Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak je predložila i zajednički instrument za povećanje vojnih izdvajanja diljem Europske unije. Petodijelnim planom za povećanje obrambenih troškova, državama članicama EU-a omogućilo bi se korištenje do 150 milijardi eura u zajmovima. Time bi se svaka članica pobrinula sama za sebe. No, s druge strane spominje se i zajednička vojska EU. Pitanje je koliko bi trebalo da se ustroji i kako bi funkcionirala?
> Obrana ključno pitanje EU-a: Hrvatska još tapka u mjestu po pitanju vojnog roka
“Ponovno naoružanje Europe” naziv je plana kojim bi se otključalo do 800 milijardi eura dodatnih sredstava za obranu u nadolazećim godinama. Ove je prijedloge von der Leyen iznijela u pismu nacionalnim vladama u utorak ujutro. Sve to dolazi nakon odluke bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da obustavi svu vojnu pomoć Ukrajini.
“Europa je spremna masovno povećati svoja obrambena izdvajanja, kako bi odgovorila na hitne sigurnosne izazove i podržala Ukrajinu, ali i kako bi dugoročno preuzela više odgovornosti za vlastitu sigurnost,” izjavila je von der Leyen.
Iščitava se udaljavanje europskih država od NATO saveza. Po pravilima EU državni deficit bilo koje članice ne bi smio prelaziti 3 posto BDP-a. Ako se to dogodi, ona ulazi u tzv. proceduru prekomjernog deficita, i primorana je smanjivati preveliki manjak za 0,5 posto godišnje.
Dvije nejasnoće
Nejasno je hoće li biti postavljeni bilo kakvi uvjeti za vojnu potrošnju kako bi se spriječilo da već visoko zadužene zemlje ne uđu u još veće dugove. U sklopu navedenog plana se nude i povoljni krediti državama koje žele povećati vojnu potrošnju. Novi instrument bio bi namijenjen za nabavku svih vrsta vojne opreme, uključujući topništvo, rakete, streljivo, i bespilotne letjelice.
Nejasno je i što se još uvijek ne zna otkud bi taj novac trebao doći. Moguće je da će se djelomično financirati sa 93 milijarde eura neiskorištenih sredstava iz fonda za oporavak nakon pandemije Covid-19 koji je pokrenut 2021.
EU i zajednička vojska
Inače, Europska unija uzbunjena je signalima iz Washingtona koji dovode u pitanje opstanak NATO saveza u sadašnjem formatu. NATO savez osnovan je radi obrane Europe od mogućeg napada Sovjetskog Saveza i sukoba s Istočnim blokom.
Postoji i druga strana priče u kojoj se umjesto da se svaka članica pobrine za sebe, spominje zajednička vojska EU. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu prije desetak dana poručio je kako je došlo vrijeme za “osnivanje europske vojske” povuče li SAD svoje vojnike iz Europe. 2018. francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je da će EU jednoga dana vjerojatno imati svoju vojsku. Šefica europske komisije Ursula von der Leyen je 2021. spominjala potrebu za Europskom obrambenom unijom, a lani je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio da bi EU trebala osnovati kombiniranu vojsku za čuvanje mira i sprečavanje sukoba.
>Von der Leyen bilda EU obranu, a sjetite se što je radila kao njemačka ministrica obrane
Vojni analitičar Marinko Ogorec za N1 kaže kako bi trebalo jako dugo da se takva vojska ustroji.
“Za osnivanje oružanih snaga potrebno je izuzetno dugo razdoblje. Ili imate situaciju kakvu smo imali u Hrvatskoj kada smo zbog rata morali u hodu osnivati vojsku. No, to nije bila ista priča. Ovdje bi se radilo o koalicijskoj vojsci.”
Ogorec kaže kako u svim tim raspravama nema jasnih parametara o eventualnim europskim oružanim snagama.
“Tko bi bio na čelu te vojske? Komu bi bila podređena? Kakva bi bila hijerarhija zapovijedanja, a kakva struktura postrojbi? Koliko bi i na koji način pojedina država članica participirala? Gdje bi te snage bile smještene? Kako bi bile financirane, a kako obučavane? Puno je pitanja koja nitko još nije ni postavio, a kamoli dao odgovor”, ističe ovaj vojni analitičar.
Što je s nuklearnim oružjem?
“Ne zaboravimo da u Europi postoje dvije zemlje s nuklearnim oružjem – Francuska i Velika Britanija koja nije članica EU-a. Time EU može računati samo na Francusku kao nuklearni oslonac eventualne europske vojske. Velika Britanija bi na to mogla reći da nije članica EU-a i da kao takva nema ni obveza ni interesa sudjelovanja u europskim oružanim snagama te bi se vjerojatno okrenula savezništvu s SAD-om. Na kraju krajeva, i to nuklearno oružje Velika Britanija ima zahvaljujući SAD-u. Oni nisu razvili svoj samostalni nuklearni program kao Francuska”, napomenuo je Ogorec.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa