Europa je, čini se, sve svjesnija problema koje nose ilegalne migracije. Dokaz tomu je Njemačka koja je ovih dana proširila mjere kontrole na sve svoje granice. Dok s jedne strane dolaze kritike, države poput Švedske i Danske već neko vrijeme rade na strožim migracijskim politikama.
Iako godinama liberalna, Njemačka u posljednje vrijeme radi na pooštravanju migrantske politike. Njemački povjerenik za migracije Joachim Stamp predložio je čak deportaciju migranata koji ilegalno ulaze u Europsku uniju preko njezinih granica s Bjelorusijom u Ruandu. Jedan od koraka za bolju kontrolu ilegalnih migracija bilo je uvođenje kontrole na istočnim i južnim kopnenim granicama. No, od ponedjeljka ta se mjera proširila i na sjeverne i zapadne granice.
>Njemačka pooštrila granične kontrole: Orban podsjetio na kaznu Mađarske
Nije Njemačka jedina. Mnoge zemlje EU-a mijenjaju svoje migracijske politike. Najbolji primjer promjena paradigme u odnosu na migrante su možda Švedska i Danska. Nekada liberalne zemlje, pod sve većim utjecajem migrantskog kriminala, odlučuje su se oštro izboriti s ilegalnim migracijama.
>Njemački povjerenik za migracije predlaže plan deportacije migranata u Ruandu
Švedska
Švedska je desetljećima bila blagonaklona prema migrantima. Do 2022. godine oko 20 posto od 10,6 milijuna stanovnika Švedske bilo je rođeno u inozemstvu. No, neuspješna integracija migranata bila je presudna za promjenu politike. Vjetar u leđa za promjenu migracijske paradigme bile su kriminalne bande švedske koje u zadnje vrijeme haraju gradovima. Njihove članove čine većinom migranti.
Stoga je švedska migracijska politika počela promjenama paradigme. Promjene uključuju pooštravanje uvjeta za državljanstvo, korištenje DNK analize za identifikaciju pojedinaca migranata, ograničavanje izdavanja boravišnih dozvola na temelju humanitarnih razloga, nametanje strožih uvjeta za vize za spajanje obitelji i uklanjanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za radnu vizu nakon odbijanja zahtjev za azil.
>Švedska stala na kraj migracijama: Nakon 50 godina manje je useljenih nego iseljenih
Vladini napori ove godine su urodili plodom. Švedsko Ministarstvo pravosuđa nedavno je objavilo da je država na putu da ove godine registrira najmanji ukupan broj tražitelja azila od 1997. godine. I to nakon što je prvi put u zadnjih 50 godina dosegla ‘neto migraciju’. Što znači da je više ljudi otišlo 2024. nego stigao.
>Tko su švedska ‘djeca vojnici’ koju vrbuju bande?
Prema brojkama Švedske agencije za migracije, do sada je u zemlji 2024. registrirano samo 5600 zahtjeva za azilom, što predstavlja pad od 27 % u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U isto vrijeme, emigracija (ili ”povratna migracija”) porasla je za preko 60 %—posebno među ljudima rođenim u Iraku, Somaliji i Siriji—što je do danas rezultiralo izlaznim neto ‘viškom’ od oko 5700 ljudi.
Danski model
Jedan od najučinkovitijih modela borbe protiv migracija ima Danska, koja je također dugo bila otvorena migrantima. Usporedbe radi, prošle godine azil u Danskoj zatražilo je 2482 migranata, dok je u Njemačkoj azil zatražilo 352.000 ljudi.
>Danska uvodi kontrolu na granici sa Švedskom: Ne želimo ‘švedske prilike’
Kako bi ograničila priljev migranata, Danska je posljednjih godina pooštravala zakone i mjere. Danska je uvela stroža pravila za spajanje obitelji. Između ostalog, migranti moraju imati dovoljno velike prihode prije nego što mogu dovesti rođake. Smanjenje su i socijalne naknade za migrante, a tražitelji azila s gotovinom ili drugim dragocjenostima u vrijednosti većoj od 10.000 danskih kruna (preračunato oko 1.344 eura) doprinose troškovima svog boravka.
>Nordijske zemlje zajednički protiv ilegalnih migranata
Danska je 2023. ukinula boravišne dozvole za sirijske izbjeglice, proglasivši neke dijelove ratom razorene zemlje sigurnima za povratak. Općenito, za procjenu zahtjeva za azil, okolnosti u matičnoj zemlji tražitelja azila uzimaju se u obzir po regijama. Tako je moguće da podnositelj zahtjeva iz zemlje u kojoj vladaju nestabilnost i rat ne dobije boravišnu dozvolu, ako je situacija u njegovom dijelu zemlje stabilna.
>Zastupnik u EP-u o problemu migracija: EU treba učiti na greškama Švedske
Prošlog mjeseca Danska je također uvela i granične kontrole na granici sa Švedskom. Razlog tomu su kriminalne skupine i islamski ekstremisti koji iz Švedske nasilje dovode u Dansku.
Italija sve uspješnija
Politika talijanske premijerske Giorgije Meloni počela je urađati plodom. Prema podacima iz kolovoza, Italija je zabilježila šokantan pad ilegalnih dolazaka. U osam mjeseci 2024. u Italiju se iskrcalo 37 000 migranata što je 62,4 posto manje u usporedbi s gotovo 100.000 u istom razdoblju prošle godine.
>Uspješna politika Giorgije Meloni: Ilegalne migracije u Italiji pale za 62 %
Meloni je reformirala imigracijski sustav zemlje kako bi skratila azilnu proceduru, uvela temeljitije protokole za provjeru dobi, pojačala dobrovoljne i prisilne povratke, omogućila dulje vrijeme zadržavanja kako bi spriječila nestanak neuspjelih tražitelja azila i uklonila nekoliko zakonskih rupa koje su dopuštale i migrantima i nevladine organizacije za traženje i spašavanje kako bi lako zloupotrijebile sustav.
Također, Italija gradi off-shore centre za azil u Albaniji, na samoj strani Jadranskog mora. Budući da se ti objekti ne nalaze na tlu EU-a, talijanski službenici mogu biti još učinkovitiji u provjeravanju i deportaciji ilegalnih migranata koji se predstavljaju kao izbjeglice, a koji neće imati šanse pobjeći zakonu i nestati u drugim zemljama EU-a kroz schengenski prostor.
>Hrvatska, Slovenija i Italija borbu protiv ilegalnih migracija pokušavaju proširiti na zapadni Balkan
Osim toga, Italija je također ove godine uvela kontrole na granicama zbog priljeva migranata koji prolaze kroz Hrvatsku i Sloveniju.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
