Pripadnici nacionalnih manjina i hrvatskog naroda u općinama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu, na lokalnim izborima 18. svibnja biraju 79 zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz svojih redova. Zajamčeno je to Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. I to u mjestima u kojim je pripadnika neke manjine iznad 5 posto prema po popisu iz 2021. godine. Ti će podaci, izgleda, ostati temelj za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. I to sve do 31. prosinca 2033. godine jer je izglasan Zakon o središnjem registru stanovništva. Time prestaje potreba za Popisom stanovništva, koji se provodi svakih 10 godina. No, bizaran slučaj iz Međimurja ponovno je otvorio pitanje ovakvog prava utemeljenog na broju pripadnika neke manjine. Pročelnica je ‘postala’ Romkinja zbog lokalnih izbora. Kako je to moguće?
‘Postala’ Romkinja zbog lokalnih izbora
Posljednjih dana u javnosti se raspravlja o promjeni nacionalnosti međimurske pročelnice Maje Odrčić Mikulić, koja je odlučila postati Romkinja. Iskoristila je zakon koji pogoduje manjincima, kako bi se kandidirala na skorim izborima.
“Točna je informacija da sam u registru birača upisana kao Romkinja i to sam napravila da se mogu kandidirati za zamjenicu župana iz reda nacionalne manjine“, rekla je Odrčić Mikulić, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Međimurske županije.
Motiv ovakvog poteza je jako diskutabilan. Ali ona tvrdi kako “želi biti most između Hrvata i Roma i raditi na poboljšanju statusa romske zajednice”.
“To je subjektivan osjećaj, mnogi moji Romi koji stoje iza mene kažu da sam oduvijek njihova i da mi je duša romska“, poručuje.
No, Vijeće Roma se buni.
“Ona je bila na takvoj funkciji gdje smo mi klečali i molili, pa zašto nije onda pokazala da je most? Upravo da nam uzme ono mjesto gdje stvarno naš Rom koji je sposoban dođe”, kaže Matjaš Dido Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije.
Oni su za Elvisa Kralja, koji kaže kako je pročelnica imala 10 godina da poboljša uvjete života Roma.
Ovo je prva takva promjena nacionalnosti. Pravno je sve čisto – a pobunjenici se mogu samo izjasniti na izborima.
“Često se ona može odrediti i prema imenu, prezimenu, ali ne nužno, dakle, osoba može promijeniti svoju nacionalnu pripadnost, tu nema nekakvih posebnih prepreka. To je legalno, sad koliko je moralno ili nije… Bez obzira kako je to legalno, može se reći “prodala vjeru za večeru”, kaže ustavnopravni stručnjak Mato Palić za HRT.
Primorsko-goranska županija Srbe proglasila autohtonom manjinom, kao i Bjelovarsko-Bilogorska
Ne tako davno vidjeli smo još neke primjere vezane na ovaj zakon. Primorsko-goranska županija odlučila je proglasiti srpsku nacionalnu manjinu u toj županiji autohtonom nacionalnom manjinom. Tako će imati zastupnika u Skupštini Primorsko-goranske županije. I to unatoč tome što je postotak Srba prema posljednjem Popisu stanovništva pao ispod pet posto. Davanje srpskoj nacionalnoj manjini pridjev ‘autohtona’, kao što to od ranije ima i talijanska nacionalna manjina u ovoj županiji, omogućit će srpskoj nacionalnoj manjini jednog predstavnika u Skupštini.
Istom manevru kao i Primorsko-goranska županija, tj. izmjeni Statuta kako bi se pojedina nacionalna manjina proglasila autohtonom, pribjegla je ranije i Bjelovarsko-bilogorska županija. Oni su srpsku i češku nacionalnu manjinu proglasili autohtonima. I to također nakon što je broj pripadnika istih pao ispod pet posto.
> Manevar pred izbore: Primorsko-goranska županija Srbe proglasila autohtonom manjinom
Naime, na proteklim lokalnim izborima primjenjivao se Popis stanovništva 2011. Na lokalnim izborima u svibnju ove godine, gledat će se postoci nacionalnih manjina u pojedinoj županiji iz Popisa stanovništva 2021. Iz njega je pak razvidan pad pripadnika nacionalnih manjina.
Do sada je postotak iznad pet posto omogućavao pripadnicima srpske nacionalne manjine po dva predstavnika u skupštinama i mjesto dožupana u deset hrvatskih županija: Šibensko-kninskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Ličko-senjskoj, Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
Kakva prava pripadnici nacionalnih manjina imaju na lokalnim izborima?
Pripadnici nacionalnih manjina prema hrvatskim zakonima imaju dodatna prava prilikom lokalnih izbora. Kao što na parlamentarnim izborima pripadnici manjina imaju rezervirana mjesta za vlastite zastupnike, tako i na lokalnim izborima pripadnici manjina također imaju dodatna prava, a u nastavku donosimo koja su to prava.
Na tzv. lokalnim izborima, tj. izborima za predstavnike lokalne samouprave – tj. gradske ili općinske predstavnike i područne (regionalne) samouprave, tj. županijske predstavnike svaki građanin koji izađe glasuje na četiri glasačka listića: na prvom izabire članove gradskog ili općinskog vijeća, na drugom gradonačelnika ili općinskog načelnika te njegove zamjenike, na trećem članove županijskog vijeća, a na četvrtom župana i njegove zamjenike.
> Pročelnica mijenja nacionalnost iz hrvatske u romsku kako bi mogla na izbore
U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima. A osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima, odnosno prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, a što se mora urediti statutom jedinice.
Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice.
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina je propisano da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika – manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice. Ukoliko sudjeluju u stanovništvu općina i gradova sa više od 15%, te u županijama sa više od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.
Pripadnici manjina ostvaraju i pravo prednosti pri zapošljavanju uvjetovano pozivanjem na to pravo u prijavi na javni natječaj.
U koliko lokalnih samouprava manjinci ostvaruju posebna prava na izborima?
Pripadnici nacionalnih manjina i hrvatskog naroda u općinama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu, na lokalnim izborima 18. svibnja biraju 79 zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz svojih redova. Hrvati od toga biraju svojih 12 pripadnika.
Pripadnici nacionalnih manjina birat će iz svojih redova deset zamjenika župana, 18 zamjenika gradonačelnika i 39 zamjenika općinskih načelnika. Iz reda pripadnika hrvatskog naroda birat će se 12 zamjenika općinskih načelnika.
I oni se biraju na mandat od četiri godine. I to na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik i župan.
Prava nacionalnih manjina zacementirana do 2033.?
Prije manje od mjesec dana Sabor je izglasao sa 116 glasova ‘za’, tri suzdržana i pet ‘protiv‘ Zakon o središnjem registru stanovništva. Njegovim će ustrojavanjem prestati potreba za Popisom stanovništva. Ipak, prema Popisu stanovništva iz 2021. do 2033. godine kreirat će se prava političkih predstavnika nacionalnih manjina sukladno njihovom postotku s ovog posljednjeg popisa.
Puna primjena Registra trebala je krenuti od lipnja 2026. i od tada bi on – a ne više Popis stanovništva iz 2021. – bio središnja baza podataka o demografskoj strukturi Hrvatske. No, izuzetak se trebao odnositi na nacionalne manjine.
Prema prvotnom prijedlogu, službeni podaci Popisa stanovništva iz 2021. godine ipak su trebali ostati temelj za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Sve do 31. prosinca 2033. godine.
>Manevar pred izbore: Primorsko-goranska županija Srbe proglasila autohtonom manjinom
A to znači da bi do 31. prosinca 2033. nacionalne manjine imale pravo na svoje saborske zastupnike, lokalne vijećnike, zamjenike općinskih načelnika i gradonačelnika, dožupane, na manjinska vijeća i predstavnike kao i na ravnopravnu upotrebu manjinskog jezika temeljem Popisa iz 2021. godine, a da bi se tek od 2034. godine prava manjina temeljila na podacima iz Središnjeg registra stanovništva.
Mostov zastupnik Miro Bulj tražio je brisanje tog članka 45. Smatrajući da se takvim rješenjem “manjine stavlja u privilegiran položaj u odnosu na Hrvate, da je riječ o etnobiznisu i zadržavanju političkih pozicija”.
> Uvodi se središnji registar stanovništva; prava nacionalnih manjina zacementirana do 2033.?!
Vlada je to sada promijenila. Izmijenila je članak 45. stavak 1., kojim se definira da se do 31. prosinca 2033. sva prava, ne samo pripadnika nacionalnih manjina, nego i hrvatskog naroda, a koja su uvjetovana utvrđenim udjelom u ukupnom broju stanovništva i brojem pripadnika nacionalnih manjina utvrđuju na temelju službenih rezultata Popisa stanovništva iz 2021. godine, a nakon toga datuma na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.