Američki predsjednik Donald Trump možda je dobio gotovo svaku bitku protiv Irana, ali tri mjeseca nakon napada na Islamsku Republiku sada se suočava s većim pitanjem: gubi li rat?
Budući da Iran i dalje kontrolira Hormuški tjesnac, odbija nuklearne ustupke, a njegova teokratska vlast uglavnom ostaje netaknuta, raste sumnja može li Trump američke vojne taktičke uspjehe pretvoriti u ishod koji bi uvjerljivo mogao prikazati kao geopolitičku pobjedu. Njegove ponovljene tvrdnje o potpunoj pobjedi, smatraju neki analitičari, zvuče isprazno dok dvije strane balansiraju između neizvjesne diplomacije i njegovih povremenih prijetnji nastavkom napada, što bi sigurno izazvalo iransku odmazdu diljem regije, piše Matt Spetalnick u analizi za Reuters.
Trump sada riskira da iz sukoba SAD i njihovi arapski saveznici iz Perzijskog zaljeva izađu u lošijem položaju, dok bi Iran, iako vojno i gospodarski oslabljen, mogao završiti s većim utjecajem jer je pokazao da može ugroziti petinu svjetskih zaliha nafte i plina.
Trump između vojne pobjede i političkog rizika
Kriza još nije završena, a neki stručnjaci ostavljaju mogućnost da Trump ipak pronađe način da sačuva obraz ako pregovori krenu njemu u korist.
No drugi predviđaju sumornu poslijeratnu perspektivu za Trumpa.
„Tri mjeseca smo u tome i izgleda da se rat koji je trebao biti kratkoročna šetnja za Trumpa pretvara u dugoročni strateški neuspjeh”, rekao je Aaron David Miller, bivši pregovarač za Bliski istok u republikanskim i demokratskim administracijama.
Za Trumpa je to posebno važno s obzirom na njegovu poznatu osjetljivost na percepciju gubitnika, uvredu koju je često koristio protiv protivnika. U iranskoj krizi našao se kao vrhovni zapovjednik najmoćnije vojske svijeta nasuprot drugorazrednoj sili koja očito vjeruje da ima prednost.
Analitičari smatraju da bi ga takva situacija mogla učiniti manje spremnim na bilo kakav kompromis koji bi izgledao kao povlačenje s njegovih maksimalističkih pozicija ili ponavljanje nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015., koji je poništio tijekom prvog mandata.
Glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales rekla je da su SAD „ispunile ili nadmašile sve vojne ciljeve u operaciji ‘Epic Fury’”.
„Predsjednik Trump drži sve karte i mudro ostavlja sve opcije otvorenima”, dodala je.
>Grabar-Kitarović: Vjerujem da bi Trump stao uz bok svim saveznicima i podržao članak 5.
Pritisak i frustracija
Trump je vodio kampanju za drugi mandat obećavajući da neće ulaziti u nepotrebne vojne intervencije, no sada je SAD uvukao u sukob koji bi mogao dugoročno naštetiti njegovom vanjskopolitičkom ugledu i vjerodostojnosti u svijetu.
Zastoj traje dok se suočava s domaćim pritiskom zbog visokih cijena goriva i niskog rejtinga nakon što je pokrenuo nepopularan rat uoči izbora za Kongres u studenome. Republikanska stranka pritom se bori zadržati kontrolu nad Kongresom.
Zbog toga neki analitičari vjeruju da se Trump više od šest tjedana nakon primirja suočava s teškim izborom: prihvatiti potencijalno loš sporazum kao izlaznu strategiju ili vojno eskalirati i riskirati još dulju krizu. Ako diplomacija propadne, jedna od opcija mogla bi biti pokretanje ograničenih, ali snažnih udara, proglašavanje konačne pobjede i zatvaranje priče.
Mogućnost širenja krize
Druga mogućnost, kažu analitičari, jest da Trump pokuša prebaciti fokus na Kubu, kako je već sugerirao, u nadi da će promijeniti temu i ostvariti možda lakšu pobjedu.
Ako to učini, mogao bi ponovno pogrešno procijeniti izazove, kao što neki njegovi suradnici privatno priznaju da je podcijenio Iran i vjerovao da će operacija nalikovati akciji od 3. siječnja u Venezueli koja je dovela do smjene tamošnjeg predsjednika.
Ipak, Trump nije bez branitelja.
Alexander Gray, bivši visoki savjetnik iz njegova prvog mandata i sadašnji direktor konzultantske kuće American Global Strategies, odbacio je tvrdnje da je Trumpova kampanja protiv Irana pred kolapsom.
Rekao je da je težak udarac iranskim vojnim sposobnostima sam po sebi „strateški uspjeh”, da je rat približio zaljevske države SAD-u i udaljio ih od Kine te da sudbina iranskog nuklearnog programa još nije odlučena.
>Trump: Pregovori s Iranom u završnoj fazi, ali mogući su i napadi
Sve više pukotina u podršci Trumpu
Ipak, postoje znakovi Trumpove frustracije zbog nemogućnosti da kontrolira narativ. Napadao je kritičare i optuživao medije za „izdaju”.
Sukob traje dvostruko dulje od maksimalnog šestotjednog roka koji je Trump postavio kada se 28. veljače pridružio Izraelu u pokretanju rata. Iako ga njegova MAGA baza i dalje podržava, pojavile su se pukotine u nekoć gotovo jednoglasnoj podršci republikanskih zastupnika.
Na početku su valovi zračnih udara brzo uništili velik dio iranskog arsenala balističkih projektila, potopili velik dio mornarice i ubili brojne visoke vojne dužnosnike.
No Teheran je odgovorio blokadom tjesnaca, što je izazvalo rast cijena energenata, te napadima na Izrael i zaljevske susjede. Trump je potom naredio blokadu iranskih luka, ali ni to nije prisililo Teheran na popuštanje.
Iranski čelnici odgovorili su Trumpovim trijumfalističkim tvrdnjama vlastitom propagandom, prikazujući njegovu kampanju kao „težak poraz”, iako je jasno da su i oni pretjerivali u prikazivanju vlastite vojne moći.
Ciljevi još nisu ostvareni
Trump je tvrdio da su ciljevi rata spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja, okončati njegovu sposobnost ugrožavanja regije i američkih interesa te olakšati Irancima rušenje vlastitog režima.
Nema znakova da su ti često promjenjivi ciljevi ostvareni, a mnogi analitičari smatraju da vjerojatno ni neće biti.
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog obavještajnog dužnosnika za Bliski istok, rekao je da iranski režim smatra uspjehom samu činjenicu da je preživio američki napad i otkrio koliku kontrolu može imati nad plovidbom u Perzijskom zaljevu.
„Otkrili su da mogu koristiti taj utjecaj uz vrlo malo posljedica za sebe”, rekao je Panikoff, danas član think tanka Atlantic Council, dodajući da Iran očito vjeruje da može podnijeti više gospodarske boli od Trumpa i nadživjeti ga politički.
Strah od novog nuklearnog jačanja Irana
Trumpov glavni deklarirani ratni cilj – denuklearizacija Irana – također nije ostvaren, a Teheran pokazuje vrlo malo spremnosti za značajno ograničavanje svog programa.
Vjeruje se da su zalihe visoko obogaćenog uranija ostale zakopane nakon američkih i izraelskih zračnih udara prošlog lipnja te da bi mogle biti ponovno izvađene i dodatno obrađene do razine potrebne za izradu nuklearne bombe. Iran tvrdi da želi da SAD prizna njegovo pravo na obogaćivanje uranija u, kako navodi, miroljubive svrhe.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da je iranski vrhovni vođa izdao direktivu prema kojoj se gotovo vojno obogaćeni uranij ne smije slati u inozemstvo, rekla su Reutersu dvojica visokih iranskih dužnosnika.
Neki analitičari smatraju da bi rat mogao povećati, a ne smanjiti vjerojatnost da Iran ubrza razvoj nuklearnog oružja kako bi se zaštitio poput nuklearno naoružane Sjeverne Koreje.
>Ristić: Trumpov pohod na Kinu za epilog će imati kulturnu sinizaciju čitavog Zapada
Novi izazovi za SAD i saveznike
Još jedan Trumpov deklarirani cilj – prisiliti Iran da prekine podršku naoružanim proxy skupinama – također nije ostvaren.
Trumpove probleme dodatno otežava činjenica da se sada suočava s novim iranskim čelnicima koje smatraju još tvrđima od njihovih ubijenih prethodnika. Očekuje se da će i nakon rata i dalje imati dovoljno projektila i dronova da predstavljaju prijetnju susjedima.
Istodobno se suočava s daljnjim pogoršanjem odnosa s tradicionalnim europskim saveznicima, koji su uglavnom odbili njegove pozive za pomoć u ratu o kojem nisu bili konzultirani.
Kina i Rusija, u međuvremenu, izvukle su pouke o slabostima američke vojske u suočavanju s asimetričnim iranskim taktikama i o iscrpljivanju dijela američkih zaliha oružja, tvrde analitičari.
Robert Kagan iz think tanka Brookings Institution smatra da bi ishod mogao predstavljati još veći udarac američkom međunarodnom položaju nego ponižavajuća povlačenja iz Vijetnama i Afganistana jer te zemlje „nisu bile glavna poprišta globalnog natjecanja”.
„Neće biti povratka na staro stanje, niti konačne američke pobjede koja bi poništila ili nadvladala nastalu štetu”, napisao je u nedavnom komentaru naslovljenom „Šah-mat u Iranu” na stranici časopisa Atlantic.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Reuters
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.