Skandinavske zemlje promijenile su migracijsku politiku koja rađa plodom. Nakon što je Švedska prošle godine zabilježila najmanji broj tražitelja azila u posljednjih 50 godina, to je za rukom pošlo i Danskoj. Naime, broj tražitelja azila kojima je odobrena zaštita u Danskoj dosegao je jednu od najnižih razina u desetljećima.
U 2024. samo je 860 osoba dobilo azil, što je tek drugi put u više od 40 godina da je taj broj pao ispod 1000, prema podcima Danske imigracijske službe. Azil u Danskoj prošle godine je zatražilo 2300 migranata, većina iz Sirije i Afganistana, javlja The European Conservative.
>Švedska stala na kraj migracijama: Nakon 50 godina manje je useljenih nego iseljenih
U 2022. broj prihvaćenih tražitelja azila iznosio je 1.403, a 2023. njih 1.343. U 2024. bilježi se drastičan pad u odnosu na brojke iz useljeničke krize 2015. kada je više od 10.000 ljudi dobilo azil.
Stroga migracijska politika
Ministar useljavanja i integracije Kaare Dybvad Bek istaknuo je strogu imigracijsku politiku Danske kao razlog niskih brojeva.
>Njemačka u borbi s migrantima: Kako su druge zemlje promijenile svoju politiku otvorenih vrata?
“Ključno je za naše društvo i koheziju da imamo nizak priljev tražitelja azila kako bi integracija mogla nastaviti”, rekao je. “Zbog toga sam zadovoljan što trenutno imamo mali priljev tražitelja azila i mali broj odobrenih dozvola za azil. Potpuno sam uvjeren da možemo zahvaliti našoj strogoj useljeničkoj politici za mali broj azilanata.”
>Danska uvodi kontrolu na granici sa Švedskom: Ne želimo ‘švedske prilike’
Brojke ne uključuju ukrajinske izbjeglice, koje spadaju pod poseban zakon koji osigurava da oni kao izbjeglice iz tekućeg rata mogu raditi ili pohađati školu u Danskoj. Otprilike 40.000 Ukrajinaca potražilo je utočište u Danskoj, a njih 11.000 ponovno je napustilo zemlju.
Prije nego što je Danska potpisala Ugovor iz Maastrichta 1993. godine, osigurala je izuzeće od useljeničke politike EU-a.
Danski model
Podsjetimo, Danska ima jedan od najučinkovitijih modela borbe protiv migracija. Iako je godinama bila otvorena migrantima, posljednjih godina mijenja svoju politiku, a rezultati su napokon vidljivi u prošloj godini.
>Nordijske zemlje zajednički protiv ilegalnih migranata
Kako bi ograničila priljev migranata, Danska je posljednjih godina pooštravala zakone i mjere. Danska je uvela stroža pravila za spajanje obitelji. Između ostalog, migranti moraju imati dovoljno velike prihode prije nego što mogu dovesti rođake. Smanjenje su i socijalne naknade za migrante, a tražitelji azila s gotovinom ili drugim dragocjenostima u vrijednosti većoj od 10.000 danskih kruna (preračunato oko 1.344 eura) doprinose troškovima svog boravka.
>Danska: Vlada želi pojednostaviti deportaciju stranih kriminalaca
Danska je 2023. ukinula boravišne dozvole za sirijske izbjeglice, proglasivši neke dijelove ratom razorene zemlje sigurnima za povratak. Općenito, za procjenu zahtjeva za azil, okolnosti u matičnoj zemlji tražitelja azila uzimaju se u obzir po regijama. Tako je moguće da podnositelj zahtjeva iz zemlje u kojoj vladaju nestabilnost i rat ne dobije boravišnu dozvolu, ako je situacija u njegovom dijelu zemlje stabilna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa