U ožujku ove godine Ujedinjeni narodi (UN) usvojili su rezoluciju kojom se poziva na financijske odštete za povijesne nepravde povezane s transatlantskim ropstvom afričkog stanovništva. Transatlantska trgovina robljem i rasno utemeljeno ropstvo opisani su kao ”jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti”. Ovo otvara pitanje kako se uopće povijesna odgovornost može pravno i politički definirati u međunarodnom pravu. Osim toga, transatlansko ropstvo samo je dio dugačke povijesti ropstva. U povijesti su i bijelci bili robovi, a na afričkom kontinentu upravo su crnci bili ti koji su prvi imali robove, daleko prije nego su tu praksu usvojili Europljani i Amerikanci.
Svakako je zanimljivo da su vidljivosti afričkih skupina koje se godinama bore za financijsku odštetu zbog ropstva doprinijele međunarodne ljevičarske organizacije kao i nevladine lijevo-liberalne udruge financirane od fondacija poput Otvorenog društva, Ford fondation ili Gates fondation.
>UN-ova rezolucija o ropstvu: Što je povijesna nepravda, a što ideološka interpretacija?
Tko je ‘pogurao’ UN-ovu rezoluciju o odštetama za ropstvo?
Afričke države, djelujući kroz Afričku uniju koja okuplja 54 države članice, postupno su kroz zajedničko političko djelovanje oblikovale i proširile međunarodni diskurs o povijesnim nepravdama ropstva i kolonijalizma. Unutar tog procesa posebno se istaknula Ghana, koja je u više navrata bila među aktivnijim državama u artikuliranju i diplomatskom zagovaranju pitanja financijske odštete za ropstvo (”reparatory justice”) u okviru Ujedinjenih naroda. Kroz koordinirane stavove Afričke unije, u suradnji s karipskim državama kroz CARICOM, pitanje povijesne odgovornosti postupno je pozicionirano kao dio šire međunarodne agende koja obuhvaća ljudska prava, razvoj i globalnu pravdu.
U tom širem procesu određenu ulogu u povećanju međunarodne vidljivosti imale su i zapadne nevladine organizacije te filantropske zaklade poput Otvorenog društva Georgea Sorosa. One kroz istraživanja, izvještaje i financiranje projekata doprinose artikulaciji i globalnoj komunikaciji tema vezanih uz ljudska prava i povijesne nejednakosti. Pridonose njihovoj većoj prepoznatljivosti i integraciji u globalni diskurs ljudskih prava.
>SAD tražio definiciju spola u UN-u, Hrvatska u paketu s EU odbila prijedlog
ECOSOC kao most između civilnog društva i međuvladinog UN sustava
U kontekstu financijskih odšteta za ropstvo, ECOSOC ima posrednu, ali važnu ulogu u oblikovanju međunarodnog diskursa, i to prvenstveno kroz svoj sustav uključivanja nevladinih organizacija u rad Ujedinjenih naroda.
ECOSOC je Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda (United Nations Economic and Social Council) i jedno je od šest glavnih organa UN-a.
Iako ECOSOC ne donosi odluke niti može pokrenuti ili usvojiti rezolucije o reparacijama, on omogućuje institucionalni okvir u kojem se ta tema uopće može sustavno pojavljivati u UN raspravama.
Kroz tzv. konzultativni status, određene nevladine organizacije koje se bave pitanjima ropstva, rasne diskriminacije i kolonijalnog nasljeđa dobivaju pristup UN forumima. One mogu sudjelovati na sastancima, podnositi izvještaje i organizirati događaje uz UN sjednice. Organizacije koje se bave povijesnim ropstvom i rasnom nejednakošću u UN okviru iznose analize koje spajaju povijesne, pravne i ekonomske argumente u korist ”reparatory justice”, odnosno šireg koncepta kompenzacije i priznanja povijesnih nepravdi.
Na taj način NGO sektor, kroz ECOSOC kanal, utječe prvenstveno na oblikovanje argumenata, istraživanja i pojmovnog okvira koji kasnije mogu preuzeti državne delegacije u UN-u. Međutim, sam ECOSOC ne sudjeluje u donošenju političkih odluka o reparacijama, niti ima ovlast obvezivanja država, nego funkcionira kao institucionalni most između civilnog društva i međuvladinog UN sustava.
>Pogledajte kako je UN ilustrirao objavu o dječjim brakovima
Utjecaj globalnih ljevičarskih organizacija na odluke UN-a
Velik broj NGO-a ima konzultativni status pri ECOSOC-u, gospodarskom i socijalnom vijeću UN-a. Taj status omogućuje im da sudjeluju na sastancima, predaju pisane izvještaje, organiziraju ”side evente” i izravno informiraju diplomatske delegacije. Međutim, taj sustav je izrazito širok i uključuje tisuće organizacija vrlo različite veličine i utjecaja, od globalnih humanitarnih mreža do lokalnih udruga.
