Desetljećima je Švedska bila poznata kao odredište za neeuropske imigrante zbog svoje kulture dobrodošlice i možda pretjerano velikodušnog sustava socijalne skrbi. Ali sada se čini da ta era završava. Švedsko Ministarstvo pravosuđa nedavno je objavilo da je Švedska na putu da ove godine registrira najmanji ukupan broj tražitelja azila od 1997. godine. I to nakon što je prvi put u zadnjih 50 godina dosegla ‘neto migraciju’. Što znači da je više ljudi otišlo 2024. nego stigao.
>Švedska borba protiv kriminalnih bandi: Uvedena prva zona zaustavi i pretraži
‘Švedska ima ‘neto migraciju’ prvi put u 50 godina
Prema brojkama Švedske agencije za migracije, do sada je u zemlji 2024. registrirano samo 5600 zahtjeva za azilom, što predstavlja pad od 27% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U isto vrijeme, emigracija (ili ”povratna migracija”) porasla je za preko 60%—posebno među ljudima rođenim u Iraku, Somaliji i Siriji—što je do danas rezultiralo izlaznim neto ‘viškom’ od oko 5700 ljudi.
Napori Vlade dali su rezultate. Čini se da je broj zahtjeva za azil povijesno nizak, boravišne dozvole povezane s azilom nastavljaju se smanjivati, a Švedska ima ono što naziva neto emigracijom po prvi put u 50 godina. Ovaj razvoj prema održivom useljavanju nužan je za jačanje integracije i smanjenje socijalne isključenosti.
Ono što ovo čini još većim postignućem je činjenica da je, u prosjeku, broj zahtjeva za azilom i dalje stalno visok u cijeloj EU, stoga domaća politika vjerojatno igra puno veću ulogu u utjecanju na ove brojke nego bilo koji vanjski čimbenici. Većina trenutnih emigracija ne uključuje odlazak iseljenika rođenih u Švedskoj, čime se otklanjaju demografske brige o “odljevu mozgova”.
Vlada je pozatvarala ”rupe” u zakonodavstvu
Nakon izbora u kojima su dominirali antiimigracijski osjećaji 2022., vlada umjerenog desnog centra (koju podržavaju nacionalni konzervativni Švedski demokrati) prošle je godine najavila potpunu reviziju svog imigracijskog i azilantskog sustava. Reforme su imale ambiciozan cilj da Švedsku od jedne od najpopustivijih zemalja za stjecanje državljanstva pretvore u jednu od najtežih.
Osim što je znatno otežala stjecanje državljanstva, vlada je također počela zatvarati rupe u zakonodavstvu kako bi se pozabavila radnom migracijom i zloupotrebama spajanja obitelji, istovremeno potičući dobrovoljne povratke i pojačavajući deportacije ilegalnih migranata. Istodobno je olakšana radna migracija za temeljito provjerene, visokokvalificirane radnike, piše The European Conservative.
“Dobili smo vrlo jasan mandat da organiziramo imigraciju i ne samo da se borimo protiv kriminala. I to je ono na čemu radimo svaki dan kako bismo pružili i biračima,” rekao je Stenergard.
Osvrćući se na ljevičarske kritike da se manji broj migranata u Švedskoj treba promatrati kao “tragedija” umjesto da se slavi, ministar je rekao da je na biračima da odluče promijeniti kurs za nekoliko godina ako žele, ali do tada će to ostati Službeno vodstvo Stockholma.
>Švedska: Migrant zadavio trudnu djevojku jer se obitelji nije sviđalo što je bijela i nije muslimanka
Švedska je prestala biti imigracijska zemlja azila
Postojao je sve veći pritisak unutar Švedske da se dramatično promijeni smjer imigracije u godinama prije ove promjene paradigme unutar Umjerene stranke. Tijekom prošlog desetljeća postajalo je sve jasnije da se veliki dijelovi migranata prve generacije ili ne mogu ili ne žele pravilno integrirati, što je dovelo do porasta organiziranog kriminala i nasilja bandi.
Sama Švedska je od zemlje s najmanjim brojem pucnjava i bombaških napada postala najveća u cijeloj EU. Na primjer, u Švedskoj je 2023. zabilježeno više od 350 uspješnih ili spriječenih bombaških napada, kao i 361 incident s pucnjavom (uključujući 53 smrtna slučaja i 109 ranjenih). Problem bandi u Švedskoj također se počeo širiti izvan njenih granica, što je nedavno potaknulo susjednu Dansku da razmisli o ponovnom uspostavljanju stalnih graničnih provjera na poznatom mostu Øresund koji povezuje njen glavni grad Kopenhagen s Malmöom, švedskim gradom najzaraženijim bandama.
