije izazvala je nedavna odluka Moskve o obnovi izravnih letova između Rusije i Abhazije, prvi put nakon više od deset godina. Taj potez međunarodna zajednica tumači kao namjerno narušavanje gruzijskog suvereniteta i provokaciju, a gruzijske vlasti su ga oštro osudile. Istodobno, Rusija nastavlja s politikom jačanja institucionalne povezanosti s obje regije, uključujući pojednostavljeno izdavanje putovnica i omogućavanje državljanstva stanovnicima tih teritorija. Takvi potezi dodatno produbljuju njihovu ovisnost o Moskvi i udaljavaju ih od bilo kakve integracije s Gruzijom.
Iako pojedini ruski dužnosnici u posljednje vrijeme govore o spremnosti na ”pragmatičnu suradnju” s Gruzijom, ti su pozivi uvjetovani prihvaćanjem trenutačnog stanja na terenu. Odnosno priznavanjem ruske kontrole nad Abhazijom i Južnom Osetijom. Gruzija, s druge strane, ustraje na stavu da potpuna normalizacija odnosa nije moguća dok se ti ”okupirani teritoriji” ne vrate pod njezin suverenitet.
Diplomatski odnosi između dviju zemalja i dalje su formalno prekinuti, a komunikacija se odvija samo u ograničenim tehničkim okvirima. Takva pozicija jasno pokazuje da se Gruzija nalazi u izuzetno složenoj geopolitičkoj situaciji – između europskih integracija i konstantnog pritiska susjedne sile koja u regiji nastoji očuvati svoj utjecaj.
>Orbán: Kad konzervativci pobijede, demokracija je dovedena u pitanje
Između ekonomskih interesa i geopolitičkog pritiska
Gruzija se nalazi u osjetljivoj ravnoteži između ekonomskih interesa i geopolitičkog pritiska, pri čemu su ekonomske veze s Rusijom jedan od ključnih izazova za njezine europske ambicije. Jedan od najvidljivijih primjera ove dileme je gruzijski vinski sektor. On predstavlja važnu granu izvoza i nacionalnog identiteta. Velik dio prodaje vina i dalje ide upravo na rusko tržište, što stvara snažnu ekonomsku ovisnost.
Dok dio proizvođača izražava želju za diverzifikacijom tržišta i većim usmjerenjem prema Europskoj uniji, mnogi upozoravaju na moguće posljedice. Naglo distanciranje od Rusije, tvrde, moglo bi imati ozbiljne gospodarske učinke za tisuće obitelji i lokalnih zajednica koje ovise o izvozu.
Osim trgovine, Rusija zadržava snažan utjecaj kroz niz drugih mehanizama. Investicije u ključne sektore poput energetike i infrastrukture ostaju važan alat ruskog pritiska. Istodobno, prisutnost u kulturnom i medijskom prostoru dodatno otežava otklon od Moskve.
Gruzija se tako nalazi između privlačnosti europskih integracija, koje zahtijevaju jasno distanciranje od Rusije, i realnosti ekonomske povezanosti s njom. Naglo prekidanje ekonomske suradnje ovih dviju zemalja moglo bi izazvati destabilizaciju. Ova dilema sve više oblikuje i unutarnju politiku zemlje, gdje se ekonomska racionalnost često sukobljava s težnjom za političkom emancipacijom.
Miješanje EU-a u unutarnju politiku Gruzije i ekonomska veza s Rusijom
Europska unija posljednjih mjeseci sve jasnije izražava zabrinutost zbog političkih i društvenih zbivanja u Gruziji. Više puta je upozoreno da bi bezvizni režim, uveden za gruzijske građane 2017. godine, mogao biti suspendiran ako se na zakonodavnoj razini nastavi opirati Bruxellesu. Kao prvi konkretan korak, EU je već suspendirala dio viznog režima. I to za nositelje diplomatskih i službenih putovnica, što je signal ozbiljnog pogoršanja odnosa.
Bruxelles od gruzijskih vlasti traži jasno i mjerljivo opredjeljenje za reformski smjer. Među glavnim zahtjevima su poštivanje ljudskih prava, sloboda medija, jačanje neovisnosti pravosuđa, transparentan rad nevladinih organizacija, kao i ukidanje ili izmjena zakona koji ograničavaju prava manjina. To uključuje i zakone o ”stranim agentima” i ”obiteljskim vrijednostima”.
Ako se ti zahtjevi ne ispune, EU razmatra čitav niz mogućih mjera. Od smanjenja financijske potpore, preko suspenzije pregovora o pristupanju, pa sve do političkih i gospodarskih sankcija. U konačnici, postoji i rizik da Gruzija izgubi kredibilitet kao kandidatkinja za članstvo u Uniji.
>Izbori u Gruziji: Vladajuća stranka pobijedila pro-EU oporbu
Tri puta i mogući ishod
Javno mnijenje u Gruziji još uvijek većinski podupire europski put, ali sve je prisutnija podjela. S jedne strane su građani i organizacije koje smatraju da članstvo u EU donosi stabilnost, bolji životni standard i dugoročne koristi. S druge strane, jača skepticizam zbog sporog napretka i postavljanja zahtjeva od EU-a koji zadiru u unutarnje poslove zemlje.
Sljedeća pitanja koja ostaju otvorena ključna su za budućnost zemlje. Hoće li vlada pod pritiskom javnosti i međunarodne zajednice pokrenuti tražene reforme kako bi očuvala europsku perspektivu? Koliko daleko će EU ići u vršenju pritiska prije nego što to bude percipirano kao miješanje u unutarnja pitanja? Hoće li Rusija, koristeći ekonomske i sigurnosne mehanizme, dodatno pojačavati svoj utjecaj, bilo kroz jačanje kontrole nad separatističkim regijama, bilo kroz širenje kulturne i financijske ovisnosti?
U takvom kontekstu moguća su tri scenarija razvoja situacije. Prvi podrazumijeva da Gruzija popravi odnose s EU, krene u reforme prema naputku Bruxellesa, obnovi pregovore o pristupanju i očuva bezvizni sustav. Drugi vodi daljnjem udaljavanju od EU-a, tj. donošenju sve represivnijih zakona po uzoru na ruski model te pogoršanju odnosa s Bruxellesom.
Treći, najvjerojatniji u kratkom roku, jest hibridna putanja gdje vlada zadržava retoriku europske orijentacije, ali u praksi vodi politiku pragmatične suradnje s Rusijom, izbjegavajući frontalne sukobe s EU, ali i ne ispunjavajući uvjete za stvarni napredak prema članstvu.
>Bartulica: Rusiji ne odgovara da situacija eskalira u Gruziji
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.