U praksi, stvarni utjecaj dolazi iz manjeg broja velikih i institucionalno snažnih organizacija koje oblikuju međunarodni diskurs o ljudskim pravima i globalnoj pravdi. Među njima su globalne ljevičarske organizacije Human Rights Watch i Amnesty International. One redovito objavljuju izvještaje korištene u UN raspravama i od strane država pri formuliranju vanjske politike. Sličnu ulogu imaju i International Federation for Human Rights (FIDH) te Minority Rights Group International, koje proizvode analize o diskriminaciji, povijesnim nepravdama i pravnim okvirima zaštite manjina.
Među globalnim međunarodnim organizacijama postoje i organizacije specijalizirane za povijesne nepravde, kolonijalizm i rasnu nejednakost. Primjerice Anti-Slavery International, koja se bavi i povijesnim i suvremenim oblicima ropstva, te razne mreže povezane s globalnim pokretima za rasnu pravdu. Te organizacije ne predlažu UN rezolucije, ali stvaraju terminologiju i istraživačke okvire koji kasnije ulaze u diplomatski jezik, primjerice pojmove poput ”historical injustice” ili ”reparatory justice”.
>Human Rights Watch dijeli preko Hine packe Hrvatskoj; evo tko stoji iza te organizacije
Uloga Otvorenog društva i sličnih fondacija
Uz njih, posebno važnu ulogu imaju velike privatne zaklade i filantropske mreže koje financiraju istraživanja i NGO sektor. Open Society Foundations Georgea Sorosa je jedan od najznačajnijih aktera u tom smislu. Financira širok spektar organizacija koje se bave ljudskim pravima, demokracijom i rasnom jednakosti. Njihov utjecaj nije izravan politički, nego se ostvaruje kroz financiranje projekata, istraživačkih centara i NGO-a koji sudjeluju u UN raspravama.
Sličnu, ali manje ideološki profiliranu ulogu ima Ford Foundation, koja desetljećima financira programe vezane uz društvenu i rasnu pravdu te rodnu ravnopravnost. Često podupire akademske i pravne institucije koje proizvode analize korištene u međunarodnim forumima.
Open Society Foundations (OSF) i Ford Foundation zajedno godišnje ulažu više od milijardu dolara u širi sektor ljudskih prava i društvene pravde.
Međunarodne organizacije poput Amnesty Internationala ili Human Rights Watcha financirane su od ovih zaklada desecima ili stotinama milijuna dolara godišnje.
Važno je naglasiti da te zaklade ne sudjeluju u formalnim UN odlukama niti imaju institucionalnu ulogu u glasanju. Njihov utjecaj je posredan i odvija se kroz financiranje, istraživanja i jačanje kapaciteta NGO-a koji potom sudjeluju u UN procesima. Time se stvara tzv. ”policy pipeline” u kojem ideje putuju od akademskih i civilnih krugova, preko NGO mreža, do državnih delegacija koje ih mogu uključiti u prijedloge rezolucija.
Ključna točka u razumijevanju UN sustava jest da NGO-i i filantropske organizacije ne upravljaju odlukama Ujedinjenih naroda, nego sudjeluju u oblikovanju diskursa i informacija koje države koriste kada same donose odluke. UN ostaje međuvladina organizacija u kojoj isključivo države imaju pravo odlučivanja, dok NGO sektor djeluje kao važan, ali neformalan izvor stručnog i političkog utjecaja.
>Milijarde eura bez nadzora: EU financira nevladine organizacije bez jasne kontrole
Mreža ‘manjih’ ljevičarskih organizacija koje se kroz ECOSOC bore za ‘rasnu pravdu’ i reparaciju
Među krovnim nevladinim organizacijama koje u sklopu svojih programa traže i financijsku odštetu za nepravdu nanesenu crncima transatlanskim ropstvom i kolonijalizmom su među ostalima N’COBRA, NAACP, NAARC, Reparations Now, IBW, M4BL, The Reparations Collective, Indivisible, BLM, MoveOn…
National Coalition of Blacks for Reparations in America (N’COBRA) jedna je od najstarijih i najvažnijih organizacija specijaliziranih isključivo za pitanje financijskih odšteta Afroamerikancima. Osnovana je 1980-ih i djeluje kao široka koalicija aktivista, pravnika i organizacija. One zagovaraju pravno i političko priznanje štete nastale ropstvom i njegovim dugoročnim posljedicama. N’COBRA se fokusira na zakonodavne inicijative, uključujući podršku prijedlogu H.R.40 u američkom Kongresu, koji traži službenu komisiju za proučavanje mogućih oblika financijskih odšteta.
NAACP (National Association for the Advancement of Colored People) jedna je od najutjecajnijih organizacija za građanska prava u SAD-u. Iako nije isključivo posvećena financijskim odštetama za ropstvo, NAACP ih službeno podržava kao dio šire borbe protiv strukturne nejednakosti i rasne diskriminacije. Organizacija koristi svoj politički i pravni utjecaj kako bi zagovarala formiranje federalnih komisija i institucionalnih mehanizama koji bi istražili i eventualno predložili oblike financijskih odšteta.
Među ostalim financirana je milijunima dolara i od Otvorenog društva kroz razne programe:
The National African American Reparations Commission (NAARC) djeluje kao politički i stručni forum koji razvija konkretne modele financijskih odšteta. Najpoznatiji je po svom ”10-point planu” koji obuhvaća financijsku kompenzaciju, obrazovne programe, zdravstvenu skrb i ekonomski razvoj zajednica. NAARC pokušava pretvoriti koncept financijskih odšteta u praktične političke prijedloge koji se mogu primijeniti na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Reparations Now i slične lokalne kampanjske mreže djeluju na razini gradova i saveznih država u SAD-u. Njihov fokus je na konkretnim političkim inicijativama, poput gradskih komisija koje razmatraju modele financijskih odšteta i pilot-projekata kompenzacije za afroameričke zajednice.
The Movement for Black Lives (M4BL)
Institute of the Black World 21st Century (IBW) je think tank koji povezuje akademska istraživanja i politički aktivizam. Njegova uloga u pitanju financijskih odšteta je razvijanje teorijskih i ekonomskih okvira koji opravdavaju i strukturiraju ideju financijskih odšteta na globalnoj razini. IBW često surađuje s drugim organizacijama i političkim akterima u oblikovanju prijedloga javnih politika.
The Movement for Black Lives (M4BL) je široka koalicija organizacija koja u svom političkom programu uključuje i zahtjev za financijskim odštetama. Njihov pristup povezuje pitanje financijskih odšteta s širim zahtjevima za ekonomsku pravdu, reformu policije i borbu protiv strukturnog rasizma. M4BL ima značajan utjecaj na suvremeni politički diskurs kroz svoje javne platforme i političke dokumente. 2021. godine su od Otvorenog društva primili čak 18 milijuna dolara kroz dva programa.
The Reparations Collective je organizacija koja se fokusira na promicanje financijskih odšteta kroz obrazovanje, aktivizam i međunarodnu suradnju. Njihov rad uključuje podizanje svijesti o povijesnim nepravdama i zagovaranje konkretnih politika kompenzacije na lokalnoj i globalnoj razini.
BLM, Indivisible, MoveOn..
Black Lives Matter (BLM) nije isključivo organizacija za financijske odštete, ali je dio šireg pokreta koji uključuje tu temu u okviru borbe protiv sustavnog rasizma. Pojedine BLM mreže i lokalne organizacije podržavaju financijske odštete kao dio šireg zahtjeva za društvenom i ekonomskom pravdom.
Indivisible je ljevičarska organizacija koja za sebe kaže da djeluje u području ”obrane demokracije i političke mobilizacije” u SAD-u. Iako nije specijalizirana za financijske odštete za ropstvo, povremeno podržava šire inicijative vezane uz rasnu pravdu i strukturne nejednakosti koje uključuju i rasprave o financijskim odštetama. Aktivna je i na drugim područjima – uglavnom vezanima za akcije protiv Trumpove politike. Sudjelovala je i u organizaciji prosvjeda protiv ICE-a i Tesle. Indivisible je od Open Society Foundations, u razdoblju od 2017. do 2023. primio više od 7,6 milijuna dolara.
MoveOn je jedna od najvećih digitalnih ljevičarskih mreža u SAD-u koja se bavi političkom mobilizacijom i kampanjama. Ona nije fokusirana isključivo na financijske odštete, ali u okviru svoje šire agende podržava politike koje uključuju rasnu jednakost i povijesnu pravdu, što ponekad uključuje i podršku raspravama o financijskim odštetama. Od Otvorenog društva također prima milijunske iznose.
>Spontana pobuna protiv ICE-a?! Tko stvarno stoji iza prosvjeda koji tresu Ameriku
Rasprava o financijskim odštetama za ropstvo danas je manje pitanje povijesne pravde, a više politički i ideološki projekt koji se kroz UN i mrežu nevladinih organizacija nastoji institucionalizirati na globalnoj razini. Iako inicijativa dolazi iz afričkih i karipskih država, njezinu vidljivost i utjecaj uvelike oblikuju zapadne ljevičarske NGO mreže i fondacije koje kroz financiranje i političke okvire guraju određeni narativ u međunarodne institucije.
Pritom ostaje ključno pitanje može li se povijest selektivno tumačiti i pravno retroaktivno vrednovati, te tko uopće određuje kriterije odgovornosti za događaje iz prošlosti. Zbog toga su zahtjevi za financijskim odštetama instrument političkog pritiska, a ne pravno održiva i provediva rješenja u međunarodnim odnosima.
*Ovaj je članak plod istraživačkog novinarstva redakcije Narod.hr-a. Neovisno i profesionalno novinarstvo važno je za demokraciju u svakom društvu. Podržite rad portala Narod.hr putem DONACIJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